Kupovina preko interneta pobudila je u poslednjih 10 godina veliko interesovanje u Srbiji, a najviše zbog lošije materijalne situacije, kao i prilike da se preko interneta nešto kupi jeftinije. Kako da jeftinije ne košta skuplje, savetuje viši stručni savetnik za edukaciju korisnika finansijskih usluga u Narodnoj banci Srbije Goran Banjalučkić.
"Prodaja putem interneta se u zapadnoj Evropi i Americi veoma približila regularnoj prodaji, a kroz taj segment su se pojavili giganti koji nude širok izbor proizvoda, kao što je "Amazon", odnosno posrednici koji povezuju kupce i prodavce, kao što je "Ebay", kaže Banjalučkić.
On dodaje da je u našoj zemlji internet dostupan od 1996. godine. Međutim zbog tadašnje krize u zemlji, sankcija i manjka kompjuterske pismenosti, tek od 2012. godine se može pričati o ozbiljnijem broju transakcija preko interneta.
Kada je reč o kupovini preko interneta, uglavnom se misli na kupovinu jeftine kineske robe putem platformi kao što su "Aliexpress", "Alibaba", i "Ebay", a prilikom kupovine preko interneta treba imati na umu da postoje sigurniji i manje sigurniji načini naručivanja robe, kao i njenog plaćanja, upozorava Banjalučkić.
"Najnesigurnije je kupiti robu preko "Facebook-a", gde se vidi cena, uplati se novac prodavcu na račun, a zatim se čeka da roba stigne poštom. Na ovaj način nema nikakve sigurnosti da će stići ono što je naručeno, niti da će roba biti odgovarajućeg kvaliteta, a mogućnost reklamacije ne postoji", ističe Banjalučkić i dodaje da je malo sigurnija kupovina preko specijalizovanih sajtova, koji dobijaju ocene od korisnika o svom radu i uslugama, te stoga mogu bar na taj način biti kažnjeni za loše poslovanje.
On podvlači da je najsigurnije poslovanje preko platformi kao što su "Alibaba" i "Ebay", koji su posrednici između prodavca i kupca.
"Tek kada je roba primljena, a po potvrdi da je roba odgovarajuća, posrednik uplaćuje novac na prodavčev račun, što, osim ocenjivanja prodavca, omogućava koliko- toliko pošten način kupoprodaje", kaže Banjalučkić, te upozorava da se prilikom registracije na neki od servisa obavezno pročitaju uslovi korišćenja jer se na taj način najbolje može informisati o pravima i obavezama korisnika, a samim tim se zaštititi od nepoštenih prodavaca.
Banjalučkić naglašava da treba obratiti pažnju da ne dođe do zloupotrebe platne kartice, odnosno računa krivicom korisnika.
On navodi da je preporuka Sektora za zaštitu i edukaciju korisnika da se nikada ne koriste kartice koje su vezane za tekući račun, već da se za internet plaćanje koriste kartice koja su vezane za devizni račun, na koji se uplaćuje samo onoliko novca koliko je potrebno da se kupovina ostvari.
"Takve kartice su u ponudi većine poslovnih banaka, a potrebno je da se podnese zahtev matičnoj filijali, nakon čega vam banka otvara poseban devizni račun za koji se ne plaća održavanje", kaže Banjalučkić.
U slučaju da se dogodi zloupotreba platne kartice, Banjalučkić ističe da je korisnik dužan da o tome obavesti pružaoca platnih usluga, što je važno jer korisnik neće snositi gubitak zbog neodobrenih platnih transakcija, koji su izvršeni nakon obaveštenja banci da je platna kartica izgubljena, ukradena ili zloupotrebljena.
"Takođe je važno da se kupovine ne obavljaju preko nesigurnih platformi, odnosno ne treba koristiti računare koji su dostupni na javnim mestima zbog mogućnosti da neko zloupotrebi podatke koji se tom prilikom unose. Takođe treba izbegavati javne internet konekcije jer se putem tih mreža lako može pristupiti uređaju sa kojeg se plaća", upozorava Banjalučkić.
Izvor: Vebsajt RTV, Đuro Vukelić, 23.11.2017.