Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O ELEKTRONSKOM DOKUMENTU, ELEKTRONSKOJ IDENTIFIKACIJI I USLUGAMA OD POVERENJA U ELEKTRONSKOM POSLOVANJU: Usvajanje ovog zakona očekuje se do kraja 2016. godine. Ovaj zakon omogućiće da elektronski dokument, elektronski potpis i pečat imaju jednaku pravnu snagu kao papirnati dokument i trebalo bi da obezbedi pouzdano elektronsko dostavljanje, čuvanje elektronskih dokumenata, kao i uslugu potpisivanja u klaudu sa bilo kojeg uređaja koji je povezan na internet


Dok se zapadni mediji bave analizama koliko će radnih mesta biti izgubljeno zbog digitalizacije i robotizacije sveta u kome živimo, u Srbiji je kao vest odjeknula informacija da je Narodna banka Srbije izdala prvu dozvolu za izdavanje elektronskog novca u našoj zemlji.

Tako će i korisnici u Srbiji uskoro dobiti priliku da međusobno trguju elektronskim putem, "svega" 17 godina nakon što je u SAD osnovan najveći svetski provajder virtualnih transakcija - PayPal.

Ovaj podatak možda i najbolje pokazuje koliki je put pred Srbijom u pokušaju da elektronske usluge i savremene tehnologije uključi u svakodnevni život građana i, naravno, u poslovanje domaćih kompanija na način koji je širom sveta već odavno uobičajen.

Digitalna transformacija, odnosno digitalizacija sveukupnog poslovanja, proces je mnogo širi od onoga što se lako vidi kroz promene u radu finansijskog sektora ili, pak, trgovini. Ne postoji više digitalno i "ne digitalno" poslovanje, a klasični obrasci vođenja poslova sve više su stvar prošlosti.

Naravno, za tako nešto neophodno je doneti i odgovarajuće propise. Deluje da će posle mnogo najava i obećanih rokova jedan od najvažnijih u ovoj oblasti uskoro konačno stupiti na snagu.

Naime, kako kaže državni sekretar Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić usvajanje Nacrta zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju u Narodnoj skupštini Republike Srbije očekuje se do kraja 2016. godine.

Ovaj zakon omogućiće da elektronski dokument, elektronski potpis i pečat imaju jednaku pravnu snagu kao papirnati dokument i trebalo bi da obezbedi pouzdano elektronsko dostavljanje, čuvanje elektronskih dokumenata, kao i uslugu potpisivanja u klaudu sa bilo kojeg uređaja koji je povezan na internet.

- Biće, dakle, stvoreni zakonski uslovi za brže i efikasnije poslovanje i smanjenje troškova poslovanja, razvijanje tržišta usluga od poverenja u elektronskom poslovanju, modernizaciju i efikasniji rad organa javnih vlasti i privrednih subjekata, lakši i sigurniji pristup uslugama organa javne vlasti i drugih subjekata, kao i pouzdano čuvanje elektronskih dokumenata - kaže Matić.

Ipak, da bi ovaj plan uspeo neophodna je i digitalna transformacija načina na koji funkcioniše i radi država i njeni organi.

Koliko je daleko Evropa odmakla nek pokaže još jedan primer - Nemačka je u februaru 2016. godine objavila da se gornja granica gotovinskih transakcija smanjuje na 5.000 EUR. Svako plaćanje preko tog iznosa mora da se izvrši elektronski.

- Elektronsko poslovanje u Srbiji je još veoma daleko od nivoa koji postoji u zemljama EU, ali i u nekim državama u okruženju koje još nisu u EU. Dokle god našim proizvođačima i ponuđačima usluga ne bude omogućeno da prodaju svoje proizvode i usluge u inostranstvu direktno iz Srbije a posredstvom sistema kao što su PayPal i drugi njemu slični ne možemo govoriti o elektronskom poslovanju u punom zamahu - kaže Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku.

Kada je u pitanju uticaj koji "nedigitalizovani" državni aparat ima na privredu, Rajić podseća na analize koje su pokazale da u zemljama poput Češke, Slovačke ili Poljske mali privrednik svega 3-4 puta godišnje odlazi u neku državnu instituciju, i to samo kada je baš neophodno, dok je u Srbiji prosek između 30 i 35 puta godišnje.

Tu se, može se reći, krije i odgovor na pitanje zašto prosečno malo preduzeće u Srbiji više od 40% aktivnog radnog vremena zaposlenih potroši na zadovoljavanje birokratskih zahteva sistema.

Takođe, dodaje Rajić, čak i tamo gde su doneti propisi o elektronskom poslovanju dolazi do mnogih grešaka u izdatim dokumentima, kasni se sa odgovorima, dokumenti se po nekoliko puta dopunjuju i prepravljaju, što dodatno košta i oduzima vreme.

- U praksi se pokazalo da institucije koje bi trebalo da budu nadležne da ove propise sprovedu (Poreska uprava, Republički katastar nepokretnosti, NZS, RFZO, RFPIO, administracija mnogih opština i gradova...) nemaju kapacitete za to - smatra on.

I Jelena Jovanović, sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije (PKS), navodi da problemi koji nastaju u privredi nisu vezani samo za zakone koje tek treba doneti, već i za njihovo povezivanje sa zakonima koji su već na snazi.

Tu je, dodaje, i problem nedostatak administrativnih kapaciteta za potpunu implementaciju već donetih zakona koji dozvoljavaju digitalnu transformaciju.

Digitalna ekonomija se ubrzano razvija u svetu. Ona je jedan od najvažnijih pokretača inovacija, konkurentnosti i ekonomskog rasta i ima ogroman razvojni potencijal za sve preduzetnike i mala i srednja preduzeća. Nažalost, procene su da je procenat preduzeća u Srbiji koja trenutno u potpunosti mogu da koriste nove digitalne mogućnosti - zanemarljiv.

Milan Šolaja iz Vojvođanskog IKT klastera kaže da privreda Srbije za tranziciju u digitalno doba i korišćenje savremenih tehnologija jednostavno nije spremna.

- Ulaganja u IT po glavi stanovnika su u Srbiji na nivou od 60 EUR i tek kada budemo dostigli nivo ulaganja u IT od 150 EUR, počećemo da dajemo znake da smo zemlja na pragu nekog ozbiljnijeg razvoja. Eto gde naša Vlada treba da uloži vreme, energiju i sredstva – da podigne ovaj nivo ulaganja i uvede nas u budućnost u kojoj ćemo imati šansu da budemo konkurentni i napredni - navodi on.

Iako bi država mogla da odigra značajnu ulogu kao kupac savremenih rešenja i primer poslovnoj zajednici kada je reč o njihovoj upotrebi, Šolaja kaže da odgovornost nije samo na njoj.

- Većinu poslovnih ljudi u Srbiji i dalje treba ubeđivati i objašnjavati im ono što ceo svet vidi – da bez primene novih tehnologija nema napretka ni budućnosti. U Srbiji tek svako deseto preduzeće koristi neki ozbiljniji softver u svom poslovanju, pa je i to uzrok zašto naša zemlja zaostaje u razvoju i spada u siromašne zemlje - objašnjava on.

Ipak, iako mnogi preduzetnici, mala i mikro preduzeća nemaju kapacitet za uključivanje u procese korišćenja elektronske uprave to svakako ne bi smelo da koči njeno uvođenje. Sličnih problema je bilo i u drugim istočnoevropskim zemljama pa su se vremenom tamošnji privrednici prilagodili.

Digitalizacijom usluga proširiće se opseg poslova koje država, privreda i građani mogu da obavljaju elektronski, a digitalna transformacija će omogućiti stvaranje stimulativnih uslova za privlačenje novih investitora.

Zbog toga u Strategiji razvoja industrije informacionih tehnologija, koja je takođe u proceduri usvajanja, unapređenje regulatornog okvira predstavlja jednu od najvažnijih mera koje je Vlada Republike Srbije definisala sa ciljem unapređenja IT industrije i primene novih tehnoloških rešenja u svim poslovnim procesima.

Izvor: Vebsajt eKapija, Miloš Vlahović, 28.11.2016.
Naslov: Redakcija