Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZIMA NA IMOVINU - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o porezima na imovinu ("Službeni glasnik RS", br. 26/01, 45/02-SUS, 80/02, 80/02-dr. zakon, 135/04, 61/07, 5/09, 101/10, 24/11, 78/11, 57/12-US, 47/13, 68/14-dr. zakon, 95/18 i 99/18-US), u članu 2. stav 3. briše se.

Dosadašnji st. 4. i 5. postaju st. 3. i 4.

U dosadašnjem stavu 6, koji postaje stav 5, reči: "stava 5." zamenjuju se rečima: "stava 4.".

Član 2.

Posle člana 7a dodaje se član 7b, koji glasi:

"Član 7b

Ako obveznik koji vodi poslovne knjige vrednost nepokretnosti u poslovnim knjigama iskazuje po vrednosti iz člana 7. stav 1. ovog zakona počev od poreske godine, odnosno ako je vrednost nepokretnosti u poslovnim knjigama, počev od poreske godine prestao da iskazuje u skladu sa članom 7. stav 1. ovog zakona, osnovica poreza na imovinu za poresku godinu utvrđuje se u skladu sa članom 7. st. 2. do 11. i članom 7a st. 3, 5. i 6. ovog zakona.".

Član 3.

U članu 12. stav 1. tačka 10) posle reči: "proizvodnju" zapeta i reči: "u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište" brišu se.

Član 4.

Posle člana 12a dodaje se član 12b, koji glasi:

"Član 12b

Objekti namenjeni za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, u skladu sa članom 12. stav 1. tačka 10) ovog zakona, su objekti za smeštaj mehanizacije za poljoprivredu, repromaterijala, smeštaj i čuvanje gotovih poljoprivrednih proizvoda, staje za gajenje stoke, objekti za potrebe gajenja i prikazivanje starih autohtonih sorti biljnih kultura i rasa domaćih životinja i objekti za gajenje pečurki, puževa i riba.".

Član 5.

U članu 17. stav 5. reči: "čl. 34. i" zamenjuju se rečju: "člana", a posle reči: "neblagovremeno" dodaju se zapeta i reči: "ili obveznik nema obavezu podnošenja poreske prijave u skladu sa članom 34. ovog zakona".

Član 6.

U članu 27. stav 2. reči: "odredbama člana 34. i člana" zamenjuju se rečju: "članom".

Dodaje se novi stav 3, koji glasi:

"Kad obveznik nema obavezu podnošenja poreske prijave u skladu sa članom 34. ovog zakona, rok iz stava 2. ovog člana počinje da teče od dana predaje javnom beležniku, odnosno poreskom organu, dokaza od značaja za ostvarivanje prava na poresko oslobođenje koje poreski organ ne može pribaviti razmenom podataka između državnih organa preko Servisne magistrale organa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava (u daljem tekstu: SMO), odnosno od dana isteka roka ostavljenog obvezniku u poreskom postupku za dostavljanje tih dokaza.".

U dosadašnjem stavu 3, koji postaje stav 4, reči: "stava 2." zamenjuju se rečima: "st. 2. i 3.".

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

U dosadašnjem stavu 5, koji postaje stav 6, u tački 1) reči: "stavom 4." zamenjuju se rečima: "stavom 5.".

U dosadašnjem stavu 6, koji postaje stav 7, reči: "stava 2." zamenjuju se rečima: "st. 2. i 3.".

U dosadašnjem stavu 7, koji postaje stav 8, reči: "st. 1. do 5." zamenjuju se rečima: "st. 1. do 6.".

Član 7.

U članu 29. stav 9. posle reči: "neblagovremeno" dodaju se zapeta i reči: "ili obveznik nema obavezu podnošenja poreske prijave u skladu sa članom 34. ovog zakona".

Član 8.

Član 33b menja se i glasi:

"Član 33b

Poreska prijava za utvrđivanje poreza na imovinu ne podnosi se kad obvezniku koji ne vodi poslovne knjige, po osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik (u daljem tekstu: izvršenje radnje), odnosno pravosnažne odluke koju je javni beležnik doneo u vršenju zakonom poverenih javnih ovlašćenja, poreska obaveza nastaje ili prestaje danom izvršenja radnje, odnosno danom pravosnažnosti odluke.

Javni beležnik dužan je da ispravu iz stava 1. ovog člana, u roku od 24 sata od trenutka izvršenja radnje, odnosno pravosnažnu odluku koju je doneo u okviru zakonom poverenih javnih ovlašćenja, u roku od 24 sata od dana pravosnažnosti, po službenoj dužnosti, dostavi kroz elektronski šalter putem kojeg se dostavljaju isprave i razmenjuju podaci u postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar vodova (u daljem tekstu: e-šalter), republičkom organu nadležnom za poslove katastra nepokretnosti i katastra vodova (u daljem tekstu: organ nadležan za poslove katastra), odnosno preko e-šaltera i SMO, nadležnom organu jedinice lokalne samouprave.

Javni beležnik dužan je da uz ispravu, odnosno odluku iz stava 1. ovog člana, na način i u rokovima iz stava 2. ovog člana, dostavi:

1)         izjašnjenje obveznika, i to:

(1)        da li smatra da ima pravo na poresko oslobođenje po osnovu čl. 12. do 12b ovog zakona, odnosno na poreski kredit po osnovu člana 13. ovog zakona;

(2)        da li je zemljište na kome stiče pravo iz člana 2. stav 1. ovog zakona granično sa zemljištem na kome je obveznik imalac prava, tako da je njihova ukupna površina preko deset ari, odnosno da li je prestankom prava na delu zemljišta tom obvezniku površina preostalog dela zemljišta tog obveznika do deset ari;

2)         dokaze od značaja za utvrđivanje poreske obaveze, odnosno za ostvarivanje prava na poresko oslobođenje ili poreski kredit, koje mu je dostavio poreski obveznik do izvršenja radnje, odnosno do pravosnažnosti odluke;

3)         podatke o ispravi koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik, odnosno o pravosnažnoj odluci koju je javni beležnik doneo u vršenju zakonom poverenih javnih ovlašćenja i o nepokretnosti koja je predmet oporezivanja (o korisnoj površini, vrsti, mestu, načinu korišćenja neizgrađenog građevinskog zemljišta, godini u kojoj je izvršena izgradnja, odnosno poslednja rekonstrukcija objekta i dr.).

Danom isteka roka iz stava 2. ovog člana smatraće se da je nadležni organ jedinice lokalne samouprave saznao za nastanak, odnosno prestanak poreske obaveze koji se vrši po osnovu isprave ili odluke iz stava 1. ovog člana i da je primio dokaze, odnosno izjašnjenje iz stava 3. tač. 1) i 2) ovog člana.

Kad poreski obveznik javnom beležniku nije dostavio, ili nije dostavio sve dokaze od značaja za utvrđivanje poreske obaveze, odnosno za ostvarivanje prava na poresko oslobođenje ili poreski kredit, koje nadležni organ jedinice lokalne samouprave ne može pribaviti razmenom podataka između državnih organa preko SMO, obveznik je dužan da te dokaze dostavi nadležnom organu jedinice lokalne samouprave, na zahtev tog organa, u ostavljenom roku u poreskom postupku.

Ako poreski obveznik u ostavljenom roku ne dostavi dokaze iz stava 5. ovog člana, smatraće se da obveznik ne raspolaže tim dokazima.".

Član 9.

U članu 33v stav 1, u uvodnoj rečenici, posle reči: "samouprave" dodaju se zapeta i reči: "osim u slučaju iz člana 33b ovog zakona".

U tač. 1) i 2) reči: "za koju poresku prijavu nije podneo preko javnog beležnika u skladu sa članom 33b ovog zakona" brišu se.

U stavu 2. reči: "člana 33b ovog zakona i" brišu se.

Član 10.

U članu 33g stav 2. menja se i glasi:

"Za imovinu za koju je podneo poresku prijavu u skladu sa ovim zakonom, odnosno za koju se ne podnosi poreska prijava u skladu sa članom 33b stav 1. ovog zakona, obveznik koji ne vodi poslovne knjige dužan je da podnese poresku prijavu ako je došlo do promene od uticaja na visinu poreske obaveze za tu imovinu, o kojoj nisu sadržani podaci u podnetoj poreskoj prijavi ili u drugim podacima koje je javni beležnik dostavio nadležnom organu jedinice lokalne samouprave u skladu sa članom 33b stav 3. ovog zakona.".

Član 11.

Član 34. menja se i glasi:

"Član 34.

Poreska prijava ne podnosi se za utvrđivanje poreza na nasleđe i poklon, odnosno poreza na prenos apsolutnih prava, po osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik, odnosno pravosnažne odluke koju je javni beležnik doneo u vršenju zakonom poverenih javnih ovlašćenja, u slučaju kad u skladu sa čl. 17. i 29. ovog zakona poreska obaveza nastaje danom sastavljanja, overe ili potvrđivanja isprave (u daljem tekstu: izvršenje radnje), odnosno danom pravosnažnosti odluke koju je doneo javni beležnik, i to za:

1)         nasleđe stvari i prava iz člana 14. ovog zakona ostvareno po osnovu pravosnažnog rešenja o nasleđivanju koje je doneo javni beležnik u vršenju zakonom poverenih javnih ovlašćenja;

2)         poklon stvari i prava iz člana 14. ovog zakona ostvaren u ostavinskom postupku koji sprovodi javni beležnik u vršenju zakonom poverenih javnih ovlašćenja, odnosno za poklon prava na nepokretnosti ostvaren po osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik ili pravosnažne odluke koju je doneo javni beležnik;

3)         prenos apsolutnih prava na nepokretnosti.

Javni beležnik dužan je da ispravu iz stava 1. ovog člana, u roku od 24 sata od trenutka izvršenja radnje, odnosno pravosnažnu odluku koju je doneo u okviru zakonom poverenih javnih ovlašćenja, u roku od 24 sata od dana pravosnažnosti, po službenoj dužnosti, kroz e-šalter, odnosno kroz e-šalter i preko SMO, dostavi organu nadležnom za poslove katastra.

Javni beležnik dužan je da uz ispravu, odnosno odluku iz stava 1. ovog člana, na način i u rokovima iz stava 2. ovog člana, dostavi:

1)         izjašnjenje obveznika da li postoje dugovi, troškovi i drugi tereti koje je obveznik poreza na nasleđe dužan da isplati ili na drugi način namiri iz nasleđene imovine (u daljem tekstu: dugovi), odnosno da li obveznik poreza na nasleđe i poklon smatra da ima pravo na poresko oslobođenje po osnovu člana 21. ovog zakona ili na poreski kredit po osnovu člana 22. ovog zakona, odnosno da li obveznik poreza na prenos apsolutnih prava smatra da ima pravo na poresko oslobođenje po osnovu čl. 31. do 31b ovog zakona;

2)         dokaze od značaja za utvrđivanje poreske obaveze, odnosno izjavu kupca prvog stana iz člana 36. stav 2. ovog zakona, koje mu je dostavio obveznik do izvršenja radnje, odnosno do donošenja odluke;

3)         podatke o ispravi koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik, odnosno o pravosnažnoj odluci koju je javni beležnik doneo u vršenju zakonom poverenih javnih ovlašćenja.

Organ nadležan za poslove katastra dužan je da primljenu ispravu iz stava 1. ovog člana i izjašnjenja, dokaze, izjavu i podatke iz stava 3. ovog člana, odmah po prijemu, po službenoj dužnosti, kroz e-šalter, dostavi poreskom organu.

Danom isteka roka iz stava 4. ovog člana smatraće se da je poreski organ saznao za nasleđe i poklon, odnosno za prenos apsolutnih prava koji se vrši po osnovu isprave ili odluke iz stava 1. ovog člana i da je primio izjašnjenje, dokaze, izjavu i podatke iz stava 3. ovog člana.

Kad obveznik javnom beležniku nije dostavio, ili nije dostavio sve dokaze od značaja za utvrđivanje poreske obaveze, koje poreski organ ne može pribaviti razmenom podataka između državnih organa preko SMO, odnosno kad nije dostavio izjašnjenje ili izjavu iz stava 3. tač. 1) i 2) ovog člana, obveznik je dužan da ih na zahtev poreskog organa dostavi tom organu u ostavljenom roku u poreskom postupku.

Ako obveznik u ostavljenom roku ne dostavi dokaze, odnosno izjašnjenje ili izjavu iz stava 3. tač. 1) i 2) ovog člana, smatraće se da obveznik ne raspolaže dokazima, odnosno da izjava nije podneta, odnosno da ne postoje dugovi, odnosno da obveznik nema pravo na poresko oslobođenje ili na poreski kredit.".

Član 12.

U članu 35. stav 1. reči: "stav 1." brišu se.

St. 2. i 3. menjaju se i glase:

"Prijava iz stava 1. ovog člana podnosi se poreskom organu - organizacionoj jedinici nadležnoj za teritoriju na kojoj obveznik - fizičko lice ima prebivalište, odnosno boravište, odnosno poreskom organu - organizacionoj jedinici nadležnoj za teritoriju na kojoj obveznik - pravno lice ima sedište.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, poreska prijava za utvrđivanje poreza na poklon koji za predmet ima samo nepokretnost, podnosi se poreskom organu - organizacionoj jedinici nadležnoj za teritoriju na kojoj se nalazi nepokretnost koju poreski obveznik prima na poklon.".

U stavu 4. reči: "stava 3." zamenjuju se rečima: "stava 2.".

Stav 5. briše se.

Član 13.

U članu 36. stav 1. reči: "stav 1." brišu se.

U stavu 2. reč: "uz" zamenjuje se rečima: "poreskom organu dostavlja", a posle reči: "ovog člana" zapeta i reč: "podnosi" brišu se.

Član 14.

Odredbe člana 8, člana 9. st. 1. i 2. i člana 10. ovog zakona primenjivaće se počev od 1. januara 2021. godine.

Član 15.

Do 31. decembra 2020. godine lice koje stekne ili otuđi pravo na nepokretnosti iz člana 2. stav 1. ovog zakona, po osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik, odnosno pravosnažne odluke koju je doneo javni beležnik u okviru zakonom poverenih javnih ovlašćenja (u daljem tekstu: isprava), za koje mu kao obvezniku koji ne vodi poslovne knjige nastaje ili prestaje poreska obaveza po osnovu poreza na imovinu, poresku prijavu može podneti danom sastavljanja, overe, ili potvrđivanja, odnosno danom pravosnažnosti isprave donete u vršenju zakonom poverenih javnih ovlašćenja, preko javnog beležnika koji je izvršio tu radnju.

Javni beležnik je dužan da:

1)         poreskog obveznika iz stava 1. ovog člana upozna sa mogućnošću podnošenja poreske prijave u skladu sa stavom 1. ovog člana;

2)         poresku prijavu koju je popunio i potpisao poreski obveznik iz stava 1. ovog člana, sa ispravom koju je sastavio, overio ili potvrdio, u roku od 24 sata od trenutka izvršenja te radnje, odnosno sa pravosnažnom ispravom koju je doneo u okviru zakonom poverenih javnih ovlašćenja, u roku od 24 sata od dana pravosnažnosti, po službenoj dužnosti, dostavi organu nadležnom za poslove katastra kroz e-šalter, odnosno kroz e-šalter i preko SMO.

Ako poreski obveznik iz stava 1. ovog člana javnom beležniku ne preda popunjenu i potpisanu poresku prijavu, javni beležnik o tome sačinjava belešku koju, sa ispravom koju je sastavio, overio, potvrdio ili doneo, dostavlja organu nadležnom za poslove katastra, odnosno preko SMO, na način i u roku iz stava 2. tačka 2) ovog člana.

Organ nadležan za poslove katastra poresku prijavu i ispravu iz stava 2. tačka 2) ovog člana, odnosno belešku i ispravu iz stava 3. ovog člana, odmah po prijemu, po službenoj dužnosti, dostavlja nadležnom organu jedinice lokalne samouprave.

Ako je poreski obveznik iz stava 1. ovog člana javnom beležniku, uz poresku prijavu, dostavio i dokaze od značaja za utvrđivanje poreske obaveze, dostavljanje tih dokaza vrši se na način i u roku za dostavljanje poreske prijave propisanim st. 2. do 4. ovog člana.

Danom predaje poreske prijave javnom beležniku smatraće se da je poreski obveznik iz stava 1. ovog člana poresku prijavu predao neposredno nadležnom organu jedinice lokalne samouprave.

Član 16.

Ovaj zakon stupa na snagu 1. januara 2020. godine.

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

• Problemi koje ovaj zakon treba da reši, odnosno ciljevi koji se ovim zakonom postižu

Osnovni razlog za donošenje ovog zakona, odnosno cilj koji se ovim zakonom postiže, sadržan je u potrebi da se smanji administriranje u vezi sa prometom nepokretnosti. Stoga se predlaže da se, umesto mogućnosti da obveznik poreza na nasleđe i poklon i poreza na prenos apsolutnih prava podnese poresku prijavu preko javnog beležnika koji je sačinio, overio ili potvrdio ispravu po osnovu koje se vrši prenos prava na nepokretnosti, ukine obaveza obveznicima poreza na nasleđe i poklon i poreza na prenos apsolutnih prava da podnose poreske prijave za utvrđivanje poreza po tim osnovima, kad se nasleđe, poklon ili prenos apsolutnih prava vrše po osnovu te isprave ili odluke koju je javni beležnik doneo u vršenju zakonom poverenih ovlašćenja (ako poreska obaveza nastaje danom izvršenja te radnje, odnosno danom pravosnažnosti te odluke). Naime, podatke u vezi prometa nepokretnosti po tim osnovama javni beležnik dostavlja republičkom organu nadležnom za poslove katastra preko e-šaltera (čime izvršava obaveze ustanovljene zakonom kojim se uređuje postupak upisa u katastar nepokretnosti i katastar vodova), a taj organ ih prosleđuje Poreskoj upravi za potrebe utvrđivanja poreza. Predlaže se da se poreska prijava ne podnosi ni kad se nasleđe i poklon (nepokretnosti i pokretnih stvari) ostvaruje u ostavinskom postupku u kome odluku donosi javni beležnik. Iz istih razloga predlaže se ukidanje obaveze obveznicima poreza na imovinu koji ne vode poslovne knjige da podnose poreske prijave za utvrđivanje poreza na imovinu, kad po osnovu navedenih isprava nastaje ili prestaje poreska obaveza, sa primenom počev od 1. januara 2021. godine. To bi trebalo da omogući brže pokretanje poreskog postupka i utvrđivanje poreza, sa manje administrativnih procedura i troškova koji u vezi sa tim proizlaze.

U slučaju kad obveznik ima obavezu podnošenja poreske prijave za nasleđe nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji jedne ili više organizacionih jedinica Poreske uprave, predlaže se da podnosi jednu poresku prijavu (prema mestu prebivališta, boravišta, odnosno sedišta), a ne prema mestu (te, odnosno svake od tih) nepokretnosti. To bi, takođe, trebalo da doprinese pojednostavljenju postupka prijavljivanja poreske obaveze i smanjenju troškova koji u vezi sa tim proizlaze.

Zakonom kojim se uređuju naknade za korišćenje javnih dobara brisana je odredba zakona kojom se uređuje poljoprivredno zemljište, kojom je bilo uređeno šta se smatra objektima za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Imajući u vidu da se za te objekte (pod propisanim uslovima) ostvaruje oslobođenje od poreza na imovinu, a da je nastala pravna praznina u pogledu njihovog pojma, definišu se objekti koji se smatraju objektima za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Na taj način se postiže pravna sigurnost obveznika u pogledu vrste objekata za koje oslobođenje od poreza na imovinu mogu ostvariti, što je posebno značajno za obveznike koji vode poslovne knjige zato što porez utvrđuju samooporezivanjem. Definicija tih objekata je istovetna sa odredbom zakona kojim se uređuje poljoprivredno zemljište, a koja je brisana, tako da je vrsta objekata za koju se poresko oslobođenje ostvaruje ostala nepromenjena.

Precizira se da poresku prijavu za utvrđivanje poreza na imovinu za nepokretnost za koju ta obaveza nastane ili prestane po osnovu isprave ili odluke javnog beležnika, preko javnog beležnika može podneti samo obveznik poreza na imovinu koji ne vodi poslovne knjige, iz razloga što obveznici koji vode poslovne knjige porez utvrđuju samooporezivanjem i poreske prijave podnose elektronskim putem preko portala Jedinstvenog informacionog sistema lokalnih poreskih administracija.

Ovim zakonom vrši se i pravnotehničko usaglašavanje pojedinih odredaba.

• Razmatrane mogućnosti da se problemi reše i bez donošenja ovog zakona

Nisu razmatrane mogućnosti da se ciljevi koje ovaj zakon treba da postigne ostvare bez njegovog donošenja, imajući u vidu da je reč o elementima sistema oporezivanja koji se, saglasno odredbi člana 15. st. 2. i 3. Zakona o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS", br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13-ispravka, 108/13, 142/14, 68/15-dr. zakon, 103/15, 99/16, 113/17, 95/18, 31/19 i 72/19) uređuju poreskim zakonom. Stoga se izmene i dopune tih elemenata ne mogu rešiti donošenjem podzakonskih akata, odnosno preduzimanjem drugih mera u okviru poslova državne uprave.

• Zašto je donošenje ovog zakona najbolji način za rešavanje problema    

Donošenje ovog zakona je najbolji način za rešavanje problema, iz razloga što se radi o zakonskoj materiji, koju je jedino i moguće menjati i dopunjavati odgovarajućim izmenama i dopunama zakona.

Pored toga, uređivanjem poreskopravne materije zakonom, daje se doprinos pravnoj sigurnosti i ujedno obezbeđuje transparentnost u vođenju poreske politike. Naime, zakon je opšti pravni akt koji se objavljuje i koji stvara jednaka prava i obaveze za sve subjekte koji se nađu u istoj poreskopravnoj situaciji, čime se postiže transparentnost u njegovoj primeni. 

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA

I POJEDINAČNIH REŠENjA

Uz član 1.

Vrši se pravnotehničko usaglašavanje sa članom 2a Zakona o porezima na imovinu ("Službeni glasnik RS", br. 26/01, 45/02-SUS, 80/02, 80/02-dr. zakon, 135/04, 61/07, 5/09, 101/10, 24/11, 78/11, 57/12-US, 47/13, 68/14-dr. zakon, 95/18 i 99/18-US - u daljem tekstu: Zakon).

Uz član 2.

Uređuje se način utvrđivanja osnovice poreza na imovinu za nepokretnosti obveznika koji vodi poslovne knjige koji počev od poreske godine vrednost nepokretnosti u poslovnim knjigama iskazuje po fer vrednosti definisanoj članom 7. stav 1. Zakona, odnosno koji je počev od poreske godine prestao da vrednost nepokretnosti u poslovnim knjigama iskazuje na taj način.

Uz čl. 3. i 4.

Definiše se koji objekti se smatraju objektima za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, za koje se ostvaruje oslobođenje od poreza na imovinu u skladu sa članom 12. stav 1. tačka 10) Zakona.

Uz čl. 5. do 7. i čl. 11. i 13.

Predlaže se ukidanje obaveze podnošenja poreske prijave za utvrđivanje poreza na nasleđe i poklon, kao i poreza na prenos apsolutnih prava, za prenos prava na nepokretnosti po osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik, kao i po osnovu odluke koju je javni beležnik doneo u vršenju zakonom poverenih ovlašćenja, u slučajevima kad poreska obaveza po tom osnovu nastaje danom izvršenja te radnje, odnosno danom pravosnažnosti te odluke. Naime, dostavljanjem isprava koje su pravni osnov nasleđa ili prenosa prava na nepokretnosti od strane javnog beležnika, omogućava se nadležnim poreskim organima da porez utvrđuju i bez podnete prijave. Takođe, za nasleđe i poklon ostvareno po osnovu odluke javnog beležnika u ostavinskom postupku, neće se podnositi poreska prijava nezavisno od toga da li je predmet nasleđa ili poklona nepokretnost ili pokretna stvar. S tim u vezi, vrši se pravnotehničko usaglašavanje odgovarajućih odredaba Zakona.

Uz čl. 8. do 10. i čl. 14. i 15.

Predlaže se ukidanje obaveze obveznicima poreza na imovinu koji ne vode poslovne knjige da podnose poreske prijave za utvrđivanje poreza na imovinu po osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik, kao i po osnovu odluke koju je javni beležnik doneo u vršenju zakonom poverenih ovlašćenja, u slučajevima kad poreska obaveza po tom osnovu nastaje danom izvršenja te radnje, odnosno danom pravosnažnosti te odluke. Ta obaveza ukinula bi se od 1. januara 2021. godine, do kada ovi obveznici imaju mogućnost da poreske prijave podnose preko javnog beležnika. S tim u vezi, vrši se pravnotehničko usaglašavanje odgovarajućih odredaba Zakona.

Uz član 12.

Predlaže se da se poreske prijave za utvrđivanje poreza na nasleđe i poklon (kad u skladu sa ovim zakonom postoji obaveza njihovog podnošenja) podnose organizacionoj jedinici Poreske uprave nadležnoj za teritoriju na kojoj obveznik - fizičko lice ima prebivalište ili boravište, odnosno na kojoj obveznik - pravno lice ima sedište. Izuzetno, kad je predmet poklona isključivo nepokretnost, predlaže se da se poreska prijava podnosi prema mestu nepokretnosti. Na taj način se smanjuje administriranje u slučaju kad obveznik po osnovu jednog rešenja nasleđuje nepokretnosti na teritoriji više organizacionih jedinica Poreske uprave, jer podnosi jednu poresku prijavu. Ujedno se omogućava doslednije utvrđivanje poreske osnovice, s obzirom na to da je čini vrednost nasleđene imovine umanjena za iznos dugova, troškova i drugih tereta koje je obveznik dužan da izmiri iz nasleđene imovine na dan nastanka poreske obaveze.

Uz član 16.

Predlaže se da ovaj zakon stupi na snagu 1. januara 2020. godine.

V. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Članom 41. stav 3. Zakona o planskom sistemu Republike Srbije ("Službeni glasnik RS", broj 30/18) propisano je da se na organe državne uprave shodno primenjuje član 37. tog zakona u pogledu kontrole sprovođenja analize efekata propisa pre njihovog usvajanja od strane Vlade, za sve zakone i druge propise kojima se bitno menja način ostvarivanja prava, obaveza i pravnih interesa fizičkih i pravnih lica.

S tim u vezi, analiza efekata ovog zakona nije sprovedena, jer se njime bitno ne menja način ostvarivanja prava, obaveza i pravnih interesa pravnih i fizičkih lica (već se u pobrojanim situacijama ukida obaveza podnošenja poreske prijave, što treba da doprinese smanjenju administriranja i da dovede do poboljšanja pozicije Republike Srbije na Doing Business listi; ne menja se pojam objekata za primarnu poljoprivrednu proizvodnju za koje se može ostvariti oslobođenje od poreza na imovinu, već se samo otklanja pravna praznina nastala danom početka primene zakona kojim su uređene naknade za korišćenje javnih dobara; precizira se osnovica poreza na imovinu u slučaju kad obveznik u poreskoj godini počne ili prestane da vrednost nepokretnosti u poslovnim knjigama iskazuje po fer vrednosti u skladu sa MRS i MSFI, što treba da doprinese deslednoj primeni zakona kojim se uređuju porezi na imovinu, odnosno otklanjanju nedoumica u njegovoj primeni).

Takođe, ovaj zakon zbog svog sadržaja, odnosno prirode, nije bio predmet konsultacija u skladu sa članom 44. stav 2. Uredbe o metodologiji upravljanja javnim politikama, analizi efekata javnih politika i propisa i sadržaju pojedinačnih dokumenata javnih politika ("Službeni glasnik RS", broj 8/19).

1.         Na koga će i kako će najverovatnije uticati rešenja u ovom zakonu

Ovaj zakon će imati pozitivan uticaj na:

- obveznike poreza na nasleđe i poklon - za nasleđe i poklon (pokretnih i nepokretnih stvari) ostvarene u ostavinskom postupku u kome je odluku doneo javni beležnik, jer im se ukida obaveza podnošenja poreske prijave;

- obveznike poreza na nasleđe i poklon i poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnosti, kojima poreska obaveza po tom osnovu nastaje danom sastavljanja, overe ili potvrde isprave od strane javnog beležnika ili danom pravosnažnosti odluke koju je javni beležnik doneo u vršenju zakonom poverenih ovlašćenja - jer im se ukida obaveza podnošenja poreske prijave za ostvareno nasleđe i poklon, odnosno za prenos apsolutnih prava;

- obveznike poreza na imovinu kojima poreska obaveza po tom osnovu, počev od 1. januara 2021. godine, nastaje ili prestaje danom sastavljanja, overe ili potvrde isprave od strane javnog beležnika ili danom pravosnažnosti odluke koju je javni beležnik doneo u vršenju zakonom poverenih ovlašćenja - jer im se ukida obaveza podnošenja poreske prijave;

- obveznike poreza na nasleđe nepokretnosti na teritoriji više organizacionih jedinica Poreske uprave, za koje postoji obaveza podnošenja poreske prijave (npr. nasleđe nepokretnosti na kojoj je konstituisano pravo plodouživanja, nasleđe po osnovu rešenja suda za koje nije podneta prijava...), jer podnose jednu poresku prijavu za sve nasleđene nepokretnosti.

 

2. Kakve troškove će primena ovog zakona stvoriti građanima i privredi (naročito malim i srednjim preduzećima)

Primena ovog zakona neće stvoriti troškove građanima i privredi.

3. Da li su pozitivne posledice donošenja ovog zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti

Primena ovog zakona neće stvoriti troškove građanima i privredi.

Primena ovog zakona trebala bi da pojednostavi i smanji administrativne troškove obveznicima poreza na nasleđe i poklon, koji nasleđe i poklon ostvaruju u ostavinskom postupku koji je sproveo javni beležnik, kao i obveznicima poreza na imovinu, poreza na nasleđe i poklon i poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnosti po osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik, jer neće imati obavezu podnošenja poreske prijave za utvrđivanje poreza po tim osnovima ako danom izvršenja te radnje od strane javnog beležnika nastaje poreska obaveza.

4. Da li se ovim zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija

Ovaj zakon nema za cilj podsticanje stvaranja novih privrednih subjekata i tržišne konkurencije.

5.         Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o ovom zakonu

U postupku pripreme ovog zakona nije sprovedena formalna javna rasprava, ali je Nacrt zakona bio objavljen na internet stranici Ministarstva finansija, čime je zainteresovanim licima pružena mogućnost da dostave svoje primedbe i sugestije. Ovaj zakon je u postupku pripreme dostavljen na mišljenje nadležnim ministarstvima.

6.         Koje će se mere tokom primene ovog zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se njegovim donošenjem namerava

Ministarstvo finansija nadležno je za davanje mišljenja u primeni Zakona. Posebno ističemo da Ministarstvo finansija, periodičnim publikovanjem Biltena službenih objašnjenja i stručnih mišljenja za primenu finansijskih propisa, kao i na drugi pogodan način, dodatno obezbeđuje transparentnost, informisanost i pristup informacijama, kako bi se i na ovaj način doprinelo ostvarivanju ciljeva postavljenih donošenjem ovog zakona.

U slučajevima kad obveznik ima obavezu podnošenja poreske prijave za utvrđivanje poreza na nasleđe i poklon, Poreska uprava će od 1. januara 2020. godine obezbediti funkcionalno jedinstvo organizacionih jedinica za sprovođenje poreskog postupka i utvrđivanje poreza na nasleđe i poklon u organizacionoj jedinici nadležnoj za teritoriju na kojoj obveznik - fizičko lice ima prebivalište, odnosno boravište. Na ovaj način je Poreska uprava dužna da i sada postupa u slučaju istovremenog nasleđa ili prijema na poklon pokretnih stvari i nepokretnosti (član 35. Zakona). Stoga se ocenjuje celishodnim da Poreska uprava na istovetan način postupa nezavisno od vrste stvari i prava koje su predmet nasleđa i poklona (tj. i kad njihov predmet čine nepokretnosti na teritoriji više različitih jedinica lokalne samouprave).

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 25.10.2019.