Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI: Sugestije na tekst propisa dostaviti putem elektronske pošte: sasa.novakovic@mfin.gov.rs do 4. oktobra 2021. godine


Član 1.

U Zakonu o eksproprijaciji (“Službeni glasnik RS”, br. 53/95, 23/01, 20/09, 55/13 – Odluka US i 106/16 – autentično tumačenje), u članu 1. posle reči: “Nepokretnosti” dodaju se reči: “u privatnoj, zadružnoj ili javnoj svojini”.                       

Posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

“Svi postupci koji se vode u skladu sa ovim zakonom su hitni.”       

Član 2.

Član 4. menja se i glasi:

“Danom pravosnažnosti rešenja o eksproprijaciji korisnik eksproprijacije postaje vlasnik na eksproprisanoj nepokretnosti (potpuna eksproprijacija), ako na toj nepokretnosti i na objektima, radi čije izgradnje se vrši eksproprijacija, prema važećim propisima može steći pravo svojine.

U slučaju kada javno preduzeće, društvo kapitala i drugo pravno lice ne može steći pravo svojine na nepokretnostima, u smislu stava 1. ovog člana, korisnik eksproprijacije je Republika Srbija, autonomna pokrajina, ili jedinica lokalne samouprave koja je osnivač javnog preduzeća, društva kapitala i drugog pravnog lica.

U slučaju iz stava 2. ovog člana, eksproprijacija se vrši u korist Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave, a za potrebe javnog preduzeća, društva kapitala ili drugog pravnog lica čiji su oni osnivači.

Korisnikom eksproprijacije u smislu ovog zakona smatra se lice u čiju se korist, prema aktu o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju, vrši eksproprijacija.”

Član 3.

U članu 6. stav 1. menja se i glasi:

“Zemljište koje treba da služi određenoj potrebi u vezi sa izgradnjom objekata i ustanovljenjem službenosti, a za koju izgradnju, odnosno ustanovljenje je u skladu sa ovim zakonom utvrđen javni interes (radi smeštaja radnika, materijala, mašina ili izvođenja radova koji su u funkciji izgradnje objekta ili ustanovljenja službenosti i sl.) može se privremeno zauzeti, a najduže do tri godine (privremeno zauzimanje).”

Član 4.

U članu 8. stav 1. menja se i glasi:

“Eksproprijacija se može vršiti u korist Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave, kao i u korist, odnosno, u slučaju iz člana 4. stav 2. ovog zakona, za potrebe javnih preduzeća, privrednih društava koja su osnovana od strane javnih preduzeća i privrednih društava sa većinskim državnim kapitalom koja su osnovana od strane Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave.”

Posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

“U slučaju iz člana 4. stav 2. ovog zakona, pravno lice za čije potrebe se vrši eksproprijacija ima prava i obaveze korisnika eksproprijacije, osim sticanja prava svojine na eksproprisanoj nepokretnosti.”

Član 5.

Član 19. menja se i glasi:

“Zakupcu stana u društvenoj ili državnoj svojini, odnosno javnoj svojini na neodređeno vreme, odnosno nosiocu stanarskog prava u eksproprisanoj stambenoj zgradi ili stanu kao posebnom delu zgrade, korisnik eksproprijacije dužan je da pre rušenja zgrade obezbedi korišćenje drugog odgovarajućeg stana u javnoj svojini sa pravima zakupca na neodređeno vreme.”

Član 6.

U članu 20. stav 1. posle reči: “za izgradnju” dodaje se zapeta i reči: “rekonstrukciju ili adaptaciju”, a posle reči: “energetske” dodaje se zapeta i reč: “telekomunikacione”.

U stavu 5. posle reči: “eksproprijacije” dodaje se zapeta i reči: “kao i lice za čije se potrebe sprovodi postupak eksproprijacije.”

Stav 7. menja se i glasi:

“Vlada je dužna da po predlogu za utvrđivanje javnog interesa odluči u roku od 15 dana od dana dostavljanja potpune dokumentacije iz stava 6. ovog člana i dobijenog pozitivnog mišljenja ministarstva nadležnog za poslove građevinarstva na dostavljenu plansku dokumentaciju.”

Posle stava 7. dodaje se novi stav 8. koji glasi:

“Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva je dužno da mišljenje iz prethodnog stava dostavi Ministarstvu finansija u roku od 15 dana od dana prijema zahteva za davanje mišljenja.”

U dosadašnjem stavu 8. koji postaje stav 9, reč: “zaključkom” zamenjuje se rečju: “rešenjem”.

Posle dosadašnjeg stava 8. dodaje se novi stav 10. koji glasi:

“Do donošenja rešenja Vlade o utvrđenom javnom interesu, predlagač može odustati od predloga ili predlog može izmeniti.”

Dosadašnji st. 9-13. postaju st. 11-15.

Član 7.

U članu 22. stav 2. posle reči: “poslove finansija” dodaje se zapeta i reči: “u roku od 15 dana od dana prijema kompletne dokumentacije.”

Član 8.

U članu 23. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

“Rok za vršenje pripremnih radnji počinje da teče sledećeg dana od dana uručenja rešenja strankama u postupku.”

Dosadašnji st. 2.-4. postaju st. 3.-5.

Član 9.

U članu 25. stav 2. reči: “republički javni” zamenjuje se rečju: “državni”.

U stavu 3. reč: “javni” briše se.

Član 10.

U članu 27. tačka 1. menja se i glasi: “izvod iz katastra nepokretnosti koji sadrži podatke o nepokretnosti za koju se predlaže eksproprijacija, koji je pribavljen putem Servisne magistrale organa u skladu sa propisima koji uređuju elektronsku upravu.”

Član 11.

U članu 29. stav 3. menja se i glasi:

“Ako su uz predlog za eksproprijaciju ili naknadno, podnete isprave iz člana 27. i 28. ovog zakona, organ iz stava 1. ovog člana dostavlja predlog za eksproprijaciju sa podnetim dokazima na izjašnjenje sopstveniku nepokretnosti u roku od 3 dana od dana prijema urednog predloga.”

Posle stava 3. dodaju se novi st. 4.-6. koji glase:

“Sopstvenik nepokretnosti je dužan da se izjasni o predlogu za eksproprijaciju u roku od 5 dana od dana prijema predloga pisanim putem ili usmeno na zapisnik kod nadležnog organa.

Ako u toku postupka nadležni organ naiđe na činjenicu za koju smatra da je potrebno izvesti dodatne dokaze, može zakazati usmenu raspravu u roku od tri dana od dana prijema predloga za eksproprijaciju.

Po prijemu izjašnjenja iz prethodnog stava, odnosno po proteku tog roka, nadležni organ odmah, a najkasnije u roku od 15 dana, donosi rešenje o eksproprijaciji nepokretnosti.”

Dosadašnji stav 4. postaje stav 7.

Dosadašnji stav 5. koji postaje stav 8. menja se i glasi:

“Kada se tokom postupka eksproprijacije utvrdi da je sopstvenik nepokretnosti koji je upisan u javnu evidenciju o nepokretnostima i pravima na njima preminuo, a nije sproveden postupak raspravljanja zaostavštine iza njegove smrti, odnosno ako se vodi postupak utvrđivanja vlasništva na predmetnoj nepokretnosti, organ koji vodi postupak može postaviti privremenog zastupnika koji bi istupao u postupku eksproprijacije u ime i za račun potencijalnih naslednika, odnosno sukcesora sve do pojave istih.”

 Dosadašnji stav 6. koji postaje stav 9. menja se i glasi:

“Ministarstvo nadležno za poslove finansija je dužno da odluči o žalbi protiv prvostepenog rešenja donetog po predlogu za eksproprijaciju u roku od 30 dana od dana predaje žalbe.”

Član 12.

U članu 30. posle stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi:

“U slučaju da se po zahtevu iz stava 1. ovog člana ne može odlučiti istovremeno sa zahtevom za eksproprijaciju korisnika eksproprijacije, postupajući organ će doneti delimično rešenje, dok će se o eksproprijaciji preostalog dela nepokretnosti rešiti naknadno nakon sprovedenog dokaznog postupka.”

Član 13.

U članu 31. tačka 2. posle reči: “katastra nepokretnosti” brišu se reči: “ili drugih javnih knjiga u kojima se upisuju prava na nepokretnostima”.

Član 14.

U članu 32. stav 1. menja se i glasi: “Opštinska uprava je dužna da predlog za eksproprijaciju dostavi po službenoj dužnosti organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra radi upisa u katastar nepokretnosti zabeležbe pokretanja postupka eksproprijacije.”

U stavu 2. reči: “zabeležba eksproprijacije” zamenjuju se rečima: “zabeležba pokretanja postupka eksproprijacije”.

Član 15.

U članu 33. dodaje se stav 2, koji glasi:

“Obavezu iz prethodnog stava korisnik eksproprijacije ima i u slučaju da je usvojen zahtev iz člana 10. ovog zakona.”         

Član 16.

Posle člana 41. dodaje se član 41a, koji glasi:

“Član 41a

U slučaju eksproprijacije nepokretnosti koja je u javnoj svojini, raniji sopstvenik ima pravo na naknadu u slučaju da je tu nepokretnost stekao teretnim putem, o čemu mora dostaviti odgovarajuće dokaze.”

Član 17.

U članu 43. dodaje se stav 2, koji glasi:

“Kada je predmet eksproprijacije zemljište na kome je izgrađen objekat suprotno zakonu za koji nije okončan postupak ozakonjenja, vlasnik takvog objekta ima pravo na naknadu za izgrađeni objekat u visini procenjene građevinske vrednosti tog objekta.”

Član 18.

U članu 56. stav 2. posle reči: “rešenja o eksproprijaciji” dodaje se zapeta i reči: “odnosno delimičnog rešenja o eksproprijaciji u slučaju iz člana 30. stav 4. ovog zakona.”

Član 19.

U članu 58. stav 3. briše se reč: “opštinskom”.

Član 20.

U članu 61. stav 1. briše se reč: “opštinskom”.

Član 21.

U članu 63. stav 3 brišu se reči: “ili drugim javnim knjigama.”

Član 22.

U članu 64. u stavu 1. i 3. umesto tačke, stavlja se zapeta i dodaju reči: “koje nadležni organ po službenoj dužnosti dostavlja organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra.

Stav 2 briše se.

Član 23.

Član 70. stav 1. menja se i glasi:

“Prava na nepokretnosti u državnoj ili društvenoj svojini, sa ili bez upisanog prava korišćenja, mogu se rešenjem opštinske uprave oduzeti ili ograničiti po zahtevu lica iz člana 4. ovog zakona, ako to zahteva javni interes (administrativni prenos).”

Član 24.

Postupci eksproprijacije koji su započeti u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji (“Službeni glasnik RS”, br. 53/95, 23/01, 20/09, 55/13 – Odluka US i 106/16 – autentično tumačenje), a koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastaviće se po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 25.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije”.

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Imajući u vidu da je Zakon o eksproprijaciji (“Službeni glasnik RS”, br. 53/95, 23/01, 20/09, 55/13 – Odluka US i 106/16 – autentično tumačenje) donet još 1995. godine, ukazala se potreba da se određene odredbe, pravni instituti i rokovi ovog zakona usklade sa brojnim odlukama i stavovima, zauzetim i povrđenim u dosadašnjoj upravnoj i sudskoj praksi, tako što će ova pitanja biti na precizniji ili efikasniji način određena.

Pripremi ovog zakona pristupilo se imajući u vidu potrebu da se na brz i efikasan način okonča postupak eksproprijacije prevashodno zbog hitnosti postupka, koji se sprovodi u javnom interesu. To je razlog zbog čega se definišu kratki rokovi postupanja upravnih organa, te se na precizniji način definišu pojedini instituti predviđeni ovim zakonom, poput prava bivšeg sopstvenika da podnese predlog za eksproprijaciju preostalog dela nepokretnosti, ili postavljanja privremenog zastupnika potencijalnim naslednicima, čime bi se doprinelo efikasnosti postupka. Pored toga, predloženim izmenama zakona na precizan način definisani su korisnici eksproprijacije, kao i njihova prava i obaveze.

Osim toga, zbog sve većeg broja projekata koje Vlada prepoznaje kao projekte od posebnog značaja za Republiku Srbiju, ukazala se potreba da se postupci eksproprijacije koji se vode u te svrhe regulišu na nešto drugačiji način u smislu rokova za postupanje upravnih organa, kao i prava i obaveza korisnika eksproprijacije.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. ovog zakona menja se odredba člana 1. Zakona o eksproprijaciji tako što se utvrđuje da su predmet eksproprijacije nepokrentosti u svim oblicima prava svojine, a potom se dodaje i stav 2. kojim se utvrđuje da su svi postupci koji se vode u skladu sa ovim zakonom hitni, imajući u vidu da se pokreću i vode u javnom interesu.

Članom 2. ovog zakona menja se član 4. Zakona o eksproprijaciji kojim se na precizan način utvrđuje ko može imati svojstvo korisnika eksproprijacije, pa je predviđeno da nepokretnosti koje su predmet eksproprijace mogu preći u svojinu javnih preduzeća ili društva kapitala, čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinice lokalne samouprave, pod uslovom da mogu imati pravo svojine na objektu radi čije izgradnje se vrši eksproprijacija tog zemljišta.

Članom 3. menja se član 6. stav 1. Zakona o eksproprijaciji, tako što se omogućava privremeno zauzimanje zemljišta, najduže do tri godine, kada isto zemljište služi određenoj potrebi u vezi sa izgradnjom objekata i ustanovljenjem službenosti, a za koju izgradnju, odnosno ustanovljenje je utvrđen javni interes (radi smeštaja radnika, materijala, mašina ili izvođenja radova koji su u funkciji izgradnje objekta ili ustanovljenja službenosti i sl.).

Članom 4. menja se član 8. stav 1. Zakona o eksproprijaciji i isti se usklađuje sa izmenama člana 4. istog zakona na način da se korisnikom eksproprijacije označava samo onaj pravni subjekt koji može steći pravo svojine na nepokretnosti koja je predmet eksproprijacije. Pored toga, istim članom dodaje se novi stav 3. kojim se lica iz člana 4. ovog zakona izjednačavaju u svojim pravima i obavezama, osim prava na sticanje svojine u slučaju iz stava 2. tog člana kada se eksproprijacija vrši u korist Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, a za potrebe tih lica kao upravljača javnih dobara.

Članom 5. izmenjene su odredbe člana 19. Zakona o eksproprijaciji tako što je utvrđena obaveza korisnika eksproprijacije da, pre rušenja zgrade, obezbedi zakupcu stana u društvenoj ili državnoj svojini, odnosno javnoj svojini na neodređeno vreme, odnosno nosiocu stanarskog prava u eksproprisanoj stambenoj zgradi ili stanu kao posebnom delu zgrade, korišćenje drugog odgovarajućeg stana u javnoj svojini sa pravima zakupca na neodređeno vreme.

Članom 6. izmenjene su odredbe člana 20. Zakona o eksproprijaciji čime su skraćeni rokovi za postupanje organa u čijoj je nadležnosti postupanje po zahtevu za utvrđivanje javnog interesa.

Članom 7. izmenjene su odredbe člana 22. Zakona o eksproprijaciji tako što je za odlučivanju o predlogu za dozvolu vršenja pripremnih radnji uveden rok od 15 dana od dana prijema kompletne dokumentacije.

Članom 8. dopunjuje se član 23. Zakona o eksproprijaciji dodavanjem novog stava 2. kojim se utvrđuje da rok za vršenje pripremnih radnji počinje da teče sledećeg dana od dana uručenja rešenja strankama u postupku.

Članom 9. izvršeno je usklađivanje Zakona o eksproprijaciji sa Zakonom o državnom pravobranilaštvu.

Članom 10. menja se član 27. tačka 1. tako što se uz predlog za eksproprijaciju podnosi izvod iz katastra nepokretnosti koji sadrži podatke o nepokretnosti za koju se predlaže eksproprijacija, koji je pribavljen putem Servisne magistrale organa u skladu sa propisima koji uređuju elektronsku upravu.

Članom 11. menja se član 29. Zakona o eksproprijaciji određivanjem kraćih rokova za postupanje organa uprave u cilju bržeg i efikasnijeg sprovođenja postupka eksproprijacije.

Članom 12. menja se član 30. Zakona o eksproprijaciji dodavanjem novog stava kojim se omogućava opštinskom organu uprave da donese delimično rešenje u slučaju da o zahtevu korisnika eksproprijacije i zahtevu ranijeg sopstvenika za eksproprijaciju preostalog dela nepokretnosti nije moguće odlučiti istovremeno, a sve u cilju bržeg i efikasnijeg sprovođenja postupka eksproprijacije.

Članom 13. menja se član 31. tačka 2. Zakona o eksproprijaciji tako što se nepokretnost koja se ekspropriše naznačuje isključivo na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti.

Članom 14. menja se član 32. Zakona o eksproprijaciji tako što je opštinska uprava, umesto do sada korisnika eksproprijacije, dužna da dostavi po službenoj dužnosti predlog za eksproprijaciju nadležnom organu za poslove državnog premera i katastra, radi upisa zabeležbe pokretanja postupka eksproprijacije.

 Članom 15. Nacrta zakona dopunjuje se član 33. Zakona o eksproprijaciji tako što korisnik eksproprijacije snosi troškove postupka i kada je usvojen zahtev za eksproprijacijom preostalog dela nepokretnosti.

Članom 16. dodaje se član 41a kojim se predviđa da nosilac prava javne svojine ima pravo na naknadu za eksproprisanu nepokretnost samo ako je istu stekao teretnim putem, imajući u vidu da je i Zakonom o javnoj svojini i Zakonom o planiranju i izgradnji predviđena mogućnost prenosa prava svojine sa jednog na drugog nosioca prava javne svojine bez naknade.

Članom 17. dopunjuje se član 43. Zakona o eksproprijaciji dodavanjem stava 2. kojim je predviđeno da kada je predmet eksproprojacije zemljište na kome je izgrađen objekat suprotno zakonu za koji nije okončan postupak ozakonjenja, vlasnik takvog objekta ima pravo na naknadu za izgrađeni objekat u visini procenjene građevinske vrednosti tog objekta.

Članom 18. dopunjuje se član 56. stav 2. tako što se korisnik eksproprijacije obavezuje da podnese pismenu ponudu o obliku i visini naknade i kada se donese delimično rešenje o eksproprijaciji u slučaju iz člana 30. stav 4. zakona.

Članovima 19. i 20. izvršene su izmene u čl. 58. i 61. u skladu sa Zakonom o uređenju sudova.

Članom 21. precizira se član 63. stav 3. Zakona o eksproprijaciji tako što je predviđeno da se stvarna prava iz stava 1. istog člana brišu iz katastra nepokretnosti po predlogu korisnika eksproprijacije.

Članom 22. menja se član 64. st. 1. i 3. Zakona o eksproprijaciji tako što se precizira da nadležni organ koji sprovodi postupak eksproprijacije po službenoj dužnosti dostavlja pravosnažno rešenje o eksproprijaciji, odnosno izvršne isprave o naknadi nadležnom organu za poslove državnog premera i katastra.

Članom 23. izmenjen je član 70. stav 1. tako što se prava na nepokretnosti u državnoj ili društvenoj svojini, sa ili bez upisanog prava korišćenja, mogu rešenjem opštinske uprave oduzeti ili ograničiti po zahtevu lica iz člana 4. ovog zakona, ako to zahteva javni interes (administrativni prenos).          

Članom 24. predviđeno je da će se postupci eksproprijacije započeti u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji, a nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastaviti po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članom 25. propisano je stupanje na snagu ovog zakona.

Izvor: Vebsajt Ministarstva finansija, 26.09.2021.