Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA: Međunarodni dan prava javnosti da zna


Međunarodni dan prava javnosti da zna - 28. Septembar. Tim povodom poverenik za informacije od javnog značja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić kaže da je Srbija napravila pomak u oblasti slobode pristupa informacijama od javnog značaja, ali i da veliki broj žalbi koje dobija govori da je problema još uvek mnogo.

Međunarodni dan prava javnosti da zna ustanovljen je 2002. godine na zajedničkom sastanku predstavnika uglavnom nevladinih organizacija u Sofiji, a danas se taj dan obeležava širom sveta sa ciljem da se promoviše pravo svakog da traži i dobije informacije koje u njegovo ime drže organi vlasti i istevremeno razvija svoju ličnost i gradi sebe kao aktivnog učesnika u razvoju društva i demokratskoj kontroli vlasti.

Povodom 28. septembra, Šabić organizuje je organizovao skup na kome će tradicionalno biti dodeljena priznanja predstavnicima organa javne vlasti koji su se u proteklih godinu dana istakli u afirmisanju prava na slobodan pristup informacijama kao osnovnog ljudskog prava i jednog od fundamentalnih principa dobre uprave.

Tom prilikom biće dodeljena i priznanja za najbolji "Informator o radu" po konkursu koji je poverenik raspisao u julu ove godine.

Priznanja dodeljuje žiri koji se sastoji od uglednih stručnjaka u oblasti slobodnog pristupa informacijama.

"Već godinama, može se reći, imamo jedan prepoznatljiv kontinuitet i u dobrim, ali, nažalost, i u lošim stvarima kada je u pitanju primena Zakona o slobodnom pristupu informacijama", rekao je za Tanjug Šabić.

Prema njegovim rečima, dobro je to što se zakon masovno koristi.

Kako je naveo, zakon koji je svojevremeno donet više kao kozmetički, da bi se pokazalo da smo demokratska zemlja i da jamčimo javnosti pravo da zna, pretvorio se u sredstvo koje masovno koriste, ne samo medijski poslanici, nego i građani.

Šabić je istakao i da je pozitivno to što je afirmisana institucija na čijem se čelu nalazi.

Navodeći da je to dobra stvar, on je ocenio da nije dobro to što ima još uvek veliki broj žalbi koje poverenik dobija, jer to govori da je problema još uvek mnogo.

Prema njegovim rečima, još uvek ima mnogo incidenata, još uvek se do neke informacije do koje bi se moralo dolaziti lako, bez ikakvih problema, dolazi samo nakon intervencije poverenika, a nekada ni nakon nje.

Ističući da nije više cilj da građani i novinari traže informacije i da ih dobiju nakon žalbe povereniku, on je ocenio da mora da se pređe u "drugu fazu", a to je da se do "lavovskog" dela informacija dolazi bez posebnog zahteva tako što se javno objavljuju na elektronskim prezentacijama i sajtovima organa, što bi trebalo da bude standard.

Međutim, to nažalost nije slučaj, kaže poverenik i dodaje da je pod njegovim uticajem, pritiskom, zahtevima i apelima broj informatora višestruko veći nego što je postojao.

"Ogroman broj organa danas ima informatore, ali se uvek otvara pitanje njegove sadržine, ažurnosti, kvaliteta. I na tim informatorima najčešće nedostaju upravo informacije o raspolaganju javnim novcem, dobrima, resursima koje bi morale biti nesporne. Trag javnog novca, mora biti jasan, vidljiv i dostupan najširoj javnosti i svako ko ima s tim problem, ima ozbiljan problem", rekao je Šabić.

Izvor: Tanjug