Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O LOBIRANJU: Neregistrovani lobisti će moći da se bave lobiranjem iako svoju aktivnost ne moraju da prijave, dok će registrovani morati da se edukuju i podnose odgovarajuće izveštaje Agenciji za borbu protiv korupcije


Vlada Republike Srbije je prihvatila Predlog zakona o lobiranju koji bi do kraja godine trebalo da stupi na snagu i obaveže, recimo, svakog funkcionera da izvesti Agenciju za borbu protiv korupcije o kontaktu s lobistom.

Jer funkcioneri će, u skladu sa zakonom, morati da prijave Agenciji za borbu protiv korupcije svaki kontakt sa lobistom, a lobisti će morati da se registruju u agenciji koja će imati njihov spisak. Agencija će doneti i kodeks lobiranja, što znači da je cilj donošenja ovog zakona da uticaj na nosioce javnih funkcija bude vidljiv i omeđen određenim pravilima, za razliku od dosadašnjeg lobiranja, koje postoji, ali se obavlja po nepisanim pravilima.

Predsednik Društva lobista Srbije Nenad Vuković ističe da je samo donošenje zakona značajna činjenica za lobiste i lobiranje, mada ostaje dilema da li će Agencija za borbu protiv korupcije moći da preuzme toliki deo obaveza u vezi sa vođenjem registra lobista, njihovom edukacijom, popisom kontakata lobiranih i lobista.

Društvo lobista Srbije smatra da Predlog zakona nepotrebno deli lobiste na registrovane i neregistrovane. Neregistrovani će moći da se bave lobiranjem iako svoju aktivnost ne moraju da prijave, dok će registrovani lobisti morati da se registruju, edukuju i podnose odgovarajuće izveštaje Agenciji za borbu protiv korupcije.

Na primedbu da će neregistrovani lobisti, prema tekstu zakona, delovati samo kao predstavnici svojih udruženja ili privrednih društava, a registrovani će moći da zastupaju bilo koju organizaciju, Nenad Vuković odgovara da će neregistrovani moći da zastupaju veoma široko shvaćena privredna društva, što znači da će i oni, faktički, delovati kao registrovani lobisti, ali bez obaveze prijavljivanja i sastavljanja izveštaja. Jedini pisani trag o kontaktu nosioca javne funkcije i neregistrovanog lobiste biće, tako, samo obavezni izveštaj funkcionera o svakom njegovom razgovoru sa (neregistrovanim ili registrovanim) lobistom.

I advokat dr Duško Krsmanović, koji je doktorirao na temi lobiranja, ukazuje na ovu razliku u zakonskom tretmanu registrovanih i neregistrovanih lobista, ali ističe i da je ona potrebna da bi Agencija za borbu protiv korupcije uopšte mogla da se bavi ovim poslovima. Jer, kada bi svaki neregistrovani lobista, kao i registrovani, imao obavezu da svaku svoju aktivnost prijavljuje Agenciji za borbu protiv korupcije, pretpostavlja se da rad agencije u tim uslovima ne bi bio moguć.

Krsmanović smatra da lobisti ne bi trebalo da imaju visoku stručnu spremu, kao što je navedeno u Predlogu zakona, jer će to, kaže, stvoriti poteškoće u zastupanju pojedinih profesija i delatnosti.

Pitanje je i kako će u praksi biti prihvaćena obaveza svakog funkcionera da u roku od 15 dana izvesti Agenciju za borbu protiv korupcije o kontaktu sa lobistom. Funkcioneri institucija za koje se pretpostavlja da mogu biti pod velikim naletom lobista (Ministarstvo finansija, Ministarstvo trgovine...) verovatno će teško uspevati da sastave sve te izveštaje, a pogotovo se nameće pitanje kako će lobirano lice odgovoriti na zakonsku obavezu da lobisti u "blagovremenom roku" pruži podatke "u vezi sa predmetom lobiranja".

Ovakva rešenja upozoravaju na to da bi zakon mogao da bude "mrtvo slovo na papiru", na šta upozorava Krsmanović pominjući takva mađarska, crnogorska i makedonska iskustva. U ovim državama pomenuti propis je doživeo fijasko, ali se, s druge strane, u Sloveniji "solidno primenjuje".

Da li Nenad Vuković očekuje da će u Srbiji posle donošenja zakona biti registrovan veliki broj lobista? Kaže da ih je u Sloveniji osamdesetak, ali da je u Crnoj Gori registrovan samo jedan. Nadam se da će ih kod nas biti onoliko koliko nam je potrebno, i na ekonomskom i na političkom planu, kaže Vuković, dok Duško Krsmanović naglašava da je zakon o lobiranju, po pravilu, samo nadgradnja čitavom sistemu propisa od značaja za borbu protiv korupcije. Ako osnovni zakoni iz ove oblasti ne funkcionišu, onda to teško možemo očekivati od Zakona o lobiranju kao leks specijalisa u oblasti borbe protiv korupcije, rekao je Krsmanović.

Izvor: Vebsajt Politika, Branislav Radivojša, 19.08.2018.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija