ZAKON O POJEDNOSTAVLJENOM RADNOM ANGAŽOVANJU NA SEZONSKIM POSLOVIMA U ODREĐENIM DELATNOSTIMA: Mesečni izdaci poslodavaca na ime poreza i doprinosa po sezonskom radniku u proseku iznose 6.000 dinara. Poslodavac može da angažuje jednog radnika najviše 120 dana u kalendarskoj godini, računajući zbir dana angažovanja preko portala i ugovora o privremeno-povremenim poslovima
Od 7. januara 2019. godine kada je počelo prijavljivanje sezonskih radnika u poljoprivredi, širom Srbije angažovano je 5.095 sezonaca koji više ne rade na crno. Novi sistem prijave i odjave radnika, iako je nova poljoprivredna sezona tek na pragu, do sada je koristilo 111 poslodavca. Na ime poreza i doprinosa, oni su u budžet uplatili ukupno 29,5 miliona dinara što su, prema proceni premijerke Ane Brnabić, bolji rezultati nego na godišnjem nivou ranijih godina.
Cilj novog Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima ("Sl. glasnik RS", br. 50/2018) je da se smanje ilegalan rad u poljoprivredi, pošto se pretpostavlja da je u celoj zemlji u ovoj delatnosti angažovano oko čak 70.000 sezonaca. U nastupajućoj sezoni očekuje se da će biti još više takvog angažovanja i prijava putem elektronskog sistema. Kako ističe Zoran Đorđević, ministar za rad, ove godine je prvi put omogućeno da sezonski radnici budu prijavljeni tako da to poslodavce ne košta previše.
– Košta ih svakako manje nego za angažman po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima. I sam postupak prijave je jednostavniji, tako da se planira primena takvog prijavljivanja i na druga zanimanja – najavio je Đorđević.
Za privredu su najvažnije mere koje će podstaći legalno poslovanje, smanjiti birokratiju i troškove. Kao primer dobre prakse, Svetoslav Atanasov, član UO NALED-a, upravo navodi novu proceduru prijave sezonaca.
– Ta procedura je uštedela 15 miliona evra poljoprivrednim gazdinstvima i kompanijama. Zato je i važno da se proširi delokrug programa "Startuj legalno" i sistema za prijavu sezonaca u građevinarstvu, turizmu i kućnim poslovima, uspostavi elektronski javni registar taksi i naknada… – nabraja Atanasov.
Za same radnike možda je najvažnije osiguranje od povreda, koje su veoma česte na takvim vrstama poslova, ali i činjenica da dok rade mogu da ostanu na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, ne gubeći naknade ukoliko su ih primali. Ipak, i dalje ostaje otvoreno pitanje na koji način će sistem naterati poslodavca da prijavi radnika i da li je moguće kontrolisati sva preduzeća i 350.000 poljoprivrednih gazdinstava u celoj Srbiji. U jednom takvom gazdinstvu u Ovči nadomak Beograda ističu da je na njima odgovornost da poštuju Zakon i prijave radnike, ali podsećaju i da se tu ipak najviše računa na svest samog sezonskog radnika.
– Naši radnici mogu da provere da li smo ih prijavili putem aplikacije na mobilnom telefonu, što im je omogućeno od prošlog meseca. Ukoliko neki poslodavac to ne uradi, radnik o tome može odmah da obavesti inspekciju i time zaštiti i sebe i svoj rad – ističu u poljoprivrednom gazdinstvu.
Sezonci su dosad angažovani u 100 gradova i opština širom Srbije, najviše u Vojvodini. Zbog sezonskog karaktera posla najčešće su bili angažovani na orezivanju, kao i na poslovima koji su u vezi sa čišćenjem, sortiranjem, pakovanjem i skladištenjem poljoprivrednih proizvoda.
Mesečni izdaci poslodavaca na ime poreza i doprinosa po sezonskom radniku u proseku iznose 6.000 dinara (300 dinara po danu), dok su pre bili 10.200 dinara. Poslodavac može da angažuje jednog radnika najviše 120 dana u kalendarskoj godini, računajući zbir dana angažovanja preko portala i ugovora o privremeno-povremenim poslovima. On može biti pravno lice, preduzetnik, kao i fizičko lice, odnosno poljoprivrednik. Poslodavci i radnici zaključuju usmeni ugovor koji stupa na snagu u momentu prijave preko onlajn portala.
Izvor: Vebsajt Politike, Marija Brakočević, 27.05.2019.Naslov: Redakcija