Zastava Bosne i Hercegovine | Zastava Crne Gore
Email Print

ZAKON O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI: Zbog neprijavljivanja zaposlenih i dnevnog pazara može biti izrečena zabrana rada objekta i do godinu dana. Vlasnik za to vreme ne plaća PDV, otpušta radnike, a država ostaje uskraćena za poreze i doprinose


Vlasnicima kafića, samostalnih radnji, benzinskih pumpi, apoteka, kod kojih poreski inspektori kontrolom utvrde da radnici rade na crno, ili da se dnevni pazar ne prijavljuje, kako bi se izbeglo plaćanje poreza, može biti izrečena zabrana rada objekta i do godinu dana, što do sada nije bio slučaj.

Upravo ovo predviđa pooštreni Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016, 108/2016 i 30/2018) koji je nedavno stupio na snagu. Prema najnovijim izmenama poreski inspektor može da naloži da se na godinu dana stavi katanac na bravu, u slučaju da robu i usluge ne prati verodostojna dokumentacija od značaja za utvrđivanje poreza.

Ista mera biće izrečena i ukoliko poreski obveznik izbegava utvrđivanje i plaćanje poreza time što ne prijavljuje radnike ili zaposleni nemaju zaključen ugovor o radu, ili drugi akt o radnom angažovanju. Ista kazna uslediće i ako zatečeni radnik nije prijavljen nadležnoj organizaciji obaveznog socijalnog osiguranja.

Na godinu dana biće zatvoren objekat i ukoliko inspektor na licu mesta utvrdi da se promet, ili pružanja usluga, ne registruje preko fiskalne kase.

Ista muka zadesiće i sve one priređivače igara na sreću koji nemaju prethodno pribavljeno mišljenja nadležnog ministarstva da se bave ovim poslom.

Poreski inspektori će biti "nešto blaži" u izricanju kazni ukoliko se u postupku kontrole prvi put utvrdi neka od ovih nepravilnosti i u tom slučaju objekat će biti zatvoren na 15 dana. Na tri meseca neće moći da rade ukoliko poreznik u istom objektu po drugi put pronađe grešku. Ako i treći put na istom mestu utvrdi da poreski obveznik svesno pokušava da utaji porez, kazniće ga na godinu dana.

Zabrana obavljanja delatnosti izriče se za nepravilnosti utvrđene u periodu od 24 meseca od prve utvrđene nepravilnosti u postupku kontrole, poručuju u Poreskoj upravi.

Koliko će strože kazne imati efekta i da li će to biti dovoljan razlog da poreski obveznici prijavljuju porez na vreme, Đerđ Pap, poreski stručnjak i bivši direktor u Poreskoj upravi Srbije, kaže da bi bilo koje pooštravanje kazni po pravnoj teoriji trebalo da utiče na prevenciju, odnosno na odvraćanje potencijalnih prekršioca.

U ovom slučaju mnogo je važnije da li je dugoročna zabrana obavljanja delatnosti sa aspekta interesa države najbolja mera. Tu mislim na zatvaranje objekata na godinu dana, 90, pa čak i 30 dana. Mislim da nije – kaže Pap.

Ukoliko, objašnjava, država stavi katanac na bravu poreski obveznik za to vreme ne plaća PDV, otpušta radnike pa se tako povećava nezaposlenost i ugrožava socijalna sigurnost porodica otpuštenih radnika, a i država ostaje uskraćena za poreze i doprinose na zarade tih otpuštenih radnika.

Na pitanje da li bi vlasnici, čiji bi objekat bio zatvoren na godinu dana, sedeli skrštenih ruku, ili bi izigrali i ovaj Zakon registrujući neku drugu firmu, Pap kaže da je to očekivano.

Ne verujem da bi bilo ko, kome je ova zabrana izrečena, sedeo skrštenih ruku godinu dana. Verujem da bi mnogi odabrali upravo da otvore novu firmu, eventualno i na drugo lice, što Zakon omogućava, ili u dogovoru sa nekom postojećom firmom nastavili da radi – ističe Pap.

On smatra da bi ovakva zabrana na neki način bila i opravdana ukoliko bi se primenjivala na najteže oblike kršenja Zakona – dakle prema onim poreskim obveznicima koji pokazuju očiglednu bahatost kada je reč o obavezama koje imaju prema državi.

Plašim se, međutim, da će se kola neopravdano slomiti na onima koji naprave nenamernu grešku. U praksi imam mnogobrojne banalne primere koji obesmišljavaju primenu ove mere poput slučaja da trgovac 200 dinara dnevnog pazara uplati sa zakašnjenjem od jednog dana ili pekar, koji na fiskalnoj kasi otkuca "rolnice sa višnjom", a trebalo je "pita sa višnjom". U oba ova slučaja poreskom obvezniku je izrečena mera zabrane obavljanja delatnosti – ističe ovaj poreski stručnjak.

Pap smatra da bi ove oštre kazne trebalo primeniti samo u krajnje opravdanim slučajevima kada primera radi, poreski obveznik dugo ne uplaćuje značajnije iznose dnevnog pazara, ili kada se kod poreskog obveznika zatekne neprijavljeni radnik, a uz to se utvrdi kroz duže vreme da u tri prodajna mesta zapošljava ukupno dva radnika.

Izvor: Vebsajt Politika, Jasna Petrović-Stojanović, 26.05.2018.
Naslov: Redakcija