U PRIPREMI IZMENE ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE: Zabrana gradnje malih hidroelekrana u zaštićenim područjima, rigorozna kontrola i kazne za investitore
Izgradnja malih hidroelektrana mogla bi ubuduće da bude zabranjena u zaštićenim područjima. Ova zabrana je predviđena izmenama Zakona o zaštiti prirode ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010 - ispr., 14/2016 i 95/2018 - dr. zakon - dalje: Zakon) koje će uskoro i zvanično predložiti Ministarstvo zaštite životne sredine. Međutim, da li će zaista ova zabrana stajati u finalnoj verziji izmena zavisi od mišljenja drugih ministarstava - energetike, građevine, poljoprivrede.
Izmenama Zakona je predviđeno osnivanje komisije čiji će članovi obići sve lokacije na kojima su izgrađene MHE, ali i one koje su u izgradnji, a ako se pokaže da ne poštuje propise, investitoru može biti oduzet status povlašćenog proizvođača električne energije, a čitavo postrojenje može biti srušeno.
Pomoćnica ministra zaštite životne sredine Jasmina Jović, koja je i u radnoj grupi za izmenu Zakona, kaže da je do izmena došlo zbog toga što je planirana izgradnja velikog broja MHE u zaštićenim područjima, ali i zbog pritiska lokalnog stanovništva i stručne javnosti.
"Smatramo da je izgradnja velikog broja malih hidroelektrana u zaštićenim područjima prirode nedopustiva. One najpre negativno utiču prirodu, a osim toga jednostavno ne ide da cevi budu usred zaštićenog područja. To su najvredniji delovi naše prirode i u biološkom smislu, i u hidrološkom, geomorfološkom...", kaže Jović.
Pored zabrane izgradnje u zaštićenim područjima, Jović kaže da je predviđeno da inspekcijski nadzor bude rigorozniji, kako u periodu izgradnje mašinskog postrojenja, brane i cevovoda, tako i kasnije, kada postrojenje počne da radi.
"Ako se tokom inspekcijskog nadzora ispostavi da investitor ne poštuje uslove zaštite prirode ili vodne uslove ili nije u sam projekat ugradio sve ono što uslovi zaštite prirode predviđaju - inspektor će imati pravo tog momenta da zabrani izvođenje radova, da naloži da se svi nedostaci isprave. Ukoliko investitor to ne uradi, inspektor će moći da naloži potpunu obustavu radova i vraćanje svega u pređašnje stanje o trošku investitora", ističe pomoćnica ministra.
Prema njenim rečima, članovi komisije bi u roku od godinu dana od stupanja na snagu izmena Zakona trebalo da obiću sve izgrađene i MHE u izgradnji kako bi utvrdili da li postoje propusti u njihovom radu - na primer, da li ima dovoljno vode u reci.
"Ako se utvrdi da ne poštuju uslove zaštite prirode, vodne uslove, dakle zakon, njima će biti oduzet status povlašćenog proizvođača. A ako svojim radom u velikoj meri narušava prirodu, ceo objekat će biti srušen", kaže Jović.
Ona ističe da bi u toj komisiji trebalo da budu i predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike, Direkcije za vode, Ministarstva građevinarstva i Zavoda za zaštitu prirode.
Da je rigoroznija kontrola neophodna pokazalo je i istraživanje - izgradnja većine malih hidroelektrana u Srbiji pretvorila se u kršenje propisa, uništavanje reka i živog sveta u njima.
Posledice su takve jer država bez jasnog plana pokušava da ispuni uslove koje je postavila Energetska zajednica jugoistočne Evrope - da do 2020. godine 27 odsto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora.
Istovremeno, dok se s jedne strane, u nedostatku jasnog plana i propisa uništava životna sredina, s druge strane zarada za investitore je sigurna, jer EPS mora od njih, kao povlašćenih proizvođača "zelene energije" da kupuje struju po cenama daleko višim od tržišne.
Zbog ovih obaveza koje Srbija ima u energetskom smislu, moguće je da Ministarstvo energetike neće biti zadovoljno predloženim izmenama.
Međutim, pomoćnica ministra Jasmina Jović kaže da se nada da niko neće biti protiv predloga da bude zabranjena izgradnja MHE u zaštićenim područjima.
"Mi smo kao Ministarstvo zaduženi za zaštićena područja, ali to je priroda svih nas. Svi mi moramo - Ministarstvo energetike, Ministarstvo građevine, Ministarstvo poljoprivrede, bilo koji građanin - da sačuvamo ta područja jer su ona najvredniji delovi naše prirode", ističe ona.
Ona napominje da će investitori koji su već dobili građevinske dozvole u nekim od zaštićenih područja moći da grade ukoliko poštuju propise, jer Ministarstvo ne može da poništava dozvole, ali ponavlja da će kontrola biti rigoroznija.
Ministar Goran Trivan je u julu prošle godine izjavio da bi jedno od rešenja za investitore koji su već dobili građevinsku dozvolu mogla biti zamena lokacija i najavio je da želi da razgovara s investitorima o tome. Jasmina Jović napominje da u ovim izmenama Zakona ta zamena lokacija nije predviđena.
Izvor: Vebsajt Insajder, 25.03.2019.Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija