Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU: Struka se zalaže za izmene ZPP-a


Zakoni se moraju primenjivati, pa makar bili i loši. To je poznato pravilo. Poštovanje zakona u svim pravnim sistemima postavljeno je na pijedestal, iznad svega ostalog, barem deklarativno. Međutim, kada se zakoni često menjaju, kao što je to slučaj u našoj zemlji, onda se dešava da budu ne samo u međusobnoj suprotnosti nego i da u jednom istom zakonu stoje protivrečne odredbe, tako da se primenom jedne od njih krši druga, i obratno. Zakone predlažu i donose izvršna i zakonodavna vlast, a sudije ih primenjuju, bilo da su dobri ili loši.

O tome se u medijima mnogo govorilo kada je reč o Zakoniku o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013, 55/2014 i 35/2019 - dalje: ZKP), a malo je bilo reči o nedostacima Zakona o parničnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 49/2013 - odluka US, 74/2013 - odluka US, 55/2014 i 87/2018 - dalje: ZPP). U parnicama se odlučuje o mnogim životnim pitanjima koja najčešće nemaju veze sa kriminalom.

Građani još nisu naučili da važne pravne poslove sada završavaju kod notara umesto u sudu. Nisu navikli ni na javne izvršitelje i vrlo ažurnu plenidbu imovine, uz visoke troškove. Pritom je većina pravno neuka, ali više nikome mnogo ne veruje, pa ni sudijama, ni advokatima. I jedni i drugi saglasni su da treba promeniti Zakon o parničnom postupku.

- Neophodno je sprečiti zloupotrebe i povrede načela savesnosti i poštenja u parničenju. Treba sprečiti i "naduvavanje" troškova na jednoj strani, kao i parničenja za sitnice. Sudovi su preopterećeni predmetima posebno u građanskoj materiji. Sudije Vrhovnog kasacionog suda primaju između 50 i 70 predmeta mesečno, što je jednostavno neizdrživo. Gotovo da nema zemlje u Evropi sa sedam miliona stanovnika u kojoj najviši sud u građanskoj materiji ima 10.000 predmeta u radu - kaže Predrag Trifunović, penzionisani sudija VKS, koji je 13 godina bio predsednik Građanskog odeljenja.

Otvara mnoga pitanja, na primer da li je neophodno da se Vrhovni sud bavi visinom izdržavanja u porodičnim sporovima, da li treba da se bavi najsitnijom diskriminacijom, da li u parnicama u oblasti medijskog prava mora da rešava svaki problem kada je odbijen tužbeni zahtev, da li treba da interveniše kod svake preinačujuće sudske odluke…

- Zbog toliko velikog broja predmeta, VKS sa druge strane ne može da se bavi i veoma važnim pitanjima koja se tiču ujednačavanja sudske prakse, razrešenja spornih pravnih pitanja u početnoj fazi njihovog nastajanja, jer jednostavno ne može da stigne - kaže Trifunović.

Pre nego što stignu do najvišeg suda, parnice zatrpavaju sve niže sudove, a naročito osnovne. Sudije već sada, u januaru, zakazuju ročišta za novembar i decembar.

Advokat Goran Zečević upućuje na jedan spor koji se vodi zbog duga pred Trećim osnovnim sudom. Za tri godine suđenja, u ovom predmetu preduzete su ukupno 23 radnje, ročište je odlagano više puta, a poslednji put je u novembru 2019. zakazano za septembar 2020. godine, što se vidi i u "toku predmeta" na "Portalu sudova".

Iako je prema statistici prosečna dužina sudskog postupka u Srbiji tokom poslednjih šest godina skraćena sa 534 na 270 dana, mnoge se parnice i dalje "vuku" godinama, pa i decenijama. Pritom se troškovi samo uvećavaju i u mnogim slučajevima se čini da "nema kraja".

- U radnim sporovima oni koji tuže moraju da plate takse za svaki predlog i odluku pa ispadne da je skuplja dara nego mera. Veliki troškovi odvraćaju građane od toga da traže zaštitu svojih prava pred sudom - kaže advokat Zečević.

Smatra da je nepravična i odredba ZPP-a koja nalaže sudu da odbaci nepotpunu ili nerazumljivu tužbu koju je sastavio advokat kao punomoćnik, ali ako građanin bez advokata podnese neurednu tužbu, sud će mu dati rok da je uredi i ponovo podnese.

- Zašto se takvo pravo ne prizna i onom podnosiocu čiju je tužbu sastavio advokat? Sud bi mogao da ukaže šta je nepotpuno i nerazumljivo, pa bismo to ispravili, a ovako se otežava put do pravde - navodi Zečević.

Tvrdi da su i sudska vlast i građani u Srbiji "taoci loših zakona", čije pojedine odredbe "urušavaju čitav sistem pravosuđa".

- Zakon o parničnom postupku ometa pravdu i glavni je uzrok pometnje u pravosuđu od kada je donet 2004. godine, sa svim svojim izmenama do danas. Treba ga najhitnije promeniti - kaže advokat.

Naglašava da su ostavinski postupci bili završavani znatno brže i uz manje troškove u sudu nego što je to sada slučaj kod javnih beležnika.

- Prebacivanjem predmeta od suda do notara da se sačini smrtovnica, potom vraćanje predmeta od notara do suda, pa ponovo od suda do notara da sačini nasledničku izjavu - gubi se dragoceno vreme. Sud bi trebalo da od notara zatraži da, pored sačinjavanja smrtovnice, uzme i nasledničku izjavu a ne da se predmet vraća sudu bez te izjave - objašnjava Zečević.

Podseća da su i javni beležnici uvedeni radi rasterećenja sudova, ali tvrdi da su šalter sale u sudovima sada prazne, dok je u javnobeležničkim kancelarijama velika gužva, pa postavlja pitanje šta je za građane bolje i jeftinije.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 26.01.2020.
Naslov: Redakcija