Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SRPSKOJ KNJIŽEVNOJ ZADRUZI - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o Srpskoj književnoj zadruzi ("Službeni glasnik RS", broj 20/97), član 1. menja se i glasi:

"Srpska književna zadruga, osnovana 1892. godine kao društvo koje svojim radom, a naročito izdavanjem odabranih dela iz oblasti kulturnog stvaralaštva, doprinosi širenju opšte prosvećenosti i kulture naroda, je jedinstvena, samostalna, nevladina i nedobitna organizacija, kojom upravljaju njeni članovi."

Član 2.

U članu 4. posle tačke 5) dodaju se tač. 5a) i 5b) koje glase:

"5a)      organizuje naučno-istraživačke poslove u skladu sa ciljevima utvrđenim ovim članom;"

"5b)      organizator je i nosilac nacionalnih izdavačkih poduhvata iz oblasti književnosti, istorije i umetnosti;"

Član 3.

U članu 5. posle tačke 3) dodaje se tačka 3a) koja glasi:

"3a)      iz budžeta Republike Srbije, pokrajine i jedinica lokalne samouprave, u skladu sa zakonom kojim se reguliše osnivanje i pravni položaj udruženja;"

Član 4.

U članu 6. stav 1. menja se i glasi:

"Organi Srpske književne zadruge jesu: Skupština, Upravni i Nadzorni odbor, upravnik i glavni urednik."

Član 5.

U članu 8. posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Srpska književna zadruga ima svoj Književni arhiv i Biblioteku."

Član 6.

Srpska književna zadruga uskladiće svoju organizaciju, rad, poslovanje i akte sa odredbama ovog zakona u roku od tri meseca do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 7.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. Razlozi za donošenje zakona

- Analiza sadašnjeg stanja

Srpska književna zadruga osnovana je 1892. godine kao društvo koje svojim radom, a naročito izdavanjem i priređivanjem odabranih dela iz oblasti kulturnog stvaralaštva, doprinosi širenju opšte prosvećenosti i kulture naroda.

Premda u svom imenu nosi ime "zadruga", po svojoj organizaciji Srpska književna zadruga to nikad nije bila, već je, uzimajući to ime, "htela da unese u svoj krug čestiti moral naše stare kućevne zadruge, da ljude čvršće poveže i da im lični elemenat podvrgne duhu i koristi celine" (dr Vladimir Ćorović, Istorija srpske književne zadruge, 1932).

 Od osnivanja, Srpska književna zadruga je organizacija zasnovana na slobodnom udruživanju fizičkih i pravnih lica – stvaralaca i korisnika, koja ostvaruje prihod ne radi sticanja dobiti, već radi ostvarivanja i unapređivanja ciljeva od zajedničkog i opšteg interesa. 16/29. aprila 1892. godine, sedamnaestorica osnivača doneli su Osnovna Pravila Srpske književne zadruge – statut. U skladu sa završnim odredbama Pravila, osnivači su, u saglasno sa propisima tadašnjeg Zakona o javnim zborovima i udruženjima, registrovali Srpsku književnu zadrugu i otpočeli sa "kupljenjem" članstva i prikupljanjem članskih uloga.

 Prilikom osnivanja srpske književne zadruge, akademik Stojan Novaković, državnik, naučnik i književnik, izabran je za prvog predsednika, pesnik i lekar Jovan Jovanović Zmaj za potpredsednika, a istoričar Ljubomir Jovanović za sekretara Srpske književne zadruge. Novaković je dugi niz godina bio predsednik Srpske književne zadruge, uticajne nacionalne ustanove, koja je u redovnim godišnjim "kolima" od po 6-7 knjiga godišnje, objavljivala najbolja dela iz srpske i prevodne književnosti, istorije i naučno-popularne literature. U drugoj polovini HH veka, pored "Kola" i drugih edicija, Srpska književna zadruga ostvaruje zamašne naučno-izdavačke poduhvate, kao što su: "Istorija srpskog naroda" u 10 tomova (samostalno), "Srpska književnost u 100 knjiga" (sa Maticom srpskom), "Stara srpska književnost" u 24 knjige (sa Prosvetom). U docnijim decenijama upravu i autorske timove čine najugledniji književnici, profesori i naučnici, među kojima: Ljubomir Kovačević, Pavle Popović, Marko Car, Tihomir Đorđević, Janko Veselinović, Milovan Glišić, Isidora Sekulić, Veljko Petrović, Miloš N. Đurić, Ivo Andrić, Vojislav Đurić, Radovan Samardžić, Branko V. Radičević i dr. Sada je predsednik Srpske književne zadruge akademik Milovan Danojlić, potpredsednik prof. dr Milo Lompar, sekretar dr Duško Babić.

 Srpska književna zadruga ima deset aktivnih edicija. U redovnom "Kolu" objavila je do sada 728 knjiga i dobila mnoga priznanja. 13. maja 1997. godine, Narodna skupština Republike Srbije donela je Zakon o Srpskoj književnoj zadruzi, objavljen u "Službenom glasniku RS" broj 20. Donošenjem Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi, stvoreni su uslovi da se reguliše njen status kao sui generis.

 Nakon više godina od primene ovog zakona pojavili su se problemi u vidu njegovog različitog tumačenja od strane državnih institucija, a koje se tiču oblika organizovanja i oblika svojine.

- Problemi koje zakon treba da reši

             Dvadeset godina posle donošenja Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi pojavile su se potrebe za izmenama i dopunama tog zakona. Tim izmenama i dopunama preciziraju se zadaci i poslovi Srpske književne zadruge, vrsta svojine, kao i status ove institucije u društvu.

             Srpska književna zadruga je u toku realizacije svojih redovnih aktivnosti koje su, između ostalog, vezane i za objavljivanje deset aktivnih edicija koje nemaju realan tržišni kapacitet, a koje su od izuzetne važnosti za promociju i očuvanje naše istorijske, književne i ukupne kulturne tradicije, došla u situaciju da, zbog finansijskih problema, nije u mogućnosti da u potpunosti i na održiv način, realizuje ove svoje aktivnosti.

 Imajući u vidu da je status Srpske književne zadruge zasnovan na posebnom zakonu i da je tako utvrđen njen sui generis status, postoje problemi vezani za njen upis u odgovarajući registar, što shodno tome ima uticaj i na redovno poslovanje koje je ugroženo nemogućnošću otvaranja budžetskog podračuna – tip 8.

 U svom funkcionisanju Srpska književna zadruga zbog određenih organizacionih prepreka nije u stanju da u potpunosti ostvaruje sve svoje zadatke.

- Cilj koji se donošenjem zakona postiže

 Donošenjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi postiže se preciznije određenje ove znamenite kulturne institucije iz 19. veka u novim zakonskim i društvenim okolnostima: njena posebnost i specifičnost, delokrug rada i vrsta organizovanja na temeljima izvornog ustrojstva Srpske književne zadruge kao udruženja potrebnog istovremeno u izvornom obliku i u savremenim okolnostima. Takođe se postiže mogućnost obezbeđivanja i upotrebe sredstava iz budžeta Republike Srbije i drugih teritorijalnih jedinica – za podršku književnom, naučnom i izdavačkom delovanju ove organizacije.

 Nakon preciznog regulisanja statusa Srpske književne zadruge rešiće se problemi vezani za njen upis u odgovarajući registar udruženja, što će shodno tome omogućiti i otvaranje budžetskog podračuna – tip 8.

 Stvaranjem pravnog osnova za formiranje novih organa upravljanja ovom institucijom (umesto direktora, upravnik i glavni urednik), kao i formiranjem književnog arhiva i biblioteke koji već sada postoje iako nemaju pravno utemeljen osnov za to, stvoriće se uslovi za jednostavnije i efikasnije ostvarivanje zadataka koje Srpska književna zadruga ima u svojoj nadležnosti.

- Razmatrane mogućnosti da se problem reši i bez donošenja propisa

U toku analize razmatrano je nekoliko relevantnih mogućnosti:

- status quo - ne menjanje važećeg Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi;

- donošenje novog zakona koji bi u potpunosti regulisao ovu oblast;

- izmene odnosno dopune Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi kojim bi se izvršila korekcija uočenih problema.

Prva opcija nije bila održiva iz razloga što nije moguće na drugi način rešiti probleme vezane za primenu pojedinih delova Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi, osim kroz njihovu izmenu i dopunu. Ukoliko bi se zadržao status quo u ovoj oblasti i ne bi menjao postojeći zakon problemi koji su nastali u njegovoj dosadašnjoj primeni se ne bi rešili i dalje bi se produbili, što bi imalo značajan uticaj na kvalitet funkcionisanja Srpske književne zadruge.

Druga opcija nije neophodna jer nije potrebno menjati celokupnu materiju koja je regulisana Zakonom o Srpskoj književnoj zadruzi, s obzirom da su neki delovi ovog sistema regulisani na način koji ne izaziva probleme u praksi. To bi praktično značilo da bi više od polovine postojećeg zakona bilo prepisano u istom tekstu, s obzirom da ne postoje opravdani razlozi za njihove izmene.

- Zašto je donošenje propisa najbolji način za rešavanje problema

 Izmenama i dopunama Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi stvaraju se uslovi za pregledno i kritički vrednovano bavljenje starijom i novijom, svetskom i srpskom književnošću i naukom – na srpskom pismu i sa najvišim merilima i metodama koje baštini tradicija Srpska književna zadruga. Upravo to su prednosti koje treba obezbediti savremenim stvaraocima – piscima, prevodiocima, tumačima književnosti koji stvaraju na temeljima velikih prethodnika iz Srpskoj književnoj zadruzi.

III. Osnovni pravni instituti i pojedinačna rešenja

 U članu 1. dodaju se bitne odrednice organizacije Srpske književne zadruge kao nedobitne, ali i jedinstvene i nevladine organizacije, naročito imajući u vidu da takvih institucija iz 19. veka u Srbiji ima veoma malo.

 U članu 2. dodaje se vrsta poslova i radnih zadataka koji su proistekli iz istorije i tradicije Srpske književne zadruge: "organizacija nacionalnih izdavačkih poslova" kojima se dolazi do izvornih ciljeva, odnosno koji su produžetak osnivačkih ciljeva Srpske književne zadruge, kao ostvarivanje nacionalnih izdavačkih poduhvata iz oblasti književnosti, istorije i istorije umetnosti. Posle iskustva sa "Istorijom srpskog naroda" u 10 tomova, koja je obradila istorijske epohe zaključno sa 1918. godinom, otvara se potreba za nastavkom istorije srpskog naroda u HH veku, ali i za inoviranjem i preispitivanjem istorije prethodnih epoha u skladu sa novim naučnim metodama i saznanjima. Na sličnim principima treba pristupiti i revalorizovanju i modernom odnosu prema istoriji i antologiji srpske književnosti sa uporištima u prethodnim izdavačkim kolekcijama ("Srpska književnost u 100 knjiga", ili "Stara srpska književnost". Preciziranjem ovih poslova u Zakonu o Srpskoj književnoj zadruzi, stavlja se u obavezu i izrada novih edicija sa pregledima i kritičkim izdanjima iz drugih oblasti srpske književnosti sa novim autorskim i stručnim timovima koje okuplja Srpska književna zadruga.

 U članu 3. predviđa se jedan od najvažnijih vidova za obezbeđivanje sredstava za obavljanje poslova i ostvarivanje ciljeva Srpske književne zadruge, i to iz budžeta Republike Srbije i drugih teritorijalnih jedinica. Ovaj vid obezbeđivanja sredstava nije postojao u prethodnom Zakonu o Srpskoj književnoj zadruzi iz 1997. godine. Bez ove vrste obezbeđivanja sredstava, Srpska književna zadruga sa svojim programom i standardima ne bi mogla da ostvaruje ni minimum ciljeva, pogotovo ne na nivou koji ti ciljevi zahtevaju.

 Član 4. predviđa da se u spisku organa Srpske književne zadruge, umesto naziva "direktor", uvede tradicionalni i srpski naziv "upravnik", kao što priliči institucijama osnovanim u prošlosti, kao i da se u organe Srpske književne zadruge doda "glavni urednik", s obzirom da je osnovna delatnost Srpske književne zadruge – izdavačka delatnost, a glavni urednik nosilac izdavačkih poslova koje on objedinjuje koordinacijom sa izdavačkim odborima, autorima i saradnicima.

 U članu 5. registruju se dve tekovine i imovine Srpske književne zadruge: Biblioteka Srpske književne zadruge i Književni arhiv Srpske književne zadruge, koji su tokom trajanja Srpske književne zadruge stekli svoj kulturni i naučni potencijal i kojima se mora posvetiti posebna pažnja. Biblioteka Srpske književne zadruge poseduje gotovo sva izdanja Srpske književne zadruge od osnivanja pre 125 godina, kao i znatan broj retkih izdanja knjiga i srpske i jugoslovenske periodike iz XIX i XX veka i dr. Književni arhiv čuva dragocenu građu i prepisku sa autorima iz prošlih epoha Srpske književne zadruge, kao što i sabira novu, tekuću dokumentaciju važnu za istoriju ne samo Srpske književne zadruge nego i za istoriju srpske književnosti.

 Član 6. obezbeđuje upis u Registar udruženja – tj. tačno razvrstavanje, a samim tim i određivanje tipa korisnika javnih sredstava.

 Član 7. U ovom članu se reguliše vreme stupanja na snagu zakona.

IV. Analiza efekata zakona

- Na koga će i kako će najverovatnije uticati rešenja u zakonu

 Usvajanjem i primenom Zakona o izmenama i dopunama Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi pospešiće se i urediti delovanje ove jedinstvene i kulturne izdavačke organizacije i potvrditi njen dugotrajni i dragoceni doprinos koji u našem vremenu treba nastaviti i u kvalitetu i u kvantitetu kao dostojno sledbeništvo rada iz prethodnih generacija. Zakon precizira poslove i ciljeve Srpske književne zadruge, obaveze i dužnosti, ali i omogućava njihovo izvršenje i efikasnost poslovanja u savremenim okolnostima. Takođe, ovaj zakon potvrđuje način organizovanja i ustrojstva Srpske književne zadruge na principima njenih osnivačkih pravila.

- Kakve troškove će primena zakona stvoriti građanima i privredi (naročito srednjim i malim preduzećima)

 Predložene izmene i dopune Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi zbog specifičnosti oblasti koja se uređuje ovim zakonom, nemaju direktne efekte na mala i srednja preduzeća ni u smislu troškova. Očekivani troškovi vezani za uspostavljanje nove organizacione strukture Srpske književne zadruge su minimalni, jer će se Izmenama i dopunama Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi izvršiti upodovljavanje organizacije koja već sada kao takva funkcioniše i stvoriti pravni osnovi za podizanje njene efikasnosti.

- Da li su pozitivne posledice zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti

 Imajući u vidu već izrečenu specifičnost vezanu za oblast koju uređuje ovaj zakon i očekivane minimalne troškove, napominjemo da su pozitivne posledice zakona takve da opravdavaju početne troškove koje će on stvoriti, budući da obezbeđuje bolje i efikasnije funkcionisanje Srpske književne zadruge.

- Da li se zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija

Primena ovog zakona nema uticaja na stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija

- Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu

Procedura za izmene i dopune Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi je pokrenuta na osnovu inicijative Srpske književne zadruge, pa je shodno tome i sam tekst izmena i dopuna formulisan u skladu sa zahtevima ove ustanove koja je i najzainteresovanija strana u tome. U tom smislu su i kontakti prilikom izrade predloga ovog zakona bili vezani za predstavnike Srpske književne zadruge. Zaključkom Odbora za Odbor za javne službe odlučeno je da se ne sprovede javna rasprava s obzirom da su odredbe Nacrta zakona o izmeni i dopuni Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi vezane za neznatne izmene i dopune odredbi Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi, odnosno da se predloženim izmenama i dopunama bitno ne menjaju odredbe iz postojećeg zakona.

- Koje će se mere tokom primene zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem zakona namerava.

 Ministarstvo kulture nadležno je za sprovođenje ovog zakona, za njegovu ujednačenu primenu na teritoriji Republike Srbije, kao i za davanje mišljenja u vezi njegove primene. U tom smislu, nakon usvajanja ovog zakona, izvršiće se upis Srpske književne zadruge u Registar udruženja i izvršiti otvaranje budžetskog podračuna – tip 8. Takođe će se u skladu sa predloženim rešenjima iz Zakona o izmenama i dopunama Zakona o Srpskoj književnoj zadruzi izvršiti izmene organizacione forme organa upravljanja, kroz izmene statuta Srpske književne zadruge.

V. Procena finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje zakona

Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2019. godinu ("Službeni glasnik RS", broj 95/18), na Razdelu 29 – Ministarstvo kulture i informisanja, Glava 29.0 Ministarstvo kulture i informisanja, Program 1203 – Jačanje kulturne produkcije i umetničkog stvaralaštva, funkcija 820 – Usluge kulture, PA 0003 – Podrška razvoju književnog stvaralaštva i izdavaštva, ekonomska klasifikaciji 481 – Dotacije nevladinim organizacijama planirana su sredstva za realizaciju navedenog akta u iznosu od 1.534.000 dinara.

U skladu sa budžetskim projekcijama i mogućnostima u 2020. i 2021. godini, za iste namene, planiraće se sredstva u iznosu od 2.301.000 dinara.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 24.01.2019.