Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O INSPEKCIJSKOM NADZORU


Član 1.

U Zakonu o inspekcijskom nadzoru ("Službeni glasnik RS", br. 36/15 i 44/18 - dr. zakon) član 4. stav 4. menja se i glasi:

"U postupku vršenja inspekcijskog nadzora, uključujući i službenu kontrolu koju sprovodi inspekcija radi potvrde usaglašenosti i primene propisa u određenoj oblasti, a koji proizlazi iz posebnih zakona, potvrđenih međunarodnih ugovora ili usklađivanja zakonodavstva Republike Srbije sa pravnim tekovinama Evropske unije, neposredno se primenjuju odredbe posebnog zakona, ako je u određenoj oblasti inspekcijski nadzor tim zakonom uređen drukčije."

Član 2.

U članu 6. stav 1. posle reči: "vanredan," dodaje se reč: "mešoviti,". Posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

"Inspekcijski nadzor na državnoj granici, koji se obavlja redovno, upodobljava se redovnom inspekcijskom nadzoru i na njega se shodno primenjuju odredbe ovog zakona, ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije određeno, odnosno kada to proističe iz potvrđenog međunarodnog ugovora ili pravnih tekovina Evropske unije."

U dosadašnjem stavu 3, koji postaje stav 4. posle reči: "kada takav nadzor zahteva nadzirani subjekat;" dodaju se reči: "radi sprečavanja obavljanja delatnosti i vršenja aktivnosti neregistrovanih subjekata; po zahtevu javnog tužioca;", a posle reči: "kada se postupa po predstavci pravnog ili fizičkog lica;" tačka se zamenjuje tačkom i zapetom i dodaju se reči: "kada drugostepeni organ preko inspekcije dopunjava postupak ili ponavlja ceo postupak ili njegov deo, a nisu ispunjeni uslovi za dopunski inspekcijski nadzor.".

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

Posle stava 5. dodaje se novi stav 6, koji glasi:

"Mešoviti inspekcijski nadzor vrši se istovremeno kao redovan i vanredan nadzor kod istog nadziranog subjekta, kada se predmet redovnog i vanrednog inspekcijskog nadzora delimično ili u celosti poklapaju ili su povezani."

Dosadašnji stav 5. postaje stav 7.

U dosadašnjem stavu 6, koji postaje stav 8, posle reči: "vanrednom" dodaje se zapeta i reč: "mešovitom".

Član 3.

U članu 10. stav 3, posle reči: "obavezno sadrži i:" dodaju se reči: "ciljeve koje inspekcija teži da ostvari u planiranom periodu - iskazane u merljivim efektima i način za postizanje postavljenih ciljeva;".

U članu 10. stav 5. reči:,,15. oktobra" zamenjuju se rečima:,,1. decembra", a posle reči: "se usvaja" dodaju se reči: "do 31. decembra tekuće godine.".

Član 4.

U članu 12. stav 2. tačka 1. podtačka (4) menja se i glasi:

"(4) za razvoj jedinstvenog funkcionalnog softverskog rešenja e- Inspektor;".

Tačka 4. menja se i glasi:

"4) da učestvuje u analizi potreba za finansiranjem, tehničkom opremljenošću inspektora i podnosi inicijative nadležnim organima;".

U tački 7. reč: "radnih" briše se. Stav 5. menja se i glasi:

"Poslove iz stava 2. tačka 1) podtačka (4) ovog člana obavljaju inspekcije iz člana 43. stav 1. ovog zakona, ministarstvo nadležno za poslove državne uprave i služba Vlade nadležna za projektovanje, usklađivanje, razvoj i funkcionisanje sistema elektronske uprave (u daljem tekstu: služba Vlade), u cilju efikasnog vršenja inspekcijskog nadzora."

Posle stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:

"Služba Vlade obavlja poslove tehničke podrške u uspostavljanju i vođenju softverskog rešenja e-Inspektor, odnosno poslove koji se odnose na čuvanje, sprovođenje mera zaštite i obezbeđivanja sigurnosti i bezbednosti softverskog rešenja e-Inspektor."

Dosadašnji stav 6. postaje stav 7.

U dosadašnjem stavu 7, koji postaje stav 8, reči: "i stručni timovi,", zapeta ispred i reči: "odnosno stručnim timom", kao i zapeta ispred i reči:

"odnosno stručnog tima" brišu se.

Dosadašnji st. 8 - 11. postaju stavovi 9 - 12.

Posle dosadašnjeg stava 11, koji postaje stav 12, dodaje se novi stav 13, koji glasi:

"Organi više jedinica lokalne samouprave mogu zajednički urediti obavljanje inspekcijskih poslova sklapanjem sporazuma o saradnji u skladu sa zakonom kojim je uređen sistem lokalne samouprave i po postupku kojim se uređuje sistem državne uprave. Svaki inspektor zajedničke inspekcije je mesno nadležan za celu teritoriju (područje) za koju je zajednička inspekcija osnovana.".

U dosadašnjem stavu 13, koji postaje stav 14, reči: "stava 11." zamenjuju se rečima: "stava 12.".

Član 5.

U članu 13. stav 3. posle tačke, dodaje se nova rečenica koja glasi:

"U odlučivanju po zahtevima za preventivno delovanje inspekcija se, u okviru planiranog obima preventivnih aktivnosti, rukovodi zaštitom javnog interesa, stepenom rizika i vremenskim redosledom podnetih zahteva."

Član 6.

U članu 14. stav 1. posle reči: "redovnog inspekcijskog nadzora" dodaju se reči: "i mešovitog inspekcijskog nadzora u delu koji se odnosi na redovan nadzor, kao i u inspekcijskom nadzoru na državnoj granici koji se obavlja redovno.", a posle tačke dodaje se nova rečenica, koja glasi:

"U postupku vanrednog inspekcijskog nadzora inspekcija može da koristi kontrolne liste, kada to odgovara prirodi, predmetu i obuhvatu vanrednog nadzora."

U stavu 2, posle reči: "i to kada" dodaje se reč: "su", reči: "nalažu razlozi sprečavanja ili otklanjanja neposredne opasnosti po život ili zdravlje ljudi, životnu sredinu ili biljni ili životinjski svet" zamenjuju se rečima: "u bliskoj vezi sa pitanjima iz kontrolne liste, što unosi u zapisnik o inspekcijskom nadzoru", reč: "druga" briše se.

Stav 3. briše se. Dosadašnji st. 4. i 5. postaju st. 3. i 4. Dodaje se stav 5, koji glasi:

"Inspekcija može da dostavi kontrolnu listu nadziranom subjektu i zatraži od njega da sačini i inspekciji dostavi izveštaj o samoproveri ispunjenosti zahteva iz kontrolne liste i samoproceni rizika."

Član 7.

U članu 16. stav 2. menja se i glasi:

"Nalog za inspekcijski nadzor sadrži: podatke o inspekciji; podatke o inspektoru ili inspektorima koji vrše inspekcijski nadzor sa brojevima službenih legitimacija; podatke o nadziranom subjektu ili subjektima ako su poznati, a ako ti podaci nisu poznati, odnosno ako nije moguće utvrditi nadzirane subjekte ili je njihov broj prevelik - odgovarajuće poznate informacije od značaja za određenje subjekta, odnosno subjekata kod kojih će se vršiti nadzor (npr. vrsta delatnosti ili aktivnosti, teritorijalno područje, lokacija objekta, vrsta robe ili proizvoda, odnosno usluga itd); pravni osnov inspekcijskog nadzora; navođenje i kratko objašnjenje vrste i oblika inspekcijskog nadzora; procenjeni rizik; precizan i jasan opis predmeta inspekcijskog nadzora; planirano trajanje inspekcijskog nadzora (dan početka i okončanja nadzora); razloge za izostavljanje obaveštenja, ako postoje; broj, vreme i mesto izdavanja; potpis izdavaoca naloga; pečat, kada je to potrebno prema obeležjima predmeta inspekcijskog nadzora.".

U stavu 4. posle tačke dodaje se rečenica koja glasi: "O obezbeđenju dokaza po službenoj dužnosti donosi se zaključak.".

U stavu 7. posle tačke dodaje se rečenica koja glasi: "O obezbeđenju dokaza po službenoj dužnosti donosi se zaključak.".

U stavu 7. reči: "stav 3." zamenjuju se rečima: "stav 4." i dodaje se rečenica koja glasi: "O obezbeđenju dokaza po službenoj dužnosti donosi se zaključak.".

U stavu 8. posle reči: "vanredan" dodaju se zapeta i reč: "mešoviti". Posle stava 9. dodaje se stav 10, koji glasi:

"Za inspekcijski nadzor na državnoj granici, nalog nije neophodan.".

Član 8.

U članu 17. stav 1. reč: "radna" briše se, a posle tačke dodaje se nova rečenica koja glasi: "Obaveštavanje se vrši elektronskim putem, a može se učiniti i u papirnom obliku.".

U stavu 4. posle reči: "radno angažovanih lica" dodaju se reči: "ili potrošača,", posle reči: "saglasno delokrugu inspekcije," dodaju se reči: "kao i ako postoji opasnost da će nadzirani subjekat ili treće lice sakriti, uništiti, prepraviti, oštetiti ili delimično ili potpuno učiniti neupotrebljivom ispravu, odnosno druge predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u postupku inspekcijskog nadzora, odnosno u postupku koji se vodi pred sudom ili drugim organom,", a na kraju rečenice tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: "uz navođenje poznatih i verovatnih činjenica, koje u konkretnom slučaju potkrepljuju te razloge."

Posle stava 5. dodaje se stav 6, koji glasi:

"Za inspekcijski nadzor na državnoj granici, obaveštenje nije neophodno."

Član 9.

U članu 18. stav 1. reči: "povodom zahteva" zamenjuju se rečju: "zahtevom".

U stavu 2. na kraju rečenice tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: "kao i upozorenja nadležnih organa."

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4, koji glasi:

"Ako podnosilac predstavke, nakon obaveštenja inspekcije o neurednosti predstavke, jer ima nedostatke koji inspekciju sprečavaju da postupa po njoj ili je nerazumljiva ili nepotpuna, ne uredi predstavku u roku od osam dana od obaveštavanja - smatra se da je podnosilac odustao od predstavke."

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

U dosadašnjem stavu 5, koji postaje stav 6, reči: "stavom 4. ovog člana" zamenjuju se rečima: "stavom 5. ovog člana".

Dosadašnji st. 6. i 7. postaju st. 7. i 8.

U dosadašnjem stavu 8, koji postaje stav 9, posle tačke, dodaje se nova rečenica, koja glasi: "Smatra se da na ovaj način počinje i inspekcijski nadzor koji se vrši nad većim brojem nadziranih subjekata, uključujući terenski inspekcijski nadzor sa istim predmetom nadzora, koji se u periodu određenom u nalogu vrši uzastopno kod više nadziranih subjekata."

Dosadašnji stav 9. postaje stav 10.

Član 10.

U članu 19. na kraju stava 1. dodaje se rečenica, koja glasi: "Kod nadziranih subjekata koji obavljaju proizvodnju i preradu proizvoda, inspekcijski nadzor koji se odnosi na ove faze u obavljanju delatnosti vrši se u vreme kada se one obavljaju."

U stavu 2. na kraju tačka se zamenjuje tačkom i zapetom i dodaju se reči: "kada se proverava poštovanje propisanog radnog vremena nadziranog subjekta, odnosno objekta; kada nadzirani subjekat da pisani pristanak."

Član 11.

U članu 21. stav 1. posle tačke 7) dodaje se tačka 7a), koja glasi: "7a) obezbedi dokaze;".

Član 12.

Posle člana 21. dodaju se naslov iznad člana i član 21a, koji glase:

"Prikrivena kupovina

Član 21a

U slučaju osnovane sumnje da lice obavlja delatnost kao neregistrovani subjekat, ili da ne izdaje račun, može se koristiti, radi dokazivanja, prikrivena kupovina, u skladu sa posebnim zakonom, ako se na drugi način ne mogu obezbediti potrebni dokazi ili bi to bilo značajno otežano.

Prikrivena kupovina obavlja se bez prethodnog obaveštavanja i predočavanja nadziranom subjektu službene legitimacije i naloga za inspekcijski nadzor, koji sadrži i navođenje metoda prikrivene kupovine i obrazloženje osnovane sumnje, sa navođenjem poznatih i verovatnih činjenica koje potkrepljuju osnovanu sumnju u konkretnom slučaju, kao i obrazloženje zašto se korišćenjem drugih dokaznih radnji ne mogu izvesti, prikupiti ili obezbediti potrebni dokazi ili bi to bilo značajno otežano.

U sklopu prikrivene kupovine, inspektor je ovlašćen da putem neposrednog opažanja prikuplja dokaze i podatke korisne za utvrđivanje činjeničnog stanja i vrši druga ovlašćenja radi utvrđivanja činjenica iz stava 1. ovog člana. Po obavljenoj kupovini, inspektor predočava nadziranom subjektu službenu legitimaciju i nalog za inspekcijski nadzor."

Član 13.

U članu 22. stav 1. reč: "naredbu" zamenjuje se rečju: "odluku", a reči: "koji ima istu, sličnu ili povezanu namenu" zamenjuju se rečima: "sa takvom namenom".

U stavu 3. reči: "izdavanje naredbe o vršenju" zamenjuje se rečima "donošenje rešenja o dozvoli za vršenje".

U stavu 6. reči: "izdavanje naredbe" zamenjuju se rečima: "donošenje rešenja".

U stavu 7. reči: "izdavanje naredbe" zamenjuju se rečima: "donošenje rešenja".

U stavu 7. posle reči: "odlučuje" dodaju se reči: "u vanparničnom postupku, postupajući".

U stavu 10. reč: "naredba" zamenjuje se rečima: "rešenje o dozvoli za vršenje uviđaja".

Posle stava 10. dodaje se novi stav. 11. koji glasi:

"U predlogu iz stava 3. ovog člana, kada nije moguće pribaviti odgovarajuće podatke o prostoru, dovoljan je faktički opis stambenog ili pratećeg prostora. Jednim predlogom i jednim rešenjem moguće je obuhvatiti više ovakvih prostora, odnosno objekata.

U dosadašnjem stavu 11, koji postaje stav 12, reč: "osam" zamenjuje se rečju: "deset", a reči: "izdavanja naredbe" zamenjuju se rečima: "dostavljanja rešenja inspekciji, a u složenijim stvarima, odnosno kada je potrebna pomoć policije - u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja inspekciji."

U dosadašnjem stavu 12, koji postaje stav 13, posle reči: "punomoćnika" dodaju se zapeta i reči: "nekog od punoletnih članova svog domaćinstva ili drugog lica koje odredi,", a posle tačke dodaje se nova rečenica, koja glasi:

"Službeno lice koje ne učestvuje u postupku može biti svedok uviđaja."

U dosadašnjem stavu 13, koji postaje stav 14, reči: "stava 12." zamenjuju se rečima: "stava 14." posle reči: "ljude" dodaju se zapeta i reč: "životinje", a posle reči: "imovinu" dodaju se reči: "ili ako se očigledno priprema ili je otpočelo uništavanje dokaza ili predmeta važnih za postupak inspekcijskog nadzora, odnosno postupak koji se vodi pred sudom ili drugim organom, ili je držalac stambenog prostora nepoznat ili nedostupan,"

Član 14.

U članu 24. stav 2. posle tačke dodaje se nova rečenica, koja glasi: "O obezbeđenju dokaza po službenoj dužnosti donosi se zaključak.".

Stav 3. menja se i glasi:

"Inspektor izdaje nadziranom subjektu potvrdu o predmetu oduzetom u postupku inspekcijskog nadzora, koja sadrži podatke o nadziranom subjektu, vremenu i mestu oduzimanja predmeta, pravnom osnovu i razlozima oduzimanja predmeta, predmete tačno naznačene po vrsti, količini i drugim svojstvima bitnim za identifikaciju i razlikovanju od drugih predmeta, ime i prezime i potpis inspektora. Ovakva potvrda izdaje se i kada se izriče posebna mera zaplene, u skladu sa članom 28. ovog zakona i posebnim zakonom."

U stavu 4, posle tačke dodaju se nove rečenice, koje glase: "Kada zbog svojstava privremeno oduzetih predmeta čuvanje u prostorijama inspekcije nije moguće ili inspekcija ne raspolaže prostorijama za čuvanje predmeta ili je čuvanje predmeta povezano sa nesrazmerno visokim troškovima ili drugim značajnim teškoćama, privremeno oduzeti predmeti mogu se ostaviti na čuvanje licu od koga se privremeno oduzimaju do isteka roka određenog u rešenju inspektora, odnosno zakonskog roka, sa zabranom upotrebe, stavljanja u promet i drugog vida raspolaganja. Predmete koji su ostavljeni na čuvanje inspekcija pečati, uz upozorenje da skidanje i povreda službenog pečata predstavlja krivično delo."

Član 15.

U članu 26. stav 1. menja se i glasi:

"Inspektor u zapisniku određuje odgovarajuće preventivne mere, ako je to potrebno da bi se sprečio nastanak nezakonitosti i štetnih posledica. Ako nadzirani subjekat ne postupi po preventivnim merama određenim u zapisniku, inspektor izriče te mere rešenjem."

Član 16.

U članu 29. stav 2. reč: "zaključak" zamenjuje se rečju: "rešenje".

Član 17.

U članu 35. stav 4. menja se i glasi:

"Ovlašćeno lice nadziranog subjekta može da odbije da primi zapisnik, što inspektor konstatuje u pisanom obliku i u zapisniku navodi razloge zbog kojih je prijem zapisnika odbijen."

U stavu 5. reč: "radnih" briše se.

Član 18.

U članu 38. stav 1. posle reči: "nije izdat," dodaju se reči: "odnosno kada je zakonom propisan rok za donošenje rešenja,".

U stavu 2. reči: "- kada nalog u skladu sa zakonom nije izdat" brišu se. U stavu 3. reči: "stav 4." zamenjuju se rečima: "stav 5.".

Član 19.

U članu 39. stav 2. briše se. Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 2. i 3. Dosadašnji stav 5. briše se.

Dosadašnji stav 6. postaje stav 4.

Član 20.

U članu 41. stav 2. posle reči: "rešenjem izvršene" dodaju se zapeta i reči: "podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka ako subjekat ne izvrši, odnosno ne obezbedi sprovođenje izvršenja izvršnog rešenja".

Posle stava 3. dodaju se novi st. 4, 5. i 6. koji glase:

"Više jedinica lokalne samouprave može zajednički sprovoditi upravno izvršenje. Svako službeno lice mesno je nadležno za celu teritoriju (područje) na kojoj se sprovodi zajedničko upravno izvršenje.

Inspektor može izreći novčanu kaznu u izvršenju rešenja posrednom prinudom, pored pravnog lica, i odgovornom licu u pravnom licu.

Novčane kazne izrečene u izvršenju rešenja posrednom prinudom izvršava javni izvršitelj, u skladu sa propisima kojima se uređuje izvršenje i obezbeđenje."

Dosadašnji st. 4. i 5. postaju st. 7. i 8.

U dosadašnjem stavu 6, koji postaje stav 9, reči: "zaključka o dozvoli izvršenja odnosno" zamenjuje se rečima: "rešenja o izvršenju".

Dosadašnji st. 7-10. postaju st. 10-13.

Član 21.

U članu 42. stav 3. menja se i glasi:

"Izuzetno od stava 1. ovog člana, kada je nadzirani subjekat u ostavljenom roku postupio prema nalogu, odnosno predlogu inspektora za otklanjanje nezakonitosti iz člana 27. stav 1. ovog zakona, ako se smatra da ta nezakonitost predstavlja prekršaj u skladu sa zakonom i drugim propisom, inspektor protiv tog nadziranog subjekta neće podneti zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno neće mu izdati prekršajni nalog kada najviši iznos zaprećene kazne za prekršaj ne prelazi 200.000 dinara i nije propisana zaštitna mera, pod uslovom da štetne posledice nisu nastupile, kao i kada su takve posledice nastupile, ali ih je nadzirani subjekat otklonio ili je štetu nadoknadio pre počinjanja postupka inspekcijskog nadzora, u toku nadzora pre izricanja mera na zapisnik ili u roku iz člana 27. stav 1. ovog zakona. Ako nadzirani subjekat, pre pokretanja postupka inspekcijskog nadzora, odnosno obaveštavanja o predstojećem inspekcijskom nadzoru, samoinicijativno prijavi nezakonitost, a za nezakonitosti kod kojih je moguće otkloniti posledicu, pored samoprijave, i otkloni posledice povrede propisa, odnosno upotrebi sva sredstva koja su mu na raspolaganju da se te posledice otklone, protiv tog nadziranog subjekta neće se podneti zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno neće se izdati prekršajni nalog, ako se smatra da ta nezakonitost predstavlja prekršaj u skladu sa zakonom i drugim propisom. Nepodnošenje zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno neizdavanje prekršajnog naloga inspektor unosi u zapisnik o inspekcijskom nadzoru sa odgovarajućim obrazloženjem."

Posle dosadašnjeg stava 7, dodaju se st. 8. i 9, koji glase:

"Inspektor je ovlašćen da, radi otklanjanja utvrđenih i sprečavanja nastanka budućih nezakonitosti i štetnih posledica, naloži ili predloži nadziranom subjektu da donese i inspekciji dostavi program usaglašenosti poslovanja sa propisima, politiku upravljanja rizicima poslovanja, akcioni plan ili drugi akt kojim se uređuje usaglašavanje sa propisima i upravljanje rizicima.

Kada inspektor utvrdi nesaglasnost podataka upisanih u registar ili službenu evidenciju sa stvarnim stanjem, o tome obaveštava organ ili organizaciju nadležnu za vođenje registra ili službene evidencije, radi promene upisanih podataka, odnosno usaglašavanja upisanih podataka sa stvarnim stanjem, u javnom interesu."

Član 22.

Naslov iznad člana 43. i član 43. menjaju se i glase:

"Evidencije o inspekcijskom nadzoru i Registar podataka o inspekcijskom nadzoru

Član 43.

O inspekcijskom nadzoru, za potrebe praćenja stanja u određenoj oblasti i potrebe praćenja rada, svaka inspekcija vodi evidenciju.

Evidencija iz stava 1. ovog člana vodi se u elektronskom obliku u okviru softverskog rešenja e-Inspektor iz člana 12. stav 2. tačka 1. podtačka (4).

U okviru softverskog rešenja e-Inspektor iz stava 2. ovog člana, uspostavlja se evidencija nadziranih subjekata i objekata inspekcijskog nadzora (u daljem tekstu: Registar podataka o inspekcijskom nadzoru), kao jedinstvena, centralizovana evidencija u elektronskom obliku.

Objekat inspekcijskog nadzora je svaka nepokretnost u odnosu na koju se određuje predmet inspekcijskog nadzora.

Evidencija iz stava 1. ovog člana, sadrži:

1) podatke o nalogu za inspekcijski nadzor, uz navođenje vrste i oblika inspekcijskog nadzora, kao i dopunskih naloga i zasebnih naloga iz člana 16. stav 7. ovog zakona;

2) podatke o inspekciji koja je vršila inspekcijski nadzor;

3) podatke o inspektoru koji je vršio inspekcijski nadzor, kao i o inspektoru koji ga je, u slučaju sprečenosti, zamenjivao. Ako je inspekcijski nadzor vršilo više inspektora, navode se podaci za sve inspektore, kao i za njihove zamenike;

4) podatke o nadziranom subjektu i zastupniku, odnosno ovlašćenom licu kod nadziranog subjekta - pravnog lica, uključujući i podatak o procenjenom riziku kod nadziranog subjekta;

5) pravni osnov inspekcijskog nadzora;

6) opis predmeta i svrhe inspekcijskog nadzora;

7) trajanje inspekcijskog nadzora (dan početka i završetka inspekcijskog nadzora);

8) podatke o preduzetim radnjama u vršenju inspekcijskog nadzora;

9) podatke o zapisniku o inspekcijskom nadzoru i primedbama na taj zapisnik;

10) podatke o naloženim merama, odnosno konstataciju da u inspekcijskom nadzoru nisu naložene nikakve mere, uz navođenje da li za nalaganje mera nije bilo osnova ili potrebe;

11) podatke o podnetim krivičnim prijavama, prijavama za privredni prestup i zahtevima za pokretanje prekršajnog postupka i izdatim prekršajnim nalozima, odnosno konstataciju da zahtev za pokretanje prekršajnog postupka nije podnet, odnosno da prekršajni nalog nije izdat u skladu sa članom 42. stav 3. ovog zakona, kao i podatke o ishodima postupanja pravosudnih organa po zahtevima za pokretanje prekršajnog postupka, prijavama za privredni prestup i krivičnim prijavama koje je podnela inspekcija i o ishodima prekršajnih naloga koje je izdala inspekcija.

Centralizovana evidencija iz stava 3. ovog člana sadrži:

1) identifikacione i poslovne podatke nadziranog subjekta od značaja za inspekcijski nadzor;

2) vrstu objekta;

3) lokaciju objekta, kao i druge identifikacione podatke objekta (brojevi katastarskih parcela, adresa i dr);

4) delatnost koja se obavlja, odnosno aktivnost koja se vrši u objektu;

5) pravni, odnosno faktički osnov korišćenja objekta (svojina, zakup, drugi oblik korišćenja, državina i dr.) od strane nadziranog subjekta;

6) površinu, odnosno zapreminu objekta i tehničke kapacitete objekta;

7) podatke o ovlašćenjima, akreditacijama i drugim ispravama o usaglašenosti sa propisima ili standardima.

Svrha obrade podataka o ličnosti u evidencijama iz st. 5. i 6. ovog člana je planiranje i vršenje inspekcijskog nadzora. U ovu evidenciju unose se sledeći podaci o ličnosti: podaci o identitetu podnosioca (ime i prezime i jedinstveni matični broj građana) i adresa prebivališta, odnosno boravišta, kao i drugi podaci neophodni za kontakt.

Rukovalac podacima iz st. 5. i 6. ovog člana je inspekcija koja je u vršenju nadzora, u skladu sa posebnim zakonom, izvršila upis podataka u Registar podataka o inspekcijskom nadzoru.

Pravo na uvid u upisane podatke iz st. 5. i 6. ovog člana kao i podatke o ličnosti iz stava 7. ovog člana imaju i rukovodilac inspekcije, službena lica sa posebnim ovlašćenjima koji obavljaju nadzor i službenu kontrolu i Koordinaciona komisija.

Pravo na uvid u podatke iz st. 5. i 6. ovog člana ima nadzirani subjekt na kojeg se podaci odnose, u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku i Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Podaci o ličnosti iz st. 5. i 6. ovog člana predstavljaju poverljive podatke i ne mogu se koristiti u svrhe koje nisu predviđene zakonom.

Podaci o ličnosti iz st. 5. i 6. ovog člana trajno se čuvaju.

Podaci neophodni za vođenje Registra podataka o inspekcijskom nadzoru pribavljaju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava.

Izgled obrasca, kao i tehnički način vođenja evidencije o inspekcijskom nadzoru utvrđuje služba Vlade iz člana 12. stav 6. ovog zakona.".

Član 23.

U članu 44. stav 1. menja se i glasi:

"Inspekcija, radi dobijanja saglasnosti, dostavlja Koordinacionoj komisiji godišnji izveštaj o radu najkasnije do 1. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Po pribavljenoj saglasnosti Koordinacione komisije, godišnji izveštaj o radu inspekcije objavljuje se na veb prezentaciji inspekcije do 31. marta tekuće godine."

U stavu 2. tačka 12) posle reči: "postupanju u rešavanju" i reči: "podnetih", dodaju se reči: "prigovora i", a reč: "odnosile" zamenjuje se rečju: "odnosili".

Tačka 13) menja se i glasi: "13) programima stručnog usavršavanja koji su pohađali inspektori, odnosno službenici ovlašćeni za vršenje inspekcijskog nadzora (oblast stručnog usavršavanja i tematske celine programa obuke, kao i broj učesnika u svakoj tematskoj celini, a ako je po završetku programa vršena provera znanja učesnika i podaci o ostvarenom uspehu);".

Posle stava 5. dodaje se novi stav 6, koji glasi:

"Uz godišnji izveštaj o radu inspekcija dostavlja pregled (spisak) postavljenih radnih ciljeva inspektora i zbirni prikaz njihovog izvršavanja."

Dosadašnji stav 6. postaje stav 7.

Član 24.

U članu 45. stav 1. tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: "odnosno u oblasti koja je pod nadzorom te inspekcije.".

Član 25.

U članu 46. stav 2. tačka 1) reči: "preduzimanje upravnih radnji" zamenjuju se rečima: "vođenje postupka", a reč: "nalaganje" zamenjuje se rečju: "izricanje".

U tački 2) posle reči: "posebnim propisom - za" dodaju se reči: "vođenje postupka ili", a reč: "upravnih" briše se.

Član 26.

Član 47. menja se i glasi:

"Član 47.

Ispit za inspektora sprovodi komisija, koju obrazuje ministar nadležan za poslove državne uprave.

Program i način polaganja ispita za inspektora, sastav i način rada komisije za sprovođenje ispita za inspektora, izgled i sadržinu obrasca uverenja o položenom ispitu za inspektora, način izdavanja uverenja o položenom ispitu za inspektora i oblik, način upisa i vođenja evidencije o položenom ispitu za inspektora bliže uređuje ministar nadležan za poslove državne uprave.

Lice na probnom radu koje je radni odnos zasnovalo na radnom mestu inspektora na neodređeno vreme i lice koje je zasnovalo radni odnos na radnom mestu inspektora na neodređeno vreme, a nema položen ispit za inspektora, polaže ispit za inspektora u roku od šest meseci od dana zasnivanja radnog odnosa.

Lice koje je prvi put zasnovalo radni odnos u struci i osposobljava se za samostalan rad na poslovima radnog mesta inspektora polaže ispit za inspektora do okončanja pripravničkog staža.

Ako lice iz st. 3. i 4. ovog člana ne položi ispit za inspektora u utvrđenim rokovima, prestaje mu radni odnos, odnosno ne može biti raspoređeno na radno mesto inspektora.

Izuzetno, ispit za inspektora nije dužan da polaže inspektor koji je na dan stupanja na snagu ovog zakona imao najmanje sedam godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora i ispunjava uslove za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora.

Ispit za inspektora mogu polagati i druga lica koja su se osposobila za samostalan rad u struci, odnosno samostalno obavljanje poslova i imaju stečeno radno iskustvo u struci u trajanju koje je uslov za obavljanje poslova inspektora, a zainteresovana su za rad na poslovima inspektora.

Organ u kome je kandidat zaposlen, odnosno podnosilac zahteva, dužan je da uplati troškove polaganja ispita za inspektora pre polaganja ispita.

Troškovi polaganja ispita za inspektora utvrđuju se posebnim zakonom kojim se uređuju republičke administrativne takse.

Ministarstvo nadležno za sistem državne uprave vodi evidenciju o položenom ispitu za inspektora, u koju se upisuje: ime i prezime kandidata; jedinstveni matični broj građana; naziv visokoškolske ustanove, nivo i vrsta stečenog obrazovanja i stručni naziv, odnosno naziv završene srednje škole i obrazovni profil; naziv državnog organa, imaoca javnih ovlašćenja, odnosno drugog poslodavca kod koga je kandidat zaposlen; broj i datum rešenja kojim je odobreno polaganje ispita za inspektora; datum polaganja ispita; podaci o opštem uspehu na ispitu i broj i datum izdatog uverenja o položenom ispitu za inspektora."

Član 27.

Član 50. menja se i glasi:

"Član 50.

Inspektori i službenici ovlašćeni za vršenje inspekcijskog nadzora pravo i dužnost stručnog usavršavanja ostvaruju u skladu sa zakonom koji uređuje prava i dužnosti državnih službenika, odnosno zakonom koji uređuje prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u organima autonomnih pokrajina i jedinicama lokalne samouprave, kao i posebnim zakonom."

Član 28.

Naslov iznad člana 52. i član 52. menjaju se i glase:

"Pritužbe na rad službenih lica inspekcije

Član 52.

Svako lice ima pravo da podnese pritužbu protiv rukovodioca inspekcije, inspektora, odnosno službenika ovlašćenog za vršenje inspekcijskog nadzora ako smatra da su mu njihovom nezakonitom ili nepravilnom radnjom, odnosno nesavesnim radom povređena prava ili slobode u skladu sa zakonom kojim se uređuje sistem državne uprave, odnosno zakonom kojim se uređuje sistem lokalne samouprave.

Na pritužbu podnetu protiv lica ovlašćenog za vršenje inspekcijskog nadzora dužan je da odgovri neposredni rukovodilac lica na koje se pritužba odnosi, odnosno organ nadležan za vršenje nadzora nad radom inspekcije i organ nadležan za njegovo postavljenje u roku od 15 dana od dana podnošenja pritužbe."

Član 29.

U članu 54. stav 1. dodaje se nova rečenica koja glasi: "Na vršenje unutrašnje kontrole inspekcije shodno se primenjuju odredbe ovog zakona i zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak."

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

"Poslove unutrašnje kontrole inspekcije može obavljati ovlašćeno službeno lice koje ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora ili najmanje sedam godina radnog iskustva na poslovima primene propisa o upravnom postupku i/ili pripreme i davanja mišljenja o propisima u upravnim oblastima i/ili primene propisa u sudskom postupku, i položen ispit za inspektora, u skladu sa ovim zakonom."

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5. reči: "i Koordinacionoj komisiji,", zapeta posle reči: "godišnje" i reči: "kao i na njihov zahtev" brišu se.

Dosadašnji st. 3-5. i 6. postaju st. 4-6. i 7.

Član 30.

U članu 56. stav 1. reči: "st. 8. i 9." zamenjuju se rečima: "st. 9. i 10." Posle stava 4. dodaju se novi st. 5-8. koji glase:

"Novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj nadzirani subjekat - pravno lice ako ne izvrši, odnosno ne obezbedi sprovođenje izvršenja izvršnog rešenja koje je doneo inspektor (član 26, član 27. st. 4. i 5. i član 28.).

Za prekršaj iz stava 5. ovog člana kazniće se nadzirani subjekat - preduzetnik novčanom kaznom od 25.000 do 250.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 5. ovog člana kazniće se nadzirani subjekat - fizičko lice novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 5. ovog člana kazniće se i odgovorno lice kod nadziranog subjekta - pravnog lica novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.".

Dosadašnji st. 5-8. postaju st. 9-12.

Član 31.

Član 57. menja se i glasi:

"Član 57.

Novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice koje obavlja delatnost ili vrši aktivnost kao neregistrovani subjekat (član 33. stav 1. u vezi sa članom 3. tačka 4).

Kada je obavljanje određene delatnosti ili vršenje određene aktivnosti dozvoljeno jedino u formi pravnog lica, za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se fizičko lice koje obavlja delatnost ili vrši aktivnost kao neregistrovani subjekat novčanom kaznom od 200.000 do 2.000.000 dinara.

Novčanom kaznom od 200.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice iz člana 33. stav 2. ovog zakona.

Za prekršaj iz stava 3. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 3. ovog člana kazniće se i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.

Posebnim zakonom propisuje se zaštitna mera oduzimanja predmeta od neregistrovanog subjekta, odnosno subjekta iz člana 33. stav 2. ovog zakona.

Novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice koje obavlja delatnost ili vrši aktivnost kao neregistrovani subjekat ako ne izvrši, odnosno ne obezbedi sprovođenje izvršenja rešenja koje donese inspektor iz člana 33. st. 5. i 6. ovog zakona.

Novčanom kaznom od 50.000 do 2.000.000 dinara kazniće se pravno lice za prekršaj iz stava 7. ovog člana.

Novčanom kaznom od 5.000 do 150.000 dinara kazniće se odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz člana 33. stav 2. ovog zakona.

Novčanom kaznom od 10.000 do 500.000 dinara kazniće se preduztnik za prekršaj iz člana 33. stav 2. ovog zakona."

Član 32.

U članu 60. tač. 1) i 4) brišu se.

U tački 2) reči: "st. 7. i 8" zamenjuju se rečima: "st. 8. i 9".

Član 33.

U članu 61. posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj rukovodilac i ovlašćeno službeno lice drugostepenog organa ako drugostepeni organ, nakon što poništi prvostepenu odluku inspektora koja je već jedanput bila poništena, uputi predmet inspekciji na ponovni postupak, umesto da sam reši tu upravnu stvar (član 39. stav 4)."

Član 34.

Posle člana 61. dodaju se naslov iznad člana i član 61a, koji glasi:

"Prekršaj izvršenika i trećeg lica u postupku upravnog izvršenja

Član 61a

Novčanom kaznom od 200.000 dinara kazniće se za prekršaj iz člana 41. ovog zakona, izvršenik - pravno lice i treće lice - pravno lice u postupku upravnog izvršenja rešenja donetog u postupku inspekcijskog nadzora, koje onemogućava ili otežava sprovođenje upravnog izvršenja.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se izvršenik - preduzetnik i treće lice - preduzetnik novčanom kaznom od 100.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se izvršenik - fizičko lice i treće lice - fizičko lice novčanom kaznom od 50.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 50.000 dinara.

Za izdavanje prekršajnog naloga za prekršaj iz ovog člana ovlašćen je inspektor.".

Član 35.

Smatra se da ovlašćeno službeno lice unutrašnje kontrole inspekcije koje na dan stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje sedam godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora ispunjava uslove za obavljanje poslova unutrašnje kontrole inspekcije i to lice nije dužno da polaže ispit za inspektora.

Član 36.

Inspektor koji na dan stupanja na snagu ovog zakona nema vrstu i stepen obrazovanja propisane Zakonom o inspekcijskom nadzoru ("Službeni glasnik RS", br. 36/15 i 44/18 - dr. zakon) i nije položio ispit za inspektora u roku iz člana 65. tog zakona, nastavlja da obavlja poslove inspektora ako položi ispit za inspektora u roku od godinu dana od dana početka primene ovog zakona, a u suprotnom neće moći da obavlja poslove inspektora.

Član 37.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

OBRAZLOŽENjE

I. USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u Ustavu Republike Srbije, u članu 97. kojim je propisano da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje, između ostalog, postupak pred državnim organima (tačka 2.) i organizaciju, nadležnost i rad republičkih organa (tačka 16).

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Zakon o inspekcijskom nadzoru ("Službeni glasnik RS", br. 36/15 i 44/18 - dr. zakon) donet u aprilu 2015. godine, čija delimična primena zakona je počela 30. jula iste godine, a puna primena 30. aprila 2016. godine.

Zakon o opštem upravnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 18/16) koji je stupio na snagu 9. marta 2016. godine sa odloženom primenom od 1. juna 2017. godine, sem odredaba čl. 9, 103. i 207. ovog zakona koje počinju da se primenjuju istekom 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona koji se odnose na obaveznu razmenu podataka iz službenih evidencija. Ovaj zakona sadrži niz novih pravnih instituta i zakonskih rešenja u oblasti upravnog postupka i upravnog postupanja, što je jedan od razloga predloženih izmena i dopuna Zakona o inspekcijskom nadzoru, odnosno usaglašavanje ovog zakona sa Zakonom o opštem upravnom postupku.

U vezi sa navedenim je i priprema jedinstvenog informacionog sistema za inspekcije: e-Inspektor koji je u toku i, koji treba da omogući poslove elektronske uprave u oblasti inspekcijskog nadzora, čineći inspekcijske poslove u oblasti procene rizika, planiranja i vršenja inspekcijskog nadzora, razmene podataka i koordinacije inspekcija suštinski efikasnijim, delotvornijim i modernijim, a što je u skladu sa Zakonom o elektronskoj upravi koje je donet u aprilu 2018. godine. Uspostavljanje e- Inspektora takođe, zahteva određene izmene i dopune u Zakonu o inspekcijskom nadzoru.

Dalje, dvogodišnja primena Zakona o inspekcijskom nadzora dovela je do razvoja inspekcijske prakse i stavova, koje je potrebno preneti u zakonske odredbe, i istovremeno ukazala na određene nedoumice koje je potrebno izričitim slovom zakona razrešiti u Zakonu o inspekcijskom nadzoru, kao i unaprediti i precizirati određena zakonska rešenja i dati usmerenja za razvoj prakse, što se ogleda u tome da je najviše izmena i dopuna pripremljeno u okviru dela Zakona koji se odnosi na vršenje inspekcijskog nadzora budući da je izmenama i dopunama obuhvaćeno 17. članova od ukupno

33. člana koje sadrži ova poglavlje Zakona.

Takođe je izvršeno usklađivanje sa novinama uvedenim Zakonom o državnoj upravi ("Službeni glasnik RS", br. 79/05, 101/07, 95/10, 99/14, 30/18 - dr. zakon, 47/18) i Zakonom o lokalnoj samoupravi ("Službeni glasnik RS", br. 129/07, 83/14 - dr. zakon, 101/16 - dr. zakon i 47/18), u pogledu saradnje dve ili više opština, odnosno opština i gradova radi efikasnijeg obavljanja pojedinih vrsta poslova. S tim u vezi, prepoznato je, da je upravo, inspekcijski nadzor kao vrsta posla organa državne uprave koji može biti poveren organima autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave, a koji je kod pojedinih vrsta inspekcija utvrđen posebnim zakonom, kao izvorni posao organa jedinica lokalne samouprava, mogućnost koja treba biti ugrađena u Zakon, s obzirom na institut koordinacije inspekcijskog nadzora koji je dao ohrabrujuće rezultate prilikom sprovođenja Zakona o inspekcijskom nadzoru do sada.

Predloženim izmenama i dopunama uvode se i novi institut:

"Prikrivena kupovina", kao rezultat projekta koje sprovodi NALED, USAID, SKGO, BCRR i dr. u saradnji sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave, a koji je obuhvatio pripreme različitih analiza, metodologija i studija koje se odnose na oblast inspekcijskog nadzora, kao i njene različite aspekte: preventivno delovanje, planiranje inspekcijskog nadzora, procena rizika i upravljanje rizicima, sprečavanje korupcije, prekršaji i prekršajna praksa, činioci zakonitog i nezakonitog poslovanja, kontrolne liste, različiti oblici nadzora nad inspekcijskim nadzorom i dr., sa raznovrsnim i sadržajnim preporukama. Ove preporuke su pretočene u smernice i preporuke Koordinacione komisije, koja je u međuvremenu imala živu aktivnost usmerenu na unapređenje rada i koordinacije inspekcija.

III. OBJAŠNjENjA POJEDINAČNIH REŠENjA I NOVIH PRAVNIH INSTITUTA

Radi razjašnjenja pojmova i vidova inspekcijskog nadzora, u članu 1. Predloga zakona izvršeno je preciziranje službene kontrole kao vida inspekcijskog nadzora koja je karakteristična za oblast bezbednosti hrane i srodne oblasti. Sprovođenje postupka kontrole od strane inspekcije radi potvrde usaglašenosti i primene propisa u određenoj oblasti je isto što i ispitivanje od strane inspekcije sprovođenja zakona i drugih propisa neposrednim uvidom u poslovanje i postupanje fizičkih i pravnih lica, s ciljem da se preventivnim delovanjem ili nalaganjem mera obezbedi zakonitost i bezbednost poslovanja i postupanja nadziranih subjekata i spreče ili otklone štetne posledice po zakonom i drugim propisom zaštićena dobra, prava i interese.

U članu 2. Predloga zakona uvodi se nova vrsta inspekcijskog nadzora mešoviti inspekcijski nadzor, koji se vrši istovremeno kao redovan i vanredan nadzor kod istog nadziranog subjekta, kada se predmet redovnog i vanrednog inspekcijskog nadzora delimično ili u celosti poklapaju ili su povezani, kao rezultat prakse. Na primer, ako bi za nadziranog subjekta za koga je procenjen rizik i planirano da se izvrši inspekcijski nadzor bila podneta osnovana predstavka, čiji predmet se u celini ili delimično poklapa sa predmetom redovnog nadzora ili je s njim povezan, a povodom koje bi se, po službenoj dužnosti, pokrenuo postupak vanrednog inspekcijskog nadzora, predmet te predstavke bio bi pridodat redovnom inspekcijskom nadzoru, pa bi se izvršio mešoviti inspekcijski nadzor.

Imajući u vidu posebnosti inspekcijskog nadzora na državnoj granici, koji se obavlja redovno (redovan pregled pošiljaka, vozila itd), a koji se formalnopravno obavlja kao vanredni utvrđujući nadzor, po zahtevu stranke, ali koga karakterišu kontinuitet, stalnost, redovnost i uobičajenost u obavljanju i mogućnost predviđanja obima nadzora i planiranja resursa, čime je bitno i suštinski sličan redovnom inspekcijskom nadzoru, utvrđeno je da se inspekcijski nadzor na državnoj granici upodobljava redovnom inspekcijskom nadzoru i da se na njega shodno primenjuju odredbe ovog zakona, ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije određeno, odnosno kada to proističe iz potvrđenog međunarodnog ugovora ili pravnih tekovina Evropske unije.Takođe zbog specifičnosti ovog nadzora predviđeno je da nalog i obaveštenje nisu neophodan (član 8. 9. Predloga zakona).

U članu 3. Predloga zakona vrši se preciziranje član 10. koji se odnosi na plan inspekcijskog nadzora u pogedu ciljeva ko0je inspekcija teži da ostvari u periodu koji treba da budu merljivi. U višegodišnjim i godišnjim planovima nadzora je potrebno da se utvrde ciljevi koje inspekcija nastoji da ostvari na duži, srednji i kratak rok. U praksi se pokazalo da inspekcije imaju prema posebnim zakonima da različite rokove za pripremu planova, te je izvršeno preciziranje rokova za dostavljanje i usvajanje tih planova od strane Koordinacione komisije. Stoga je produžen rok za dostavljanje plana i određen rok za njegovo usvajanje - 1. decembar i 31. decembar tekuće godine.

Odredba člana 4. Predloga zakona (član 12. stav 2. tačka 4) promenjena je radi usaglašavanja sa odredbama čl. 97-97l Zakona o državnim službenicima i odredbama čl. 121-122k Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, kojima se uređuje oblast stručnog usavršavanja državnih službenika i zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave. Predviđa se da Koordinaciona komisija usvajanjem ovog Predloga zakona nastavi da radi samo kroz radne grupe kao jedinstvenog organizacioni oblik za koordinirani rad na nivou određenih sektora, radi izbegavanja neodumica u razlikovanju radnih grupa od stručnih timova i zadataka koje ovi oblici organizovanja koordinacije inspekcijskog nadzora obavljaju. U članu 4. Predloga zakona vrši se i usklađivanje sa novinama predviđenim članom 75. Zakona o državnoj upravi i novinama iz Zakona o lokalnoj samoupravi (glava VI. saradnja i udruživanje jedinica lokalne samouprave), kojim se uvodi mogućnost da organi organi više jedinica lokalne samouprave mogu zajednički urediti obavljanje inspekcijskih poslova sklapanjem sporazuma o saradnji u skladu sa zakonom kojim je uređen sistem lokalne samouprave i po postupku kojim se uređuje sistem državne uprave. Svaki inspektor zajedničke inspekcije je mesno nadležan za celu teritoriju (područje) za koju je zajednička inspekcija osnovana.

U delu Zakona, koji se odnosi na vršenje inspekcijskog nadzora, a koji obuhvata čl. 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 14, 15, 17, 20, 21. i 23. Predloga zakona vrši se preciziranje u pogledu postupanja organa u preventivnom delovanju, sadržine kontrolne liste u mešovitom inspekcijskom nadzoru i utvrđivanja mogućnosti da inspekcija dostavlja kontrolnu listu nadziranom subjektu radi sačinjavanja izveštaja o samoproveri i samoproceni rizika, sadržine naloga za inspekcijski nadzor koji se odnose na dokaze, obaveštavanja, a radi usklađivanja sa Zakonom o elektronskoj upravi i obezbeđivanja dokaza, postupka koji se odnosi na podnošenje predstavke, vremena vršenja inspekcijskog nadzora, ovlašćenjima inspektora radi utvrđivanja činjenica, vršenja inspekcijskog nadzora uviđajem u stambeni prostor i postupanja sudskih organa u tim slučajevima, potvrde o oduzetom predmetu i postupanju sa njim, postupka kod preventivnih mera koje se određuju zapisnikom i sankcionišu rešenjem u slučaju nepostupanja po njima, mogućnosti nadziranog subjekta da može da odbije prijem zapisnka, mogućnosti da više jedinica sprovodi upravno izvršenje i izricanja novčanih kazni, krivičnih prijava, prijava za privredni prestup, zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, prekršajnog naloga i drugih radnji i mera na koje je inspektor ovlašćen, rokova za dobijanje saglasnosti Koordinacione komisije na godišnji izveštaj o radu inspekcija i rokova za njegovo objavljivanja na veb prezentaciji inspekcije, kao i dostavljanja pregleda (spisak) postavljenih radnih ciljeva inspektora i zbirni prikaz njihovog izvršavanja.

U čl. 7, 9, 13, 14, 16, 18, 19, 20, 23. i 25. Predloga zakona vrši se sa Zakonom o opštem upravnom postupku.

Članom 12. Predloga zakona dodaje se novi član 21a, kojim se propisuju uslovi pod kojima se može sprovesti prikrivena kupovina. U pitanju je inspekcijski metod, koji poznaju i evropski upravni i inspekcijski sistemi. Prikrivena kupovina se koristi u slučaju osnovane sumnje da lice obavlja delatnost kao neregistrovani subjekat, ili da ne izdaje račun, može se koristiti, radi dokazivanja, prikrivena kupovina, u skladu sa posebnim zakonom, ako se na drugi način ne mogu obezbediti potrebni dokazi ili bi to bilo značajno otežano.

Prikrivena kupovina se obavlja bez prethodnog obaveštavanja i predočavanja nadziranom subjektu službene legitimacije i naloga za inspekcijski nadzor, koji sadrži i navođenje metoda prikrivene kupovine i obrazloženje osnovane sumnje, sa navođenjem poznatih i verovatnih činjenica koje potkrepljuju osnovanu sumnju u konkretnom slučaju, kao i obrazloženje zašto se korišćenjem drugih dokaznih radnji ne mogu izvesti, prikupiti ili obezbediti potrebni dokazi ili bi to bilo značajno otežano.

U sklopu prikrivene kupovine, inspektor je ovlašćen da putem neposrednog opažanja prikuplja dokaze i podatke korisne za utvrđivanje činjeničnog stanja i vrši druga ovlašćenja radi utvrđivanja činjenica iz stava 1. ovog člana. Po obavljenoj kupovini, inspektor predočava nadziranom subjektu službenu legitimaciju i nalog za inspekcijski nadzor.Uvođenje ovog instituta u pravni poredak rezultat je razmatranja vođenih u javnosti i nevladinom sektoru.

Radi stvaranja regulatornih uslova za uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema e-Inspektor i usklađivanja sa Zakonom o elektronskoj upravi, članom 22. Predloga zakona izmenjen je član 43. Zakona o inspekcijskom nadzoru koji se odnosi na evidencije inspekcija koje se vode u elektonskom obliku. U vezi sa tim, predviđeno je da se u okviru ovog jedinstvenog funkcionalnog softverskog rešenja e-Inspektor uspostavlja Centralna evidencija nadziranih subjekata i objekata inspekcijskog nadzora, kao Registar podataka o inspekcijskom nadzoru, definisan objekat inspekcijskog nadzora, i predviđeni podaci koje će sadržati Registar. Poslove razvoja jedinstvenog funkcionalnog softverskog rešenja e-Inspektor obavljaju inspekcije, ministarstvo nadležno za poslove državne uprave i Služba Vlade zadužena za poslove tehničke podrške u uspostavljanju i vođenju softverskog rešenja e-Inspektor, odnosno poslove koji se odnose na čuvanje, sprovođenje mera zaštite i obezbeđivanja sigurnosti i bezbednosti softverskog rešenja e-Inspektor koja će sačiniti obrazac i tehnički način vođenja evidncija. Rukovanje podacima i uvid u njih vršiće se u skladu sa zakonom koim se uređuje opšti upravni postupak i zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.

U delu Zakona, koji se odnosi na službena lica ovlašćena za vršenje inspekcijskog nadzora, a koji obuhvata čl. 24, 26, 27, 28. i 29. Predloga zakona, vrši se preciziranje u pogledu uslova za rukovodioce inspekcija, stručnog usavršavanja, ispita za inspektore i evidencija o položenom ispitu za inspektore koju vodi ministarstvo nadležno za sistem državne uprave, pritužbi na rad službenih lica inspekcija i vršenja unutrašnje kontrole i uslova za lice koje može obavljati poslove unutrašnje kontrole.

U čl. 30. do 34. Predloga zakona (kojim se menjaju čl. 56, 57, 60, 61 i dodaje 61a) koji se odnose na kaznene odredbe, predviđa se propisivanje da nadzirani subjekat čini prekršaj ako ne izvrši, odnosno ne obezbedi sprovođenje izvršenja izvršnog rešenja koje je doneo inspektor. Ovakav prekršaj je svrishodno uvrstiti u opšte prekršaje iz oblasti inspekcijskog nadzora propisane Zakonom o inspekcijskom nadzoru, kako bi se odnosio na sve oblasti inspekcijskog nadzora i time ostvario pun efekat na izvršavanje zakona i naloženih inspekcijskih upravnih mera. Ovaj prekršaj se propisuje i za neregistrovanog subjekta, tim odredbama propisuju se i lica odgovorna za ovaj prekršaj i zaprećene novčane kazne. Propisani raspon novčane kazne bi trebalo da preventivno utiče na neregistrovane i potencijalno neregistrovane subjekte, kako bi predupredio takav način poslovanja, pospešio prevođenje preduzetnika iz nevidljivih u registrovane tokove poslovanja i zadržao ih u legalnim tokovima.Predviđa se brisanje određenih prekršaja inspektora i službenika ovlašćenog za vršenje inspekcijskog nadzora. Isto tako, usled uočenih zloupotreba procesnih ovlašćenja u praksi, predviđen je i prekršaj ovlašćenog službenog lica drugostepenog organa ako, nakon što poništi prvostepenu odluku inspektora koja je već jedanput bila poništena, uputi predmet inspekciji na ponovni postupak, umesto da sam reši tu upravnu stvar.

Uvodi se novina koja se odnosi na prekršaj izvršenika i trećeg lica u postupku upravnog izvršenja, propisivanjem da će se kazniti učinilac prekršaja koji u postupku upravnog izvršenja rešenja donetog u postupku inspekcijskog nadzora, onemogućava ili otežava sprovođenje upravnog izvršenja. Predviđaju se novčane kazne u fiksnom iznosu za ovaj prekršaj, a za izdavanje prekršajnog naloga za prekršaj iz ovog člana ovlašćen je inspektor (član 34. Predloga zakona).

Prelazne odredbe (čl. 35. i 36. Predloga zakona) odnose se na obavezu ovlašćenog službenog lica unutrašnje kontrole inspekcije da polaže ispit, obavezu inspektora koji do sada nije položio ispit za inspektora da to učini u određeno roku.

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Finansijska sredstva za sprovođenje akta za period do 2020. godine predviđena su projektom Evropske banke za obnovu i razvoj, koji plaća šest zaposlenih u Jedinici za podršku Koordinacionoj komisiji za inspekcijski nadzor do juna 2020. godine. Kako je odredbama člana 12. Zakona o inspekcijskom nadzoru, propisano da stručne i administrativno - tehničke poslove za Koordinacionu komisiju obavlja ministarstvo nadležno za poslove državne uprave, u okviru koga se obrazuje unutrašnja organizaciona jedinica zadužena za podršku Koordinacionoj komisiji, potrebno je u budžetu planirati sredstva za zaposlene počev od juna 2020. godine i to: jedan viši savetnik, jedan samostalni savetnik i jedan savetnik.

Finansijska sredstava potrebna za dalju realizaciju, biće planirana u okviru budžetskih sredstava za 2020. godinu na razdelu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave na funkciji 111 - izvršni i zakonodavni organi, programu 0613 - reforma javne uprave, programskoj aktivnosti 0006 - reforma inspekcijskog nadzora i to na sledeći način:

- 411 plate, dodaci i naknade zaposlenih u iznosu od 1.547.000 dinara;

- 412 socijalni doprinosi na teret poslodavca u iznosu od

272.000 dinara.

Sredstva za 2020. godinu biće opredeljena na razdelu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, u okviru limita određenog od strane Ministarstva finanasija, u skladu sa bilansnim mogućnostima budžeta Republike Srbije.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovog zakona po hitnom postupku predlaže se u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine ("Službeni glasnik RSˮ, broj 20/12 - prečišćen tekst), budući da bi nedonošenje ovog zakona po hitnom postupku moglo da prouzrokuje štetne posledice po rad organa i organizacija. Donošenje po hitnom postupku neophodno je zbog efikasnog sprovođenja reforme javne uprave, odnosno efikasnijeg uspostavljanja sistema inspekcijskog nadzora. Donošenje po hitnom postupku neophodno je i zbog potrebe blagovremenog planiranja budžetskih sredstava neophodnih za primenu ovog zakona, u skladu sa efektima koji nastaju izvršenjem odredbi ovog zakona, kao i za blagovremeno planiranje i pripremu svih akata poslodavaca koji su potrebni za implementaciju ovog zakona.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine Republike Srbije, 26.11.2018.