Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU: Korisnik prevremene penzije ne može da sa naknadno ostvarenim stažom stekne pravo na starosnu penziju. Na osnovu staža i zarade ostvarene posle penzionisanja, može se odrediti samo povoljniji iznos prevremene starosne penzije


Da o ukidanju penala za prevremeno penzionisanje više nema ni govora, potvrdili su i nedavno završeni pregovori Srbije s predstavnicima misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prilikom kojih nije bilo ni pomena ove nekada vruće teme koju su pokretali predstavnici sindikata, insistirajući da se kazne ukinu kad penzioner napuni 65 godina.

Upravo je to bio i povod da se "Politici" javi čitalac koji je radio do svoje 61 godine i morao prevremeno da se penzioniše jer mu je firma propala.

Nastavio je kao penzioner da radi kod drugog poslodavca još četiri godine i, kada je napunio 65, podneo je ponovo zahtev za preračun penzije, jer mu je gazda sve uredno plaćao preko računa. Ubeđen je bio da će mu se sabiranjem godina staža ukinuti penali, jer je navršio 65 godina života.

Upitani da li Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018, 46/2019 - odluka US i 86/2019) predviđa bilo šta slično, u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu da za tako nešto nema mogućnosti.

Ukoliko bi neko ostvario pravo na prevremenu starosnu penziju i nakon toga nastavio da radi, status mu se ne bi promenio. Dakle, umanjenje bi ostalo isto kako je utvrđeno rešenjem kojim mu je priznato pravo na prevremenu starosnu penziju.

To znači da korisnik prevremene penzije ne može da sa naknadno ostvarenim stažom stekne pravo na starosnu penziju. Na osnovu staža i zarade ostvarene posle penzionisanja, može se odrediti samo povoljniji iznos prevremene starosne penzije, ističu u PIO fondu.

Predstavnici vlade i Fiskalnog saveta su više puta objasnili da penali ne mogu da se ukinu, a kao opravdanje navodili su da takve kazne postoje i u evropskim zemljama. Kao još jedno opravdanje, navodili su i diskriminaciju onih koji sami uplaćuju sebi staž do 65 godine.

Bilo kako bilo, činjenica je da zbog kaznenih poena penzioneri godišnje gube dve i po penzije. Sindikati, kao i većina stručnjaka, veruju da je zapravo MMF taj od koga zavisi da li će kazneni poeni za prevremeno penzionisanje biti ukinuti kada lice navrši 65 godina života. Radnik koji je otišao u penziju sa 60 godina života ima umanjenje penzije od 20 odsto.

Penali su uvedeni pre šest godina i znatno su uticali na odluku zaposlenih da rade do 65. godine, iako pri tom veliki deo njih ima i više od 40 godina radnog staža.

Penzije se trajno umanjuju onima koji nemaju dovoljno godina života, a imaju najmanje 15 godina staža, i to 0,34 odsto za svaki mesec koji nedostaje do punog starosnog uslova. Maksimalno umanjenje penzije iznosi 20,4 odsto.

Izvor: Vebsajt Politika, Jasna Petrović-Stojanović, 23.10.2020.
Naslov: Redakcija