Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT STRATEGIJE RAZVOJA VISOKOG OBRAZOVANJA: Novina - osnivanje instituta koji će se baviti praćenjem kvaliteta akademskih studija


Strategija razvoja visokog obrazovanja u Republici Srbiji trebalo bi da bude usvojena do kraja ove godine, ističe za „Politiku” Mladen Šarčević, ministar prosvete, i najavljuje da će ona predvideti osnivanje instituta koji će se baviti praćenjem kvaliteta akademskih studija u našoj zemlji. Šarčević naglašava da je nedostatak pomenutog instituta upravo jedna od stvari koju je Evropsko udruženje za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju – ENKVA zamerilo Srbiji kada je razmatralo u kom će pravcu usmeriti naše članstvo, koje je zbog ranijih nedostataka dve godine bilo „pod revizijom”.

Institut će, kako kaže, imati status nezavisnog tela koje će analizirati rad ovdašnjih fakulteta i akademija, a njegovo osnivanje biće moguće posle izmene Zakona o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 88/2017, 73/2018, 27/2018 - dr. zakon, 67/2019 i 6/2020 - dr. zakoni), što je takođe u planu i za šta je formirana radna grupa.

Ministar Šarčević prognozira da će prvi sastanak na kom će razmatrati novu strategiju koja se tiče visokog školstva biti organizovan posle sednice Senata Univerziteta u Beogradu (UB) 9. septembra. Pre konačne izrade nacrta strategije odvojiće, kaže, dan, dva za raspravu o njemu sa dekanima UB i Univerziteta umetnosti u Beogradu. Onda je za drugu polovinu septembra u glavnom gradu planirana javna rasprava o pomenutom nacrtu, dok će drugo javno razmatranje tog dokumenta biti posle toga na Zlatiboru, kako bi na njega mogli da dođu predstavnici udaljenijih univerziteta u Novom Pazaru i Kosovskoj Mitrovici.

Očekujem da se strategija u novembru nađe u Narodnoj skupštini, a njena suština je što u centar pažnje stavlja studenta. Predviđaće veću prisutnost akademaca u odlučivanju, kao i izmene u radu Nacionalnog akreditacionog tela koje je, takođe, uslovila ENKVA. Zato i studentsko organizovanje i novi model finansiranja visokog obrazovanja ne treba da budu u posebnim aktima, već u ovom Zakonu o visokom obrazovanju. Očekujemo da strategija predvidi i bolju infrastrukturu naših visokoškolskih ustanova, kao i unapređene standarde kvaliteta akademskog obrazovanja – otkriva Šarčević.

Ono što ministar prosvete navodi kao bitne stavke buduće strategije visokog obrazovanja jeste povećanje studijskih mesta na budžetu i povoljnije cene studiranja, omogućavanje studentskih stipendija i povezivanje akademaca sa tržištem rada. Dodaje i internacionalizaciju domaćeg visokog školstva, koju, doduše, prosvetne vlasti najavljuju već nekoliko godina.

I prof. dr Ivanka Popović, rektorka UB, za naš list upozorava da važeća strategija ističe krajem 2020. godine i da je neophodno je da se donese novi dokument koji će „uzeti u obzir nove izazove sa kojima se suočavaju i obrazovanje i nauka i predložiti primerena rešenja”.

Svrhe, ciljevi, pravci, instrumenti i mehanizmi razvoja celokupnog sistema obrazovanja u Republici Srbiji do 2020. godine predviđeni su prethodnom strategijom koju je vlada usvojila na sednici 25. oktobra 2012, a povremeno se u javnosti mogu čuti mišljenja da deo nje nije ostvaren i da će to morati da se „prelije” u nove strategijske planove. Ministarstvo prosvete je predstavilo delove nove strategije koji se odnose na douniverzitetsko obrazovanje, ali su naglašavali da će o visokom govoriti tek u junu. Ti planovi su zbog pandemije pomereni za septembar, kada će javnost prvi put moći da vidi i čuje šta to novo u akademskoj sferi prosvetne vlasti spremaju.

Izvor: Politika, Dragana Jokić-Stamenković, 26.08.2020.
Naslov: Redakcija