Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NEOPHODNO USVAJANJE ZAKONA O NEBANKARSKIM FINANSIJSKIM INSTITUCIJAMA: Poslovanje finansijskih institucija koje nisu banke nije dozvoljeno, zbog čega je potrebno da se to reguliše zakonom i da se prošire izvori finansiranja za mala i srednja preduzeća


Usvajanje Zakona o nebankarskim finansijskim institucijama u Srbiji omogućilo bi u periodu od četiri godine plasiranje 870 miliona evra mikrokredita u našu privredu i doprinelo otvaranju 100.000 novih radnih mesta.

To su rezultati studije "Procena uticaja uvođenja nedepozitnih nebankarskih institucija na tržište Srbije", koja je predstavljena na konferenciji u Beogradu organizovanoj u okviru USAID Projekta za bolje uslove poslovanja.

Za usvajanje tog zakona stvoreni su svi uslovi, što će, kako je zaključeno na skupu, doprineti bržem razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP), a samim tim i bržem ekonomskom razvoju zemlje.

"U Srbiji je situacija dosta specifična kada je reč o nebankarskim izvorima finansiranja za mikro, mala i srednja preduzeća, i tu je izbor dosta skučen", ukazala je direktorka USAID Projekta za bolje uslove poslovanja, Dragana Stanojević.

Najveći procenat privrednika u Srbiji (87 odsto) se, kako je istakla, finansira isključivo iz sopstvenih, internih izvora, dok čak 68 odsto ispitanika uopšte ne koristi pozajmice, prema rezultatima ankete USAID BEP, u kojoj je učestvovalo 1.000 preduzeća u periodu od 2012. do 2016. godine.

"Poslovanje finansijskih institucija koje nisu banke nije dozvoljeno, zbog čega je potrebno da se to reguliše zakonom i da se prošire izvori finansiranja za mala i srednja preduzeća, jer je znatno veća mogućnost da dođu do sredstava kada postoje adekvatni finansijski uslovi", ocenila je Stanojević.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Milojko Arsić je naveo da je Srbija ostvarila napredak u uspostavljanju makroekonomske stabilnosti, ali da su za razvoj malih i srednjih preduzeća i dalje neophodne mere, kao što su vladavina zakona, kompetentna administracija i dobra infrastruktura.

Kako ističe, potrebne su i specifične politike koje imaju za cilj podršku razvoju malih i srednjih preduzeća, a jedna od takvih je usvajanje zakonskog osnova za formiranje nebankarskih finansijskih institucija kako bi se poboljšao pristup malih i srednjih preduzeća izvorima finansiranja.

"U budućnosti mikro, mala i srednja preduzeća treba da budu pokretači rasta i zaposlenosti", rekao je Arsić.

Glavna i odgovorna urednica "Magazina Biznis" i "Ekonometar" Radojka Nikolić je ocenila da je sada pravi trenutak za donošenje zakona o mikrofinansiranju, jer su ispunjena tri važna uslova: makroekonomske prilike su povoljne, Godina preduzetništva 2016. je mnoge ohrabrila da pokrenu svoj biznis, a regionalno povezivanje postaje sve jače.

"Početnicima u biznisu je veoma važno da imaju dobre izvore finansiranja, a Zakon o mikrofinansiranju bi omogućio lakši dolazak do novca. Ako bi postojali dostupniji izvori finansiranja, onda bi i vođenje biznisa bilo mnogo lakše", ističe Nikolić.

Najveći broj MMSP u Srbiji je iz oblasti trgovine, proizvodnje prehrambene robe, raznih vrsta usluga i prerađivačke industrije, što su sve delatnosti, kojima je, prema njenim rečima, potreban brz novac.

Ekspert za razvoj finansijskog tržišta USAID Projekta za bolje uslove poslovanja Sandra Rodić je ukazala da je Srbija jedina evropska zemlja u kojoj se privreda finansira gotovo isključivo zaduživanjem kod komercijalnih banaka, koje predstavljaju preko 90 odsto finansijskog sektora kod nas, dok u isto vreme ova stopa u zemljama EU ne prelazi 75 procenata.

Bankarski sektor, kako dodaje, gotovo da ne prepoznaje čitav niz preduzeća - startapove, mikro i mala preduzeća - kao potencijalne klijente, jer su te kompanije za banke previše rizične i suviše male.

Prema njenim rečima, našoj privredi nisu dostupni instrumenti kao što su tržište korporativnih obveznica, preduzetnički (venture) kapital, kreditne unije, crowd-funding i mikrokreditiranje.

MMSP u Srbiji već čine 99,5 odsto svih naših kompanija, zapošljavaju 65 odsto zaposlenih, ali kreiraju skromnih 32 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je znatno manje u odnosu na zemlje regiona, poput Mađarske, Hrvatske i Češke, gde ova preduzeća stvaraju između 50 i 60 odsto BDP-a, čime značajno doprinose ekonomskoj stabilnosti i bržem razvoju.

Izvor: Vebsajt RTV, 26.07.2017.
Naslov: Redakcija