Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O DOBROBITI ŽIVOTINJA: Od 1. januara 2019. godine zabranjen uzgoj životinja radi krzna


Idući u korak s propisima Evropske unije o dobrobiti životinja, i u Srbiji će od 2019. godine biti uvedena etika u biznisu, što znači da više neće biti dozvoljeno gajenje i ubijanje životinja isključivo radi krzna i kože.

 Pošto zečevi ne spadaju u krznašice, vlasnici farmi kunića ne treba da strepe jer se zabrana odnosi samo na farme životinja koje se gaje i ubijaju isključivo radi krzna i kože, a ne zbog mesa.

Kako objašnjava Ivana Vazić iz Sektora za dobrobit životinja u Upravi za veterinu pri Ministarstvu poljoprivrede, Zakon o dobrobiti životinja ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009 - dalje: Zakon), koji zabranjuje držanje farmi životinja samo radi krzna i kože, donet je 2009, ali zabrana stupa na snagu od 1. januara 2019. godine.

- Zakon zabranjuje uzgajanje i ubijanje životinja koje se gaje samo radi krzna, a ne i životinja koje ubijate radi mesa. Kod nas se ta zabrana odnosi samo na uzgoj činčila, pošto se u Srbiji jedino one gaje samo radi krzna. Farmerima koji gaje činčile ostavljen je rok od 10 godina kako bi imali dovoljno vremena da se preorijentišu na drugi biznis. U Srbiji su postojale 32 farme činčila, ali je poslednjih godina ugašeno 18 - kaže Vazićeva i dodaje da je uvođenje ove zabrane u vezi s nacionalnim programom usklađivanja domaćeg zakonodavstva s regulativom EU.

- Sve veći broj zemalja zabranjuje uzgoj činčila. U EU je zabranu uvelo više od 20 zemalja - kaže Vazićeva.

Maida Šabota iz udruženja za zaštitu životinja PETA i voditeljka kampanje za zemlje Balkana ističe da će Srbija uvođenjem zabrane farmi krzna biti svetionik za zemlje regiona u pogledu zaštite životinja.

- Srbija se pridržava obećanja da će ozbiljno osigurati zaštitu životinja, ali verno sledi evropske trendove o dobrobiti životinja i ono najvažnije - vladavinu prava. Čak štaviše, ova zemlja se približava zemljama poput Holandije, Norveške i Češke, koje su poslednjih godina odlučile da zabrane farme krzna - ističe Šabota i dodaje da se nada da će zabrana farmi krzna biti u potpunosti primenjena i da će životinje imati svetliju budućnost.

Snježana Milosavljević, predsednica Udruženja za popularizaciju farmerskog gajenja činčila "Aguti" iz Valjeva, kaže da odgajivači činčila nisu odustali od borbe protiv zabrane gajenja krznašica:

 - Borićemo se da se zabrana odloži dok se Zakon ne uskladi sa Zakonom o stočarstvu ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009, 93/2012 i 14/2016) iz 2016, koji u 1. članu stav 2 kaže da su krznašice domaće gajene životinje. Takođe u članu 75. stav 1 kaže se da je krzno proizvod životinjskog porekla. Zašto Danci, Šveđani, Finci ili Mađari ne uvedu zabranu? Više od 50 odsto krzna u svetu se proizvodi u zemljama članicama EU.

Izvor: Vebsajt Kurir, Slavica Tomčić, 27.05.2018.
Naslov: Redakcija