Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

UREDBE ZA SPROVOĐENJE EKONOMSKIH MERA ZA SMANJENJE NEGATIVNIH EFEKATA PROUZROKOVANIH PANDEMIJOM KORONAVIRUSA: Odgovori na pitanja privrednika


Država je predstavila paket mera za podršku privredi i donela prateće uredbe o njihovoj primeni:

Pred vama su odgovori na pitanja koja su postavljali privrednici.

Pitanje: Ako sada odjavim radnju, frizerski salon, a prijavio sam se za minimalac, da li ću primati minimalac i ako nisam u radnom odnosu?

ODGOVOR: U skladu sa članom 3. Uredbe o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti Kovid-19 fiskalne pogodnosti i direktna davanja mogu da koriste i preduzetnici, preduzetnici poljoprivrednici i preduzetnici paušalci koji su registrovali privremeni prestanak obavljanja delatnosti najranije na dan 15. marta 2020. godine.

Znači, ako odjavite radnju gubite pravo na pogodnosti, a ako registrujete privremeni prestanak obavljanja delatnosti imate pravo na pogodnosti iz Uredbe.

Pitanje: Firma je isplatila zaradu za mart početkom aprila. Može li se aprilska zarada isplatiti u dva dela i to: prvi deo do 30.04.2020. godine kako bi se obrazac PPP PD mogao dostaviti u roku za korišćenje mera Vlade RS, a drugi deo početkom maja kada budemo imali sve podatke potrebne za konačni obračun zarade za april (radni dani, odsustva, praznik, noćni rad...)? I ako može, da li se oba puta stavlja datum plaćanja 04.01.2021?

ODGOVOR: Član 2. stav 2. Uredbe o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti Kovid-19 propisuje da poreski obveznik koji je izvršio isplatu zarada za mart, može da koristi fiskalne pogodnosti i direktna davanja za mesece: april, maj i jun 2020, ali ne i za mart. Time, međutim, nije oštećen jer u svakom slučaju dobija sredstva za tri meseca.

S obzirom na okolnost da je izvršena isplata zarade za mart, treba primeniti odredbe člana 11. Uredbe koji propisuje da privredni subjekti u privatnom sektoru prihvataju korišćenje fiskalnih pogodnosti i direktnih davanja propisanih ovom uredbom podnošenjem Obrasca PPP-PD sa označenim datumom plaćanja 04. januar 2021. godine.

Privredni subjekti mogu da koriste fiskalne pogodnosti i direktna davanja propisana ovom uredbom:

- za sva tri meseca ukoliko Obrazac PPP-PD dostave do kraja aprila 2020. godine,

- za dva meseca ukoliko prvi put Obrazac PPP-PD dostave do kraja maja 2020. godine,

- za jedan mesec ukoliko prvi put Obrazac PPP-PD dostave do kraja juna 2020.godine.

Poreska prijava za april mora biti podneta do 30.04.2020. sa obavezom da se na polju 1.4. iskaže datum 04.01.2021, što ne podrazumeva obavezu isplate neto zarade u aprilu.

Pitanje: Popunili smo poresku prijavu za mart i stavili datum 04.01.2021. Koji datum stavljamo kad popunjavamo prijavu za april?

ODGOVOR: Smatra se da poslodavac želi da koristi mere ukoliko podnese pojedinačnu poresku prijavu o obračunatim porezima i doprinosima (Obrazac PPP-PD) za prihode iz radnog odnosa i u polju 1.4 – datum plaćanja unese datum plaćanja 04.01.2021.

Mere su osmišljene kao celina. Shodno navedenom, za mesece u kojima se preko Obrasca PPP-PD opredelite da prihvatate mere, plaćanje poreza i doprinosa će vam biti automatski odloženo. Međutim, ne postoji smetnja da se izvrši plaćanje obaveze koje su odložene i pre roka njihovog dospeća.

Poslodavac može da ostvari pravo na direktna davanja za zaposlene na određeno i za zaposlene na neodređeno vreme. Privredni subjekti mogu da koriste fiskalne pogodnosti i direktna davanja propisana ovom uredbom:

- za sva tri meseca (mart, april i maj) ukoliko Obrazac PPP-PD za mart dostave do kraja aprila 2020. godine;

- za dva meseca (april i maj) ukoliko prvi put Obrazac PPP-PD za april dostave do kraja maja 2020. godine i

- za jedan mesec (maj) ukoliko prvi put Obrazac PPP-PD za maj dostave do kraja juna 2020. godine.

Privredni subjekti u privatnom sektoru koji ne podnose Obrazac PPP-PD, odnosno koji nemaju zaposlene i nisu preduzetnici, odnosno preduzetnici poljoprivrednici koji su se opredelili za isplatu lične zarade, koriste fiskalne pogodnosti i direktna davanja u skladu sa odredbama ove uredbe.

Pitanje: Nisam redovno isplaćivao zarade u prethodnom periodu. Nisam smanjivao broj radnika. Da li imam smetnju na korišćenje državnih mera?

ODGOVOR: To što niste redovno isplaćivali zaradu nije smetnja i uslov da biste dobili pogodnosti. Važno je da niste smanjili broj radnika za više od 10 odsto.

Pitanje:Kada će se isplaćivati prvi minimalac, a kada preostala dva?

ODGOVOR: Preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća mogu očekivati mesečne isplate u sledećim iznosima:

• od 5. maja 2020. godine u iznosu koji se dobija kao proizvod broja zaposlenih sa punim radnim vremenom za čije je zarade i naknade zarada podneo Obrazac PPP-PD za obračunski period mart 2020. godine i iznosa osnovne minimalne neto zarade za mart 2020. godine od 30.022 dinara

• u junu 2020. godine u iznosu koji se dobija kao proizvod broja zaposlenih sa punim radnim vremenom za čije je zarade i naknade zarada podneo Obrazac PPP-PD za obračunski period april 2020. godine i iznosa osnovne minimalne neto zarade za mart 2020. godine;

• u julu 2020. godine u iznosu koji se dobija kao proizvod broja zaposlenih sa punim radnim vremenom za čije je zarade i naknade zarada podneo Obrazac PPP-PD za obračunski period maj 2020. godine i iznosa osnovne minimalne neto zarade za mart 2020. godine.

Broj zaposlenih uvećava se i za broj zaposlenih sa nepunim radnim vremenom i to tako što se za svakog zaposlenog sa nepunim radnim vremenom ukupan broj zaposlenih uvećava srazmerno ugovorenom procentu angažovanja zaposlenog sa nepunim radnim vremenom u odnosu na puno radno vreme, a što se utvrđuje na osnovu podataka iz Obrasca PPP-PD za odgovarajući obračunski period.

Ista pravila se primenjuju i na velika pravna lica, s tim da oni ostvaruju pravo na naknadu u visini od 50% osnovne minimalne neto zarade po zaposlenom kome je najranije 15, marta 2020. godine doneto rešenje o prekidu rada iz člana 116 i 117. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje)."

Pitanje: Zbog finansijskih problema imam određena dugovanja za poreze i doprinose, a radnicima kasnim i sa isplatom jedne zarade. Imam li pravo na ekonomske mere?

ODGOVOR: Na pravo za ostvarivanje fiskalnih pogodnosti nema uticaja likvidnost privrednih subjekata, visina zarade koje se isplaćuje, kao ni to da li je privredni subjekt u prethodnom periodu isplaćivao zarade zaposlenima i plaćao porez i doprinose.

Pitanje: Koji je rok da se prijavim za korišćenje mera?

ODGOVOR: Privredni subjekti koriste fiskalne pogodnosti i direktna davanja propisana ovom uredbom

• za sva tri meseca ukoliko odgovarajuću prijavu PPP-PD dostave do kraja aprila 2020.;

• za dva meseca ukoliko prvi put odgovarajuću prijavu PPP-PD dostave do kraja maja 2020.;

• za jedan mesec ukoliko prvi put odgovarajuću prijavu PPP-PD dostave do kraja juna 2020.

Pitanje: Paušalac sam i imam radnju sa jednim zaposlenim radnikom. Da li obojica dobijamo pomoć od tri minimalne zarade?

ODGOVOR: Da, osim ukoliko je preduzetnik negde zaposlen ili ima status korisnika penzije. U tom slučaju pravo na direktna davanja ostvaruje se samo za zaposlenog.

Pitanje: Da li odjavom radnika koji je sam tražio raskid radnog odnosa posle 15.03.2020. godine poslodavac gubi pravo na pomoć države?

ODGOVOR: U Uredbi je navedeno da je opravdan razlog samo prekid radnog odnosa na određeno vreme, a u praksi ima slučajeva kada radnik bez krivice poslodavca traži raskid radnog odnosa.

Poslodavac gubi pravo na pogodnosti iz Uredbe ukoliko smanji broj zaposlenih za više od 10% u odnosu na 15.03.2020. godine, izuzev zaposlenih kojima ističe ugovor o radu zaključen na određeno vreme. Prestanak radnog odnosa zaposlenog po svim ostalim osnovima uračunava se u navedeno ograničenje od 10%, uključujući otkaz ugovora o radu koji daje sam zaposleni. U tom slučaju, postoji otkazni rok u kome poslodavac može da nađe zamenu za zaposlenog koji je dao otkaz.

Pitanje: Da li postoji ekonomska mera koja se primenjuje na zaposlene koji su na bolovanju?

ODGOVOR: Poslodavac će ostvariti pravo na direktna davanja za zaposlene, osim u slučaju kada im se za određeni period u celosti iz javnih sredstava nadoknađuje iznos naknade zarade, kao što je slučaj sa bolovanjima u trajanju od preko 30 dana.

Pitanje: Da li svi privatnici moraju da plate radnicima minimalac i šta se dešava ako ne uplate?

ODGOVOR: Nenamensko trošenje sredstava koja su uplaćena na namenski račun predstavlja prekršaj za koji poslodavac može biti kažnjen kaznom u visini od 30% do 70% primljenih sredstava, a ne manje od 500.000 dinara za pravno lice, odnosno 100.000 dinara za preduzetnike. Sa druge strane, poslodavac koji ne isplati dobijena sredstva zaposlenima, biće u obavezi da ih vrati u budžet Republike Srbije.

Pitanje: Da li vlasnica kozmetičkog salona, koji je zatvoren po preporuci Vlade RS ima pravo na pomoć države u iznosu tri minimalne plate, iako se ne vrši isplata ličnog dohotka nego poreze i doprinose plaća po osnovu ostvarene dobiti?

ODGOVOR: Imate pravo, ukoliko niste registrovali prekid obavljanja delatnosti pre 15.3.2020. godine.

Pitanje: Kako se može odreći ekonomske pomoći, pošto je u pitanju paušal sa automatskim otvaranjem računa i uplatom, a zbog promene načina poslovanja ne odgovara mi da toliko meseci držim agenciju aktivnom?

ODGOVOR: U konkretnom slučaju, za lica koja automatski po Uredbi ostvaruju pravo na direktna davanja i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, a ne žele da ostvaruju ova prava nije predviđen poseban način odricanja od ovih prava. Međutim, ukoliko ne žele da koriste pogodnosti predviđene Uredbom, sredstva koja su im uplaćena na namenski račun treba da ostave neiskorišćena na tom računu, a poreze i doprinose svakako treba da uplate pre brisanja iz registra bez obzira na to da li se oni vode kao dospeli ili nedospeli kod PU.

Izvor: Vebsajt Blic, 26.04.2020.