Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZMENE ZAKONIKA O KRIVIČNOM POSTUPKU BEZ NARUŠAVANJA KONCEPTA TUŽILAČKE ISTRAGE


Nakon višemesečnog posmatranja primene u praksi novog Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) Komisija Ministarstva pravde zaključila je da Zakonik treba da se menja, ali bez narušavanja koncepta "tužilačke istrage" i u izveštaju ukazala na najbitnije probleme i kako ih otkloniti.

Kao osnovni problem Komisija za praćenje primene novog ZKP-a, koji se od 1. oktobra primenjuje na celoj teritoriji Srbije, identifikolava je "potpuno odstupanje od načela utvrđivanja istine", što je prema stavu Komisije, rešenje koje u potpunosti odudara od dosadašnje pravne tradicije u krivičnom postupku.

U izveštaju koji je u celosti objavljen na sajtu Ministarstva pravde, Komisija je ukazala da se taj problem projektuje i na brojne druge zakonske odredbe.

  • Takođe je upozoreno i na nedostatke koji se tiču nepostojanja prava na žalbu na naredbu o sprovođenju istrage, uznemirenju javnosti kao osnovu za pritvor, odredbama o prisluškivanju i druge.

Komisija je istakla da je neophodno otkloniti protivurečnosti i praznine u Zakoniku, od kojih su neke, kako se navodi, čisto tehničke prirode, ali se negativno odražavaju na efikasnost krivičnog postupka.

Osim da sva prvostepena tužilaštva moraju da dobiju adekvatne prostorije za rad, Komisija je ukazala i da tužilaštva ne raspolažu dovoljnim brojem tužilačkog osoblja.

Ministarstvu je preporučeno da u saradnji sa Ministarstvom finansija u kratkom vremenskom roku donese Akcioni plan u kome bi se predvidele mere za rešavanje uočenih problema, sa jasnim rokovima realizacije.

U izveštaju Komisija konstatuje da prvo i osnovno što mora da se promeni u Zakoniku je potpuno odstupanje od načela utvrđivanja istine jer, kako ukazuje, osim što to nije u skladu sa našom pravnom tradicijom, odstupanje unosi nemir i nesigurnost kod sudija, kada treba da donesu konačnu odluku u krivično pravnoj stvari.

Komisija je pored detaljnog obrazloženja istakla da se izmenom tog načela i drugih odredbi na koje se ono odnosi, a naročito u toku glavnog pretresa, ni u kom slučaju "neće remetiti suverenitet javnog tužioca kao subjekta istrage".

U izveštaju Komisija je sugerisala izmenu odredbi o prisluškivanju imajući u vidu da je Ustavni sud osporio odredbe ZKP-a o prisluškivanju po naredbi tužioca, jer sva prava građana, po Ustavu a na osnovu zakona, može sužavati jedino sud.

To pitanje se, prema stavu Komisije, iako će to usporiti postupak, mora regulisati tako da naredbu za priluškivanje policiji i Bezbednosno informativnoj agenciji izdaje sudija za prethodni postupak, a na predlog tužioca.

Komisija smatra i da je potrebno da se osumnjičenom i njegovom braniocu omogući pravo na žalbu na naredbu o sprovođenju istrage (koju donosi tužilaštvo), koju bi podnosili sudiji za prethodni postupak i to samo iz dva osnova.

Osnovi za žalbu bili bi - "da delo koje je predmet istrage nije krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, a nema uslova za primenu mera bezbednosti" i "da je krivično gonjenje zastarelo ili je delo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem, ili postoje druge okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje". Na taj način se ne bi narušila suverenost tužioca u istrazi, smatra Komisija.

Komisija dodaje da ne bi moglo da se dozvoli osumnjičenom i braniocu da se žale iz razloga da ne postoji osnovana sumnja da je okrivljeni učinio krivično delo, jer bi se na taj način poremetio koncept tužilačke istrage.

Odredbu o osnovu za određivanje pritvora - uznemirenje javnosti, Komisija sugeriše da se preformuliše "u smislu da je to neophodno radi nesmetanog i pravičnog vođenja krivičnog postupka zbog posebno teških okolnosti pod kojima je učinjeno krivično delo za koje se može izreći kazna zatvora preko 10 godina ili teža kazna, ili mu je presudom prvostepenog suda izrečena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a način izvršenja, okolnosti pod kojima je delo učinjeno ili težina posledice krivičnog dela opravdavaju ostanak optuženog u pritvoru".

Komisija je takođe došla do zaključka da odnos policije i javnog tužioca zakonom nije rešen na zadovoljavajući način, a preporučila je i da se uvede mogućnost da se pripadnik policije, ako postoje razlozi za njegovo izuzeće, može da preduzme samo one radnje koje ne mogu trpeti odlaganje, kako se ne bi sumnjalo u njegovu nepristrasnost.

Zamerka Zakoniku je i postojanje pripremnog ročišta, jer su i tužioci i sudije složni da se njime samo odugovlači krivični postupak i postiže suprotno od onoga što je zakonodavac hteo, navodi se u izveštaju i dodaje da su ogromne protivurečnosti uočene i između odredbi kojima se reguliše skraćeni krivični postupak i takozvani redovni.

Sudovi su, kako se navodi u izveštaju, Komisiji sugerisali da se radi efikasnosti krivičnog postupka, gde god je to moguće, zapisnik sa suđenja beleži tonski, a da o onome što je bitno, zapisnik vodi sudski saradnik ili zapisničar po uputstvima predsednika veća.

Komisija je na kraju zaključila da se u odredbama o glavnom pretresu (suđenju) mora dati aktivna uloga sudu, odnosno predsedniku veća i članovima veća u odnosu na dosadašnja Zakonikom predviđena ovlašćenja, radi postizanja i reafirmisanja načela istinitosti.

Izvor: Tanjug