Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O SUDSKIM VEŠTACIMA: Sindikat sudskih veštaka Srbije iniciraće izmenu Zakona jer smatraju da su marginalizovani u odnosu na ostale pravosudne profesije


Veće Komore veštaka Srbije, osnovano krajem prošle godine, podneće Ministarstvu pravde zahtev za izmenu Zakona o sudskim veštacima ("Sl. glasnik RS", br. 44/2010), pošto su, kako kažu, marginalizovani u odnosu na ostale pravosudne profesije. Dok jedan advokat po ročištu uzme i do 50.000 dinara, poznati doktor nauka, psiholog, nedavno je dobio samo 2.500, kaže Nikola Dragović, predsednik Sindikata sudskih veštaka Srbije.

Veštaci jedini, za razliku od advokata, izvršitelja i notara, nemaju svoju komoru, mada su najstarija profesija u pravosuđu. Sudovi i tužilaštva su im do decembra 2014. godine dugovali više od 50 miliona evra, a sada je dug pao na oko 20 miliona, tvrdi Dragović. Koliko su veštaci važni, najbolje govori to što su angažovani u 90 odsto suđenja, a gro sudskih presuda u stvari su prepisani njihovi nalazi.

- Aktuelni Zakon je nedorečen jer nije regulisao tarife i normative (npr. koliko sati je nekome potrebno da bi uradio predmet, koliko košta veštačenje, koliko izlazak na sud, koliko pisani nalaz) - kaže Dragović. - Veštaci sada izračunavaju svoj troškovnik na osnovu Zakona o sudskim taksama ("Sl. glasnik RS", br. 28/94, 53/95, 16/97, 34/2001 - dr. zakon, 9/2002, 29/2004, 61/2005, 116/2008 - dr. zakon, 31/2009, 101/2011, 93/2012, 93/2014 i 106/2015).

Drugi problem je što ne postoji jedinstvena forma sudskog nalaza, pa spektar predstavljanja stručnog mišljenja ide iz krajnosti u krajnost - od kompjuterske animacije do izveštaja pisanog rukom na papiru.

Takođe, u Srbiji ne postoji zanimanje veštak, mada od devedesetih godina prošlog veka veštaci sve više rade u okviru agencija. Oni koji su ostali samostalni ne mogu da ostvare zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao ni penzijsko osiguranje kao zaposleni, jer ih naša država tretira kao - nezaposlene. Ovo je, naravno, apsurd jer su svi sa visokom stručnom spremom, magistri ili doktori nauka.

- U sudu ne postoji posebna stolica za veštake, kao da oni postupkom nisu ni predviđeni. Veštak obično sedne tamo gde ima mesta, na strani tužioca ili tuženog. To nije dobro, jer, osim u krivičnim predmetima, gde ga mogu angažovati stranke, u svim ostalim on pomaže sudiji da razume materiju, pa je prirodno da sedi blizu sudije - kaže Dragović.

Zahtev za izmenu Zakona Sindikat je podneo još prošlog januara, ali bez odgovora. Sada im je važno da se novi Zakon donese pre nego što bude usvojen Zakon o uređenju profesije procenitelja vrednosti nepokretnosti, čiji je Nacrt prošao javnu raspravu i koji ocenjuju kao katastrofalan. Po njemu, svi koji žele da budu procenitelji, bez obzira na to koji fakultet su završili, moći će da prođu kurs koji će organizovati Nacionalna organizacija za procenu nepokretnosti. Edukacija će koštati oko 1.500 evra. Po Dragovićevim rečima, to znači da će licencu pre dobiti jedan veterinar bez ikakvog iskustva u proceni zemlje ili kuće nego veštak sa građevinskim fakultetom, koji je uredno upisan u registru Ministarstva pravde.

Iz resornog Ministarstva poručuju da je novi Zakon o veštacima planiran do kraja 2016. godine, da će biti usklađen sa smernicama Evropske komisije za efikasno pravosuđe SE (SEREŽ) i da će poseban akcenat biti stavljen na postupak izbora veštaka i njihovu obuku.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 27.01.2016.
Naslov: Redakcija