Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

U PRIPREMI IZMENE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA I O DOPRINOSIMA ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE: Devet kriterijuma za utvrđivanje nezavisnosti preduzetnika


Na zahtev Inicijative "Digitalna Srbija" i Vojvođanskog IKT klastera da država objavi izmenjen tekst člana 85 Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 - usklađeni din. izn., 95/2018 i 4/2019 - usklađeni din. izn.) koji sadrži i takozvani Test samostalnosti čija je svrha da utvrdi da li preduzetnik ostvaruje profit od samostalne delatnosti ili je u stvari zaposlen, Vlada Republike Srbije je iznela ovaj predlog.

Test se sastoji od devet kriterijuma i njime će biti obuhvaćeni preduzetnici, a planirano je da Poreska uprava sa primenom ovog testa počne početkom sledeće godine.

Reč je o nacrtu koji još uvek nije prošao nikakvu formalnu proceduru, pa su samim tim moguće izmene do usaglašavanja Zakona u Narodnoj Skupštini Republike Srbije.

Paralelno sa ovim izmenama Vlada je predvidela i paket mera po kom će oni koji ne prođu test dobiti mogućnost da steknu status novozaposlenih i ostvare olakšice predviđene ovim paketom. Ovaj paket mera za novozaposlene počeće da se primenjuje isto kada i Test samostalnosti i doneće oslobođenje plaćanja dela poreza na zarade i doprinose u naredne tri godine i to do 70 odsto, a koje će se odnositi na mlade, nezaposlene i paušalce koji budu prešli u redovni radni odnos.

Konkretno, podsticaj se odnosi na nezaposlene u periodu od 1. januara 2019. do 30. aprila 2020. godine, pod uslovom da stupe u radni odnos do kraja 2020. godine, kao i na preduzetnike koji nisu bili u radnom odnosu tokom 2019. godine, pod uslovom da stupe u radni odnos do 30. aprila 2020. godine.

- Kriterijumi u testu -

Test samostalnosti sadržaće devet kriterijuma kojim bi se proveravala samostalnost preduzetnika u odnosu na nalogodavca. U slučaju da preduzetnik ispuni najmanje pet kriterijuma smatraće se da nije samostalan, te će naknada koju ostvaruje biti oporezovana kao ostali prihod u skladu sa članom 85 Zakona o porezu na dohodak građana, a na takvu naknadu će se obračunavati doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 26 odsto.

Kriterijumi se odnose na devet segmenata koji utiču na radni odnos (paušalno oporezovanog) preduzetnika. U tom smislu član 85. predviđa proveru poslovnog odnosa preduzetnika i nalogodavca, i to po sledećim kriterijumima:

1. Radno vreme, odmor i odsustva paušalca.

2. Korišćenje prostorija za rad klijenta i obezbeđivanje materijala za rad.

3. Da li klijent određuje način rada paušalcu.

4. Da li je paušalac dobio angažovanje nakon javnog oglasa za posao koji je nalogodavac postavio.

5. Da li paušalac radi sam ili angažuje tim ljudi.

6. Da li 70 odsto prihoda dolazi od jednog klijenta.

7. Poslovni rizik, odnosno da li ga preuzima kompanija ili paušalac.

8. Zabrana rada sa drugima.

9. Broj radnih dana u toku jedne godine (130 ili više radnih dana u toku 12 meseci).

U predlogu člana 85. je definisano i da se nalogodavcem smatra lice koje je angažovalo preduzetnika za obavljanje poslova, ali ne i lice koje isplaćuje naknadu preduzetniku ili preduzetniku paušalcu za račun drugog lica.

Odnosno, u slučaju kada isplatilac naknade preduzetniku ili preduzetniku paušalcu isplaćuje naknadu isključivo u svojstvu posrednika ili zastupnika (kao što to čine posredničke IT platforme poput npr. Upwork-a), odnosno kada to ne čini za svoj račun, već za račun drugog lica, nalogodavcem će se smatrati to drugo lice za čiji račun je isplaćena naknada (kao što su korisnici IT platforme koji koriste platformu za nalaženje i angažovanje lica za obavljanje aktivnosti).

Zakonskom izmenom uvodi se nova kategorija za oporezivanje u kojoj se definiše Test samostalnosti – set kriterijuma po kojima se određuje način oporezivanja koji će "omogućiti svakom preduzetniku i svakoj kompaniji da proveri da li se određeni prihod može kvalifikovati kao prihod preduzetnika od samostalne delatnosti ili kao drugi prihod fizičkog lica."

To u praksi znači da će konsultantski rad (recimo u domenu IT-ja) i dalje moći da se fakturiše prema postojećem modelu, ali da će punopravno zapošljavanje na paušalnu agenciju biti gotovo nemoguće. Ono što će se uzeti kao glavni faktor svakako bi trebalo da bude utvrđivanje samostalnosti preduzetnika za obavljanje delatnosti za koju je i registrovan.

Jednostavnim rečnikom, programeri, dizajneri i drugi pojedinci koji imaju paušalne agencije i koji sarađuju sa nekolicinom klijenata, neće biti u problemu. S druge strane, kompanije koje upošljavaju radnike na puno radno vreme po sistemu isplate putem paušalne agencije, od 1. januara 2020. godine više neće moći tako da posluju – ali će od početka naredne godine imati specijalnu mogućnost da donedavno angažovane paušalce sada i zaposle kao punopravne radnike uz poreske olakšice.

Na ovaj način poslodavci će biti oslobođeni plaćanja 70% poreza na zarade i doprinosa za PIO za ta lica u celosti tokom 2020. godine, odnosno u najvećem delu tokom 2021. i 2022. godine – pod uslovom da uvećava broj zaposlenih.

- Kako će to izgledati u praksi? Evo jednostavne računice -

 Uzmimo za primer programera koji je zarađivao neto 1.500 EUR + troškovi za vođenje paušalne agencije. Recimo da je ta osoba "čisto" prihodovala 180.000 dinara, što bi na istu platu značilo da bi poslodavac, prema sadašnjem modelu za doprinose koji iznose 67%, trebalo da izdvoji još 120.600 dinara.

 Prema predloženim izmenama Zakona i poreskim olakšicama, nameti koje će kompanija koja zaposli donedavno angažovanog paušalca plaćati u prvoj godini, u ovom slučaju iznosili bi svega 36.180 dinara što u najvećoj meri ne predstavlja veliki udar na trenutni kompanijski budžet, a u pojedinim slučajevima omogućava čak i manje doprinose u startu.

Izvor: Vebsajt N1 i Netokracija, 25.09.2019.
Naslov: Redakcija