ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU: Unakrsno ispitivanje rezervisano je samo za glavni pretres da bi se utvrdile činjenice koje idu u korist onoj strani koja ispituje. Ako je reč o svedoku optužbe, unakrsno ispituje odbrana i obrnuto. Za krivična dela za koja nije određeno da postupa tužilaštvo posebne nadležnosti, o unakrsnom ispitivanju vodi se zapisnik tako što predsednik veća diktira ono što smatra bitnim za postupak
Dramatični dijalozi unakrsnog ispitivanja, kao na filmu, najzanimljiviji su delovi suđenja.
Koliko obdukcija ste obavili na mrtvim ljudima?
– Sve obdukcije sam obavio na mrtvim ljudima.
– Da li ste proverili da li pacijent diše pre nego što ste započeli obdukciju?
– Ne.
– Da li ste se uverili da nema puls?
– Nisam.
– Da li ste na bilo koji način proverili da li mu kuca srce?
– Ne.
– I pored toga tvrdite da je bio mrtav pre nego što ste počeli obdukciju?
– Da.
– Na osnovu čega?
– Zato što mu je mozak bio u tegli sa formalinom na stolu preko puta.
– Da li ste samo zbog te činjenice sigurni da nije bio živ?
– Ne, ustao je i odšetao, a sada se negde bavi advokaturom.
Ovaj dijalog se stvarno odigrao u jednoj sudnici u Americi, kada je advokat ispitivao patologa, na sve načine pokušavajući da obori optužbu.
Dramatični dijalozi unakrsnog ispitivanja, kao na filmu, najzanimljiviji su delovi suđenja.
Ovo pravilo preuzeto je iz anglosaksonskog procesnog prava i uvedeno u sudski pravosudni sistem 2011. godine.
Pravila kažu da su posle osnovnog ispitivanja sva pitanja dozvoljena, čak i ona sugestivna. Ponekad izgledaju besmisleno, ali vešt advokat ide ka cilju i kada nikome u sudnici nije jasno šta želi da izvuče iz svedoka. Polako ga opušta naizgled nevažnim pitanjima i dobija pažnju svih u sudnici. Kada na kraju poentira, svi očekuju da se svedok ili optuženi slomi pred svima, pokaje se, promeni iskaz i prizna da je kriv ili da je lagao. Ipak, to se u praksi najčešće ne događa.
Kada svedoka ispita ona strana koja ga je predložila, odnosno onaj čiji je svedok, tu osobu "dobija" suprotna strana. Pravo na sugestivna pitanja objašnjava se načelom jednakosti oružja u sudnici. Naime, pretpostavka je da je onaj ko je pozvao svedoka već razgovarao sa njim, zna šta će da kaže i pripremio ga da svedoči onako kako mu odgovara. To zakon nadoknađuje dozvolom koju daje protivničkoj strani – da postavlja sugestivna pitanja i pokuša da poljulja njegov iskaz.
Jedan od boljih primera uspešnog unakrsnog ispitivanja je svedočenje izvesnog biznismena koji je pred Specijalnim sudom optužio poznati narko-klan za pranje novca. Svedok tužilaštva redom je nabrajao datume, mesta, ljude, čak i apoene novca zarađenog od droge koji je opran tako što je ulagan u naizgled legalne poslove. Sećao se neverovatnih detalja tih susreta, ali se sasvim zbunio kada ga je odbrana upitala da kaže koje godine je završio osnovnu školu, a zatim i da nabroji rođendane svoje dece. Do tada siguran svedok, koji je na sudsko veće ostavio snažan utisak, odjednom je počeo da muca i gleda levo-desno jer nije mogao da se seti podataka koje bi morao da zna. Odbrana je postigla cilj. Tom čoveku sada se teško može verovati.
Najbolja unakrsna pitanja su kratka, kažu iskusni advokati. Svedok ne treba da ima ni maglovitu predstavu o tome zašto mu se postavljaju. Tako onaj koji unakrsno ispituje ima glavnu ulogu i sudije će gledati u njega. Kada postavi ključno pitanje, imaće svu pažnju i ostaće upečatljiv.
Primer sa početka teksta pokazuje šta još može da se desi tokom unakrsnog ispitivanja kada se promaši poenta. Kao i sledeći:
– Koliko dece imate?
– Troje.
– Koliko njih su dečaci?
– Nijedan.
– A koliko su devojčice?
Ovome se nasmejao čak i sudija.
Jedan advokat ovako je pokušao da ospori očinstvo jednom čoveku.
– Tvrdite da je vaš sin začet 8. avgusta?
– Da.
– A šta ste vi tada radili?
Nekada advokati prate svoje beleške i ne slušaju svedoka pažljivo, pa postignu suprotan efekat.
– Kažete da je moj klijent gospodin Petrović provalio u kuću gospodina Jovanovića?
– Da.
– Vi niste ulazili u tu kuću?
– Ne.
– Šta ste tačno vi radili?
– Samo sam mu držao "lopovske"
– Šta "lopovske"?
– Pa, lopovske merdevine – rekao je svedok pokazujući rukama kako se to radi.
– A gde ste posle ostavili merdevine – pitao je advokat.
Unakrsno ispitivanje je u Americi osnova krivičnog postupka i smatra se posebnom intelektualnom veštinom koja se uči godinama.
Kod nas je ovo načelo još u fazi uhodavanja jer u mnogim sudovima ne postoji mogućnost tonskog snimanja. Naime, unakrsno ispitivanje ima najveći efekat kada sudije čitaju transkript, dok se diktiranje zapisnika često svodi na dodatna pitanja i pojašnjavanja koja mogu da promene utisak.
– Rekli ste da je moj klijent taj koji je pokušao da vas ubije?
– Da.
– Pa, da li vas je ubio?
Neverovatno, ali i ovo se dogodilo u Americi.
– Svedočili ste da ste bili udaljeni manje od pet metara od mog klijenta tokom pucnjave, zar ne?
– Da.
– Rekli ste istinu?
– Jesam.
– Bili ste tako blizu i zato ste sigurni da možete prepoznati onog ko je pucao?
– Naravno.
– Da ste bili udaljeniji, ne biste to mogli sa takvom sigurnošću?
– Apsolutno.
– Da li ste isto to rekli policiji odmah posle događaja?
– Da, tako je.
– Da li ste razgovarali sa inspektorkom Milenom Jović?
– Ne znam ime, ali bila je žena.
– Ovo je njen izveštaj. Molim vas, proverite da li je vaš potpis na dnu strane – rekao je advokat dodajući svedoku papir.
– To je moj potpis – potvrdio je.
– Sada molim vas pročitajte deo vaše izjave koji je podvučen.
– Bio sam udaljen 15 metara od mesta na kojem je sedeo ubijeni – pročitao je svedok.
– Nemam više pitanja – rekao je zadovoljni branilac.
Izvor: Vebsajt Politika, Dorotea Čarnić, 24.09.2017.Naslov: Redakcija