Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

REFORMA PRAVOSUĐA: Apelacioni sud u Beogradu je prvi i za sada jedini sud koji je počeo da vodi statistiku o svojim presudama i kaznama za sva krivična dela. Najavljeno je da će statistiku o krivičnim presudama početi da vode i apelacioni sudovi u Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu. Tako će sudije imati u vidu i da li postoje velike razlike u izrečenim kaznama za konkretna krivična dela


Statistički podatak da se 53 odsto suđenja za teško ubistvo završava oslobađajućom presudom, mogao bi da bude veoma zabrinjavajući ako bi se odnosio na veliki broj slučajeva. Samo je 15 teških ubistava za sada u ovoj statistici konačnih presuda Apelacionog suda u Beogradu, koji je počeo da prati i analizira svoju kaznenu politiku od 1. novembra 2016. godine.

Reč je o suđenjima koja su trajala dugo, a konačne presude su donete od novembra 2016. do kraja avgusta 2017. godine.

U osam slučajeva presuda je oslobađajuća ili odbijajuća, a u sedam osuđujuća. Od toga je četvoro optuženih osuđeno na kazne od 15 do 20 godina zatvora, a preostala tri na kraće kazne.

Za "obično" ubistvo doneto je 42 odsto oslobađajućih i odbijajućih presuda, a osuđujuće presude su od jedne do pet godina zatvora (26 odsto), od pet do deset godina zatvora (10 odsto) i od 10 do 15 godina zatvora (21 odsto).

Broj obrađenih slučajeva ni ovde nije veliki, samo 19 slučajeva, ali se nameće pitanje kako je moguće da oko polovine optuženih za najteže krivično delo, gde najčešće postoje materijalni dokazi, budu oslobođeni.

Dešava se da tužilaštvo "promaši" učinioca krivičnog dela ili da za optuženog nema dovoljno dokaza da je kriv, pa se oslobađajuća presuda donosi u nedostatku dokaza. Veliki je broj oslobađajućih presuda kod prvostepenih sudova, pa Apelacioni sud, kada odlučuje po žalbama, potvrđuje te odluke– kaže Mirjana Piljić, koordinator za medije Apelacionog suda u Beogradu.

To je najveći apelacioni sud u Srbiji, sa 2,3 miliona stanovnika na teritoriji Beograda, Pančeva, Smedereva i Valjeva. To je prvi i za sada jedini sud koji je počeo da vodi statistiku o svojim presudama i kaznama za sva krivična dela. Međutim, tek kada prođe najmanje tri godine od početka vođenja statistike, moći će da se kaže kolika je prosečna kazna za ubistvo, silovanje, primanje mita, trgovinu drogom, zloupotrebu položaja i sva druga krivična dela, navode u ovom sudu.

Prve tabele, koje su završene odnose se na tri grupe krivičnih dela: protiv života i tela, protiv zdravlja ljudi i protiv bezbednosti javnog saobraćaja.

Za sada je najveći broj pravosnažnih presuda za krivično delo neovlašćene proizvodnje i trgovine drogom – ukupno 126. U najvećem broju slučajeva trgovine narkoticima (83,3 odsto) izrečena je kazna zatvora od jedne do pet godina. Zakonom je zaprećena kazna zatvora od tri do 12 godina, za lakše oblike kazna je manja, dok je za organizovanu trgovinu drogom predviđen zatvor od najmanje 10 godina. Takvih kazni u dosadašnjim presudama nema, a samo je 4,7 odsto trgovaca narkoticima osuđeno na kaznu od pet do deset godina zatvora. Oslobađajuće presude donete su u 9,5 odsto slučajeva.

Za neovlašćeno držanje droge, u ukupno 32 slučaja, najviše je kazni do jedne godine zatvora (46,8 odsto), a veoma mali procenat oslobađajućih presuda, svega tri odsto.

Kada je reč o saobraćajnim nesrećama, najveći je broj teških krivičnih dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja – 41 teška nesreća sa poginulima i povređenima. U najvećem broju slučajeva (44 odsto) izrečena je kazna od jedne do pet godina zatvora, ali nije mali broj ni uslovnih osuda (21 odsto) i kućnog zatvora (12 odsto). Oslobađajuće i odbijajuće presude donete su u 24,3 odsto slučajeva.

Uzorak je za sada prilično mali, pa se trenutni podaci ne mogu smatrati dovoljno reprezentativnim. Kaznenu politiku kreiraju apelacioni sudovi. Svesni smo kritika da vodimo blagu kaznenu politiku. Međutim, kada budemo imali veliki broj presuda u evidenciji, onda ćemo moći da kažemo da li Apelacioni sud ublažava ili povećava kazne i koja su to krivična dela gde su kazne veće ili manje. Moći ćemo da analiziramo kaznenu politiku svih sudova, od osnovnih i viših do apelacionih – kaže Mirjana Piljić.

Najavljeno je da će statistiku o krivičnim presudama početi da vode i apelacioni sudovi u Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu. Tako će sudije imati u vidu i da li postoje velike razlike u izrečenim kaznama za konkretna krivična dela. Zakon je isti za sve građane, ali presude nisu. Svaka kazna izrečena je s obzirom na sve okolnosti slučaja, ali "individualizacija kazne", kako to kažu pravnici, trebalo bi da bude u okvirima pravne jednakosti i pravne sigurnosti.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 23.09.2017.
Naslov: Redakcija