Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DUALNOM OBRAZOVANJU: Predviđeno povećanje fonda časova i stipendiranje učenika za deficitarna zanimanja


Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju upućen je u skupštinsku proceduru u petak, 21. jula, a dokument sadrži 20 predloga novih rešenja, uključujući i mogućnost povećanja fonda časova učenja kroz rad, stvaranja novih trening centara, kao i stipendiranja učenika za školovanje za deficitarna zanimanja.

U obrazloženju predloga navodi se da za sprovođenje tog zakona u 2023. godini nisu potrebna finansijska sredstva, dok je za finansijsku podršku školama i privredi radi školovanja za deficitarna zanimanja u 2024. godini potrebno 48 miliona dinara, a za 2025. godinu 108 miliona dinara, u skladu sa raspoloživim sredstvima u okviru limita opredeljenih za Kancelariju za dualno obrazovanje i Nacionalni okvir kvalifikacija.

Jedna od ključnih izmena je predlog o povećanju obima časova sa učenjem kroz rad, i to na najmanje 60 odsto za trogodišnje, odnosno 40 odsto u odnosu na ukupan broj stručnih predmeta za četvorogodišnje profile, dok je važećim zakonom propisan raspon od 20 do 80 odsto.

Ocenjujući aktuelno rešenje kao “isuviše fleksibilno” u predlogu izmena je navedeno da će se, povećanjem broja časova učenja kroz rad i dužim boravkom kod poslodavca, u meri koju je moguće sprovesti bez ugrožavanja časova teorijske nastave stručnih predmeta, steći uslovi da učenici pored kompetencija predviđenih standardom kvalifikacija steknu i veštine tipične za radno okruženje, koje se ne stiču u klasičnom modelu.

“Takođe, dužim boravkom učenika na učenju kroz rad raste i njihov doprinos poslovnom rezultatu poslodavca i opravdavaju se troškovi koje poslodavac ima u realizaciji dualnog obrazovanja”, stoji u obrazloženju predloženih izmena.

Izmenama je, nadalje, predviđeno uvođenje mogućnosti da se poslodavci udruže u Trening Alijansu, kao i da se, umesto iskazivanja interesovanja poslodavca, odmah podnosi zahtev za akreditaciju uz program realizacije učenja kroz rad, što skraćuje postupak akreditacije.

Kada je reč o statusu trening centra, izmenama zakona to postaje kategorija o kojoj odlučuje Vlada, a Vladi je dato ovlašćenje da donese podzakonski akt o kriterijumima za sticanje tog statusa.

“Koncept trening centra pokazao je značajnu komparativnu prednost što se posebno vidi na primeru srednje škole Vazduhoplovna akademija, koja je stekla ovaj status 2020. godine. Zahvaljujući, pored ostalog, trening centru u Srbiju su dovedene neke od najvećih evropskih kompanija u oblasti avio-industrije, što je opredelio Vladu da planira uspostavljanje više trening centara”, stoji u predlogu izmena.

Što se troškova tiče, računa se na novac iz kreditnih linija Evropske investicione banke (EIB).

“Uspostavljanje trening centara podrazumevaće rekonstrukciju objekata škola, kao i opremanje specijalizovanom didaktičkom opremom. Sredstva u 2023. godini biće obezbeđena preko kredita EIB u iznosu od 15,4 miliona evra, a za 2024. godinu 6,92 miliona”, stoji u obrazloženju Predloga zakona.

Sredstva za opremanje regionalnih trening centara u 2023. godini biće takođe obezbeđena preko kredita EIB, i to u iznosu od 12,9 miliona evra, a za 2024. godinu 595.700 evra.

Deo izmena “inspirisan” je, kako je navedeno, opadajućim interesom učenika za deficitarna zanimanja, pa je propisan pravni osnov za usvajanje akta kojim bi se propisali uslovi za stipendiranje učenika radi školovanja za deficitarna zanimanja, podrške školama i privredi u slabo razvijenim jedinicama lokalne samouprave, kao i radi razvoja dualnog obrazovanja.

“Vlada će na osnovu ovog ovlašćenja doneti uredbu kojom će se propisati uslovi za stipendiranje učenika za upis deficitarnih zanimanja, ali i uslovi za subvencije poslodavcima za naknadu dela finansijske naknade za učenje kroz rad. Iznos stipendije i subvencije zavisiće od raspoloživih sredstava u budžetu za ove namene, a predviđeno je da javni poziv sprovede Kancelarija za dualno obrazovanje i Nacionalni okvir kvalifikacija”, stoji u obrazloženju Predloga zakona.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.


Izvor: Vebsajt Biznis, Milica Rilak, 24.07.2023.
Naslov: Redakcija