Zastava Bosne i Hercegovine

PRAVO NA NAKNADU ŠTETE NASTALE ZBOG NEVREMENA


Dok i dalje traje saniranje posledica superćelijske oluje, tek predstoji procena materijalne štete. Ko i gde može dobiti kakvu naknadu, i u kojim slučajevima?

Olujni udari vetra na spisak štete stavili su krovove, fasade i prozore, automobile, useve. Te su prizore zabeležile kamere, a svojim okom zabeležili su ih i građani, čija je imovina stradala. Da posle kiše dolazi sunce, kaže izreka, a posle oluje ima li naknade štete?

"Pravo na naplatu štete od osiguravajućih društava imaju oni koji su kupili polisu osiguranja i zaštitili svoju imovinu od rizika koji je nastao, a to je oluja", saopštio je Zoran Ćirić, Portparol Udruženja osiguravača Srbije.

Uslove osiguranja precizira polisa. Za štetu na autu najjednostavniju proceduru isplate omogućuje kasko.

"Ukoliko postoji kasko osiguranje, potrebno je da građani pozovu policiju da se izvrši uviđaj, da bi mogli da aktiviraju to kasko osiguranje", ukazao je Saša Parežanin, advokat.

Dokaze o nastaloj šteti fotografisanjem građani treba da obezbede i sami i da kontaktiraju svog agenta osiguranja, objašnjavaju iz Udruženja osiguravača Srbije. Kažu da država nije dužna da nadoknadi štetu.

"Država nema nikakvu zakonsku obavezu da nama nadoknadi bilo kakvu štetu. Zadatak države je humanitarni. Jednostavno, porodica koja nema gde da se skloni, tu je zadatak države da pomogne i da obezbedi smeštaj, garderobu, hranu za jedan određeni period dok se porodica ne snađe, ali nadoknada štete u smislu da se napravi nova kuća to nije zadatak države i mi iz Udruženja stalno apelujemo na ljude da se osiguravaju", rekao je Ćirić.

Ko nije osiguran, precizira advokat, može da računa na dve mogućnosti. U slučaju da je uzrok štete stablo za koje je na osnovu redovnog programa održavanja nadležno Javno komunalno preduzeće "Zelenilo", prvi korak je toj službi uputiti poziv. Nakon toga sledi zajednički izlazak na lice mesta, sačinjavanje zapisnika i podnošenje zahteva lično. A nadoknada je moguća i od vlasnika privatnog poseda.

"Onda je građanin dužan da se tom vlasniku obrati vezano za nadoknadu štete. Obično u praksi ide opomena, gde mu se daje rok 10-15 dana da izmiri tu štetu. Ako on ne izmiri štetu, onda su oštećeni dužni da se obrate sudu putem tužbe", dodao je Parežanin.

Razmere štete od olujnog nevremena još uvek nisu poznate.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.


Izvor: Vebsajt RTV, Vladimir Radojković, 24.07.2023.
Naslov: Redakcija