U OPADANJU BROJ PREDSTAVKI DRŽAVLJANA SRBIJE PRED EVROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA: Najveći broj predstavki odnosi se na pritužbe povodom nerazumno dugog trajanja sudskih postupaka, zbog neizvršenja sudskih odluka donetih protiv preduzeća sa većinskim društvenim kapitalom, kao i na predmete u vezi sa starom deviznom štednjom
Tokom 2015. godine pred sudijama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu našlo se oko hiljadu i po predstavki državljana Republike Srbije. U praksi sudije ove pravosudne ustanove već u prvoj fazi odbace čak oko 90 odsto predstavki, uz objašnjenje da one ne ispunjavaju stroge uslove Suda.
Ovo ilustruju i podaci iz Državnog pravobranilaštva, pa je tako samo u prošloj godini odbačena 2.491 predstavka izjavljena protiv Republike Srbije.
Pred Evropskim sudom za ljudska prava na kraju 2015. godine, u radu je bilo ukupno 1.497 predmeta izjavljenih protiv Republike Srbije. To nisu predmeti samo iz prošle, već i iz ranijih godina. Najveći broj ovih predstavki odnosi se na pritužbe povodom nerazumno dugog trajanja sudskih postupaka, zbog neizvršenja sudskih odluka donetih protiv preduzeća s većinskim društvenim kapitalom, kao i na predmete u vezi sa starom deviznom štednjom i isplatom "kosovskih penzija" – rečeno je u Državnom pravobranilaštvu.
Iako se u javnosti stiče utisak da broj predstavki koje građani Srbije podnose sudu u Strazburu iz godine u godinu sve veći, podaci Državnog pravobranilaštva to demantuju.
– Prethodnih godina, ukupan broj predstavki izjavljenih protiv Srbije bio je znatno veći, nego do kraja 2015. godine. Broj je smanjen zbog odbacivanja velikog broja predstavki u predmetima koji su se odnosili na isplatu "ratnih dnevnica", kao i zaključenja prijateljskih poravnanja u predmetima u kojima je Evropski sud za ljudska prava ima dobro ustanovljenu praksu. Takođe, na smanjenje broja predmeta u odnosu na Srbiju uticalo je i to što je Evropski sud odlučio da je od 4. oktobra 2013. godine ustavna žalba delotvoran pravni lek kada je reč o predmetima koji se odnose na dugovanja preduzeća s većinskim društvenim kapitalom, pa građani, pre obraćanja Evropskom sudu, sada zaštitu svojih prava ovoj velikoj grupi predmeta moraju najpre da potraže pred Ustavnim sudom – navode u Pravobranilaštvu.
Zbog velikog priliva predmeta izjavljenih protiv svih evropskih država, Evropski sud za ljudska prava izmenio je svoj Poslovnik o radu i uveo nova pravila koja podrazumevaju strože uslove za podnošenje predstavki. Cilj ovih izmena je, objašnjavaju u Pravobranilaštvu, poboljšanje efikasnosti Suda u Strazburu i ubrzanje ispitivanja predstavki.
Iako je donedavno figurirao podatak da je Srbija zemlja sa najvećim brojem predstavki pred sudom u Strazburu, naša zemlja nalazi se "tek" na 12. mestu. Ispred Srbije nalaze se Ukrajina, Rusija, Turska, Italija, Mađarska, Rumunija, Gruzija, Poljska, Slovenija, Azerbejdžan i Moldavija.
Do sada je Evropski sud za ljudska prava u odnosu na Srbiju doneo ukupno 136 presuda, od čega je 17 presuda doneto u prošloj godini, a na ime materijalne i nematerijalne štete, po presudama i odlukama ovog suda, Srbija je isplatila ukupno 627.870.198 dinara.
Izvor: Vebsajt Politika, Miroslava Derikonjić, 25.04.2016.Naslov: Redakcija