Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZRAĐEN NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA


Ministarstvo pravde, kao ovlašćeni predlagač (u daljem tekstu: predlagač zakona), izradilo je Nacrt zakona o izmenama i dopunama zakona o prekršajima (u daljem tekstu: Nacrt zakona). U toku je prikupljanje mišljenja od nadležnih organa državne uprave.

Nacrt zakona predviđa nekoliko izmena i dopuna važećeg Zakona o prekršajima ("Službeni glasnik RS", br. 65/2013) (u daljem tekstu: Zakon). Nacrtom zakona prvenstveno se predlažu izmene u delu kojim se previđaju prekršajne sankcije koje se odnose na novčane kazne propisane Zakonom. Naime, pri donošenju Zakona, zakonodavac je odredio da se zakonom ili uredbom novčana kazna može propisati u rasponu: a) od 5.000 do 150.000 za fizičko ili odgovorno lice; b) od 50.000 do 2.000.000 dinara za pravno lice; v) od 10.000 do 500.000 za preduzetnika. Osnovna izmena koja je predviđena Nacrtom zakona i koja se odnosi na novčane kazne za fizičko ili odgovorno lice, pravno lice i preduzetnika za prekršaje iz oblasti javnih prihoda, javnog informisanja, carinskog, spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja, životne sredine, prometa roba i usluga i prometa hartijama od vrednosti, je da ovim licima, prema Nacrtu zakona, mogu biti propisane kazne u srazmeri sa visinom pričinjene štete ili neizvršene obaveze, vrednosti robe ili drugih stvari koje su predmet prekršaja, ali ne više od desetostrukog iznosa tih vrednosti s tim da ne mogu prelaziti petostruki iznos najvećih novčanih kazni koje su predviđene Zakonom. Ovom odredbom Nacrta zakona ostavljena je mogućnost da se novčana kazna fizičkom ili odgovornom licu, pravnom licu ili preduzetniku može propisati u fiksnom iznosu za navedene načinjene prekršaje. Nacrtom zakona predviđena je i izmena Zakona u delu kojim se regulišu rokovi za plaćanje novčane kazne. U presudi ili prekršajnom nalogu određuje se rok plaćanja novčane kazne, koji ne može biti duži od 15 dana od dana pravosnažnosti presude, a ukoliko je izjavljena žalba - 15 dana od dana dostavljanja drugostepene presude, odnosno osam dana od dana uručenja prekršajnog naloga. Prema odredbama Zakona, sud može odobriti plaćanje novčane kazne u ratama. Odredbama Nacrta zakona predviđeno je da ukoliko lice kome je dozvoljeno da novčanu kaznu isplaćuje u ratama - svoju obavezu ne vrši uredno, sud može opozvati svoju odluku o plaćanju u ratama, pri čemu protiv tog rešenja žalba nije dozvoljena.

Nacrtom zakona dopunjuje se Zakon u odredbama koje se odnose na izricanje vaspitnih mera za maloletnike. Odredbama Nacrta zakona dopunjuje se član Zakona koji sadrži vrste vaspitnih mera tako što se dodaje stav da o izricanju vaspitne mere sud odlučuje rešenjem. Ova izmena Zakona utiče i na odredbe kojima se reguliše necelishodnost vođenja postupka kada sud može odlučiti da se ne vodi prekršajni postupak prema maloletniku ako smatra da ne bi bilo celishodno da se postupak vodi s obzirom na prirodu prekršaja i okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen, raniji život maloletnika i njegova lična svojstva. Kako je predlagač naveo u Obrazloženju Nacrta zakona, primerenije je da odredba o izricanju vaspitne mere bude sadržana u članu koji sadrži vrste vaspitnih mera.

Zakonom je definisano u kojim slučajevima troškove plaćanja prekršajnog postupka snosi sud, lice koje je oglašeno odgovornim za prekršaj i oštećeni. Prema odredbama Zakona, sud neće snositi troškove ukoliko je prekršajni postupak obustavljen usled vođenja krivičnog postupka za krivično delo, dok je Nacrtom zakona predviđeno da sud neće snositi troškove postupka ni ukoliko je on obustavljen usled vođenja postupka za privredni prestup. Takođe, Nacrtom zakona je predviđeno da, ukoliko su okrivljeni ili njegov branilac neopravdanim neodazivanjem na pozive suda doprineli obustavi postupka zbog nastupanja zastarelosti za vođenje prekršajnog postupka, neće imati pravo na naknadu nagrade i nužne troškove branioca.

Nacrtom zakona unapređuju se odredbe o dostavljanju pismena i proširujue se mogućnost za korišćenje usluga u oblasti dostavljanja. Zakonom je definisano da se pismena dostavljaju preko pošte, druge službe ovlašćene za dostavu, službenog lica suda ili drugog organa, odnosno neposredno u prostorijama suda. Nacrtom zakona se predviđa proširenje mogućnosti za dostavljanje pismena odredbom koja reguliše da se pismena dostavljaju neposredno u sudu, preko pošte, lica registrovanih za obavljanje poslova dostavljanja, lica zaposlenog u sudu, drugih državnih organa, lica sa javnim ovlašćenjima ili drugih lica određenih posebnim propisima, na način propisan Nacrtom zakona.

Nacrtom zakona dopunjuju se odredbe važećeg Zakona kojima se regulišu uslovi za izdavanje prekršajnog naloga, tako što se važeća odredba dopunjuje na način da se i za svaki prekršaj izdaje poseban prekršajni nalog, a ne samo za učinioca prekršaja, kao što je definisano Zakonom. Zakonom su definisane pouke i upozorenja sadržana u prekršajnom nalogu. Nacrtom zakona dopunjena je odredba važećeg Zakona kojom je definisano da se lice protiv koga je izdat prekršajni nalog, ako prihvati odgovornost i u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga plati polovinu izrečene kazne, oslobađa plaćanja druge polovine izrečene novčane kazne i da, u tom slučaju, neće biti upisano u jedinstveni registar prekršajnih sankcija. Pored toga, Nacrtom zakona se precizira da zahtev za sudsko odlučivanje mora biti potpisan kada lice protiv koga je izdat prekršajni nalog, a koje ne prihvata odgovornost za prekršaj, ima pravo da u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga podnese zahtev za sudsko odlučivanje tako što će lično ili preko pošte predati prekršajni nalog nadležnom prekršajnom sudu. Predložena je i izmena kojom se određuje unos podataka u registar sankcija u smislu da će se, ako lice protiv koga je izdat prekršajni nalog u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga ne plati izrečenu kaznu ili ne podnese zahtev za sudsko odlučivanje o izdatom prekršajnom nalogu, smatrati da je prihvatilo odgovornost propuštanjem, a prekršajni nalog će postati konačan i izvršan. Prema Nacrtu zakona, izdavalac prekršajnog naloga obavezan je da nadležnom sudu dostavi kopiju izdatog prekršajnog naloga sa konstatacijom konačnosti, pri čemu, umesto zabeleške da li je novčana kazna plaćena, treba da zabeleži da novčana kazna nije plaćena.

Nacrtom zakona menja se i deo odredaba važećeg Zakona koje se odnose na dostavljanje prekršajnog naloga. Predviđena je izmena odredbe Zakona kojom je određeno da će se, ako je lice za koga se smatra da je učinilo prekršaj - odsutno i kada okolnosti prikrivanja ili priroda prekršaja to zahtevaju, dostavljanje prekršajnog naloga izvršiti putem pošte ili dostavne službe ovlašćenog organa, u skladu sa odredbama o dostavljanju u skladu sa zakonom. Kako je predlagač naveo u Obrazloženju Nacrta zakona, izmena Zakona se vrši zbog nedoumica u primeni, utoliko što nadležni organ vrši dostavljanje prekršajnog naloga u skladu sa zakonom koji obuhvata pravila o dostavljanju regulisanih Zakonom, ali i odredbe drugog odgovarajućeg zakona koji primenjuje u radu. Kada su u pitanju odredbe Zakona koje se odnose na lica koja nemaju prebivalište na teritoriji Republike Srbije, Nacrtom zakona je predviđena izmena da, ukoliko učinioca prekršaja nije moguće odmah dovesti na sud, umesto predstavnika ovlašćenog organa, kako je definisano Zakonom, ovlašćeno službeno lice koje je definisano Nacrtom zakona, može preduzeti mere koje obuhvataju zadržavanje putne isprave ili drugog identifikacionog dokumenta okrivljenog do izvršenja presude ukoliko postoji mogućnost da bi kažnjeno lice, čije se mesto boravka nalazi u inostranstvu, moglo osujetiti izvršenje presude odlaskom sa teritorije Republike Srbije. Nacrtom zakona izvršeno je i tehničko usklađivanje odredaba Zakona koje se odnose na sadržinu zahteva za pokretanje prekršajnog postupka i nedolazak i odbijanje svedočenja.

Nacrtom zakona predviđene su i dopune u odredbi važećeg zakona koja reguliše naredbu za dovođenje koja treba da sadrži sledeće elemente: naziv organizacione jedinice policijske uprave kojoj se upućuje, lične podatke neophodne za identifikaciju okrivljenog koji se ima dovesti, razlog zbog čega se naređuje dovođenje, službeni pečat i potpis sudije koji naređuje dovođenje, datum nastupanja zastarelosti vođenja prekršajnog postupka ili izvršenja prekršajnih sankcija.

Nacrtom zakona predviđena je dopuna Zakona odredbama kojima se reguliše izdavanje opšte naredbe za dovođenje. Prema ovoj odredbi, izdavanje opšte naredbe za dovođenje sud može narediti ako se okrivljeni protiv koga je pokrenut prekršajni postupak nalazi u bekstvu ili postoje druge okolnosti koje ukazuju da očigledno izbegava dovođenje po izdatoj naredbi suda. Prema ovoj odredbi Nacrta zakona, sud opštu naredbu za dovođenje dostavlja organima policije radi raspisivanja potrage, a potragu raspisuje organ policije nadležan po mestu suda pred kojim se vodi prekršajni postupak. Sud koji je naredio izdavanje opšte naredbe za dovođenje, prema odredbama Nacrta zakona, dužan je da je odmah povuče kada se pronađe traženo lice ili kada nastupi zastarelost vođenja prekršajnog postupka, zastarelost izvršenja prekršajnih sankcija ili drugi razlozi zbog kojih potraga više nije potrebna. Nacrtom zakona predviđena je i izmena kada je u pitanju privođenje osumnjičenog za izvršenje prekršaja pre pokretanja postupka. Ovlašćeni policijski službenici mogu i bez naredbe suda privesti lice zatečeno u vršenju prekršaja u određenim slučajevima predviđenim Zakonom, dok Nacrt zakona predviđa izmenu koja se odnosi na to da lice može biti privedeno i ako postoje osobite okolnosti koje ukazuju da će nastaviti sa vršenjem prekršaja, ponoviti prekršaj ili da će izbeći prekršajni postupak. Nacrtom zakona vrši se i izmena Zakona u odredbama koje određuju sadržinu i visinu jemsta. Konkretno, Nacrt zakona predviđa da se u odredbi Zakona koja određuje visinu jemstva umesto izraza "u iznosu" koristi izraz "do iznosa" najviše novčane kazne propisane za prekršaj za koji se vodi postupak, uvećan za očekivane troškove prekršajnog postupka. Kako je predlagač naveo u Obrazloženju Nacrta zakona, ova izmena Zakona se vrši radi usklađivanja odredaba Zakona o najvišem iznosu jemstva i načinu odmeravanja jemstva.

Nacrtom zakona dopunjuju se odredbe važećeg Zakona koje se odnose na donošenje presude i drugih dokaza. Zakon reguliše da se prekršajni postupak završava donošenjem osuđujuće ili oslobađajuće presude, rešenja kojim se postupak obustavlja ili rešenja kojim se maloletnom učiniocu prekršaja izriče vaspitna mera. Nacrtom zakona, predviđeno je da se odredba dopuni tako što će se prekršajni postupak završiti i donošenjem rešenja kojim se izriče zaštitna mera obaveznog psihijatrijskog lečenja.

Nacrtom zakona predviđena je dopuna odredaba važećeg Zakona koje regulišu sticanje svojstva izvršnosti. Prema Zakonu, presuda, odnosno rešenje (u daljem tekstu: odluka) stiču svojstvo pravnosnažnosti kada se više ne mogu pobijati žalbom ili kad žalba nije dozvoljena. Odluka doneta u prekršajnom postupku izvršava se kad postane pravnosnažna i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji, ako Zakonom nije drugačije određeno. Prekršajni nalog stiče svojstvo izvršnosti protekom roka od osam dana od dana izdavanja. Nacrtom zakona predviđena je dopuna važeće odredbe koja reguliše da, ako za pojedine slučajeve u Zakonu, odnosno u Odluci donetoj u prekršajnom postupku nije drugačije određeno, odluka se izvrašava kada protekne 15 dana od njene pravosnažnosti, a ako je protiv odluke bila izjavljena žalba taj rok se računa od dana dostavljanja drugostepene odluke. Nacrtom zakona predviđa se dopuna važećih odredaba kojima se reguliše izvršenje zaštitne mere oduzimanja predmeta, tako što se precizira na osnovu kojih propisa će se izvršiti prodaja oduzetih predmeta. Prema Nacrtu zakona, ako je presudom određeno da će se oduzeti predmeti prodati, organ u čiju nadležnost spada izvršenje odnosno nadzor nad izvršenjem propisa po kojima je zaštitna mera izrečena će izvršiti prodaju po propisima koji važe za poresko izvršenje, ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Kada su u pitanju odredbe kojima se reguliše sadržina rešenja o izvršenju i prigovor na rešenje o izvršenju, Nacrt zakona predlaže izmene u smislu odgovarajućeg terminološkog usklađivanja.

Nacrtom zakona predviđena je izmena u odredbama koje regulišu brisanje podataka iz registra, kao i da se izrečena kazna pravnom, fizičkom, odgovornom licu kao i preduzetniku briše iz evidencije po službenoj dužnosti ako kažnjeno lice u roku od dve godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je izrečena sankcija ne učini novi prekršaj.

U prelaznim i završnim odredbama Nacrta zakona, predviđeno je da predložene izmene i dopune Zakona stupaju na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Izvor: Redakcija, 26.4.2015.