Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI: Poresko rešenje je dostavljeno kad ga obveznik primi, a ukoliko uručenje nije bilo moguće, smatra se da je primljeno 15 dana od dana slanja poštom


Pošto mu je stiglo rešenje o popisu imovine B. Radić iz Belanovice saznao je pre neki dan da za godišnji porez na dohodak građana duguje oko 122.000 dinara. Prvo ga je začudilo da se on uopšte našao na listi onih koji treba da plate ovaj namet državi, jer prethodnih sedam godina zbog otkaza nije radio, a drugo - od poreznika nije dobio nikakvo obaveštenje da duguje za porez.

- U dopisu koji mi je uručen navodi se da će mi, ukoliko se u roku od pet dana ne javim poreznicima da regulišem dug, popisati imovinu i da mi teče kamata na osnovni dug - priča Radić.

Upitan da li je utvrdio odakle taj dug, on kaže da mu je rečeno da se na spisku ovih poreskih obveznika našao pošto mu je tokom 2017. godine uplaćeno 44.000 evra za sve prethodne godine koliko nije radio, čime je prebacio limit za godišnji porez od oko 2,3 miliona dinara. To mu je nelogično, jer je to novac koji je kao odštetu naplatio od poslodavca, budući da je pre sedam godina protivzakonito dobio otkaz, navodi on.

- Nije mi jasno kako ja moguće da za sedam godina treba da platim godišnji porez kada se on plaća za jednu godinu. Osim toga, problema ne bi bilo da sam na bilo koji način prethodno obavešten da dugujem pare. Kako da znam da imam dug, ako nikakvo obaveštenje nisam dobio, a vodim se na adresi na kojoj živim. Rekli su mi da mi je ime objavljeno na tabli Poreske uprave i da je to dovoljno, kao da ja idem svaki dan kod poreznika da čitam obaveštenja s table - priča on.

Prof. dr Goran Radosavljević sa FEFA univerziteta na predmetu Javne finansije, kaže da je prema zakonu poresko rešenje dostavljeno kad ga obveznik primi, a ukoliko uručenje nije bilo moguće, smatra se da je primljeno 15 dana od dana slanja poštom.

- Dakle, iako obveznik nije dobio rešenje, smatra se da mu je ono uručeno. Onog trenutka kada obveznik dobije opomenu treba odmah da ode u Poresku upravu i da plati dug u celosti, ili da traži plaćanje na rate, ako ta mogućnost postoji - navodi Radosavljević.

Upitan kako neko može da zna da ima dug ako o tome nije ni na koji način obavešten, profesor odgovara da kao mogućnost postoji elektronska provera poreskih dugova, što svakako treba da pomogne da se ovakve stvari ne dešavaju.

Jedino je pitanje, naglašava, koliko njih zna da takva mogućnost postoji i da li svi imaju pristup internetu.

- U konkretnom slučaju, porez na dohodak građana se plaća na prihode ostvarene u tekućoj godini, što znači da, ako se u jednoj godini isplate zaostale zarade za prethodne tri, pet ili sedam godina i ako obveznik pređe zakonom utvrđeni godišnji limit, on po automatizmu postaje obveznik godišnjeg poreza na dohodak- kaže prof. Radosavljević.

Osim toga, obveznik godišnjeg poreza na dohodak građana je primalac zarade, a ne poslodavac. Tako piše u zakonu i zarade se oporezuju prema trenutku isplate. Obveznik je, dodaje, morao da isti prijavi, a ako nije, snosi adekvatne posledice i ima obavezu da plati porez. S tim što mu ide i kamata ukoliko se ogluši na ovo novo rešenje.

U skladu sa odredbama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016, 108/2016, 30/2018 i 95/2018), počev od 4. marta 2016. godine potrebno je da se Poreskoj upravi podnese zahtev za odlaganje plaćanja ukupnog iznosa dugovanog poreza, nezavisno od dana dospelosti, najduže do 60 meseci, i ostvari pravo na otpis 50 odsto kamate na taj dug.

Advokatska tumačenja, međutim, sasvim su drugačija. Vlada Jovanović, advokat koji se bavi radnim pravom, naglašava da naknada štete ne ulazi u osnovicu za oporezivanje. Isplaćena zarada za prethodne godine po sudskoj presudi predstavlja naknadu štete za izgubljenu dobit i na to se porez ne plaća.

Kako kaže, ta zarada ne odnosi se na kalendarsku godinu u kojoj je isplaćena, već na zarade ostvarene po kalendarskim godinama navedenim u sudskoj presudi.

Izvor: Vebsajt Politika, Jasna Petrović-Stojanović, 21.03.2019.
Naslov: Redakcija