PRAVILA O RADU BIRAČKIH ODBORA ZA SPROVOĐENJE IZBORA ZA PREDSEDNIKA REPUBLIKE, RASPISANIH ZA 2. APRIL 2017. GODINE: Važeći glasački listić jeste onaj na kome je zaokružen jedan redni broj ispred imena i prezimena kandidata, kao i glasački listić koji je popunjen na način iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti za koga je birač glasao
Predsednička predizborna kampanja ulazi u finiš, formiraju se birački odbori, a njihovi članovi kreću na obuku kako bi što bolje i efikasnije u izbornoj noći brojali glasove. Jedna od "lekcija" koju će morati da savladaju u ovoj "izbornoj školici" jeste kako da prepoznaju važeće i nevažeće listiće.
Nekad nije bilo dileme – važeći je samo onaj listić na kojem je zaokružen redni broj kandidata (za predsedničke izbore) ili liste (za parlamentarne izbore).
Međutim, glasačima se sada dozvoljava da budu i mnogo kreativniji i na listiću iskažu svoj politički stav, i to ne samo zaokruživanjem kandidata. Tako srpski birači mogu po svom listiću da crtaju, precrtavaju i ispisuju poruke.
Ali, da bi listić bio važeći, uz ovo šaranje, obavezno moraju da zaokruže jedan redni broj ispred kandidata za koga glasaju. Odnosno, kako stoji u Pravilima o radu biračkih odbora za sprovođenje izbora za predsednika republike, raspisanih za 2. april 2017. godine ("Sl. glasnik RS", br. 18/2017), "važeći glasački listić je onaj koji je popunjen na način iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti za koga je birač glasao". Takođe se precizira da, "uprkos tome što su na listiću ispisani ili nacrtani komentari, parole i druge poruke ili što su druge izborne liste precrtane", birački odbori ga moraju priznati kao važeći.
Uoči svakih izbora Republička izborna komisija po pravilu obavesti glasače kako bi trebalo da popune glasački listić, ali od sveopštih izbora 2012. godine stoji i odredba koja dozvoljava kreativnost. Iako je ovo treći izborni ciklus koji to omogućava, nedavno podsećanje RIK-a na to kako izgledaju važeći, a kako nevažeći listići, izazvalo je polemiku na društvenim mrežama jer, očigledno, mnogi nisu znali za ovo svoje pravo.
S druge strane, glasački listić će biti nevažeći ako nije popunjen (beli listići), ili je "popunjen tako da se ne može utvrditi za koju je izbornu listu birač glasao, kao na primer listić na kojem je birač zaokružio ili podvukao više od jednog rednog broja ispred imena i prezimena kandidata".
Ova praksa, kojom se dozvoljava i šaranje po listićima, uvedena je, kako kaže Raša Nedeljkov iz posmatračke misije CRTA "Građani na straži", pre svega zbog onih koji pogreše prilikom glasanja, pa zatim uvide tu grešku i žele da je isprave.
"To je važna tekovina u razvoju demokratskih principa koji se primenjuju kod nas u Srbiji. Zašto bismo mi ograničili nekoga ko je eventualno napravio grešku iz bilo kojih razloga. Kandidati, recimo, imaju slično ime ili je glasač požurio ili je čuo jedan broj i permutovao brojeve na listi. U toj situaciji, da nema mogućnost da ispravi svoj glas na način da opet nedvosmisleno pokaže za koga je glasao, taj birač bi izgubio biračko pravo, njegov listić bi bio proglašen nevažećim", objašnjava Nedeljkov.
To, praktično znači da, ako pogreši i zaokruži kandidata koga nije želeo, može to da precrta i zaokruži drugi redni broj ispred onoga za koga zaista želi da glasa i listić će biti važeći. Ima li onda mesta za slobodno tumačenje biračkog odbora šta je važeći, a šta nevažeći listić?
– Birački odbor utvrđuje rezultate glasanja na biračkom mestu i on treba da kaže šta je i kako glasano. Propis je jasan, ali je ipak na biračkom odboru da utvrđuje šta je važeće, a šta ne. Otuda je važno da se biračima skrene pažnja da glasaju na način kojim će se prostor za razmišljanje ili promišljanje u biračkom odboru svesti na najmanju moguću meru kako bi se smanjio rizik da birački odbor tumači za koga je neko glasao ili nije glasao – upozorava Nedeljkov i dodaje da to što neko želi da i pored glasanja iskaže i neki politički stav povećava rizik da ta vrsta "dodatka" na glasačkom listiću birački odbor dovede u dilemu za koga je glasao birač.
Veliki je problem to što su članovi biračkih odbora, kako kaže Nedeljkov, vrlo često nedovoljno edukovani. A na kraju, niko ne može da prati kretanje svog listića kako bi mogao da rasprši eventualnu dilemu kod članova odbora.
PRAVILA O RADU BIRAČKIH ODBORA ZA SPROVOĐENJE IZBORA ZA PREDSEDNIKA REPUBLIKE, RASPISANIH ZA 2. APRIL 2017. GODINE ("Sl. glasnik RS", br. 18/2017)
v) Razlikovanje važećeg i nevažećeg glasačkog listića
Član 36
(1) Nevažeći glasački listić je glasački listić koji nije popunjen ili glasački listić koji je tako popunjen da se ne može pouzdano utvrditi za kog kandidata je birač glasao, kao na primer:
- listić na kome je birač zaokružio ili podvukao više od jednog rednog broja ispred imena i prezimena kandidata;
- listić na kome je birač zaokružio ili podvukao više od jednog imena i prezimena kandidata;
- listić na kome je birač zaokružio ili podvukao više od jednog naziva predlagača kandidata.
(2) Važeći glasački listić jeste onaj na kome je zaokružen jedan redni broj ispred imena i prezimena kandidata, kao i glasački listić koji je popunjen na način iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti za koga je birač glasao, kao na primer:
- ako je na glasačkom listiću birač zaokružio ili podvukao ime i/ili prezime kandidata;
- ako je na glasačkom listiću birač zaokružio ili podvukao naziv predlagača kandidata;
- ako je na glasačkom listiću birač zaokružio ili podvukao deo naziva predlagača kandidata;
- ako je na glasačkom listiću birač zaokružio ili podvukao i redni broj i ime i prezime kandidata i naziv predlagača tog kandidata;
- ako je na glasačkom listiću birač zaokružio ili podvukao redni broj kandidata i/ili ime i prezime kandidata i/ili naziv predlagača kandidata.
(3) Ako je glasački listić popunjen na način iz koga se može pouzdano utvrditi za kog kandidata je birač glasao, on će biti važeći uprkos tome:
- što su na listiću ispisani ili nacrtani komentari, parole i druge poruke;
- što su imena drugih kandidata ili nazivi drugih predlagača kandidata precrtani.
Naslov: Redakcija