ZAKON O ENERGETICI: Vlada RS da obezbedi sprovođenje Zakona, u delu koji se odnosi na rad gradskih toplana
Pet udruženja podnela su Vladi Republike Srbije zahtev da hitnim merama obezbedi sprovođenje Zakona o energetici ("Sl. glasnik RS", br. 145/2014 i 95/2018 - dr. zakon - dalje: Zakon) u delu koji se odnosi na rad distributera toplotne energije - gradskih toplana.
Podnosioci zahteva su udruženja Pravo na pravo (Niš), Građanski preokret (Zrenjanin), Jasno i glasno (Požarevac), Samo lokalno (Bečej) i Lokalna alternativa (Vrbas). Oni podsećaju Vladu da je Zakonom predviđena obaveza sklapanja ugovora između snabdevača toplotnom energijom i njenog krajnjeg kupca.
"Rok za sklapanje tih ugovora je istekao 30.12.2016. godine, a ta odredba zakona do danas nije sprovedena", ističe Građanski preokret u zajedničkom saopštenju.
Prema tvrdnji udruženja, Ministarstvo rudarstva i energetike pokušava da opravda nepoštovanje te zakonske obaveza postojanjem ranijih ugovora između građevinskih investitora (koji su gradili zgrade) i snabdevača toplotnom energijom, iako to nisu ugovori s krajnjim korisnicima o korišćenju toplotne energije.
"Stavom da se naplata korišćenja toplotne energije može vršiti supsidijarnom primenom zakona koji reguliše obligacione odnose i zakona koji reguliše komunalne delatnosti, Ministarstvo rudarstva i energetike, umesto da sprovodi Zakon, podstiče neprimenjivanje tog Zakona - dodaje se u obraćanju Vladi", navode u saopštenju.
Udruženja su podsetila da rad lokalnih toplana u Srbiji karakterišu finansijski gubici, visoka kreditna zaduženja, višak zaposlenih na administrativnim poslovima, korišćenje subvencija lokalne samouprave i nepoštovanje Uredbe o utvrđivanju metodologije za određivanje cene snabdevanja krajnjeg kupca toplotnom energijom ("Sl. glasnik RS", br. 63/2015).
"Iz tih razloga su računi za toplotnu energiju previsoki, a građani se sve više opredeljuju za grejanje koje zagađuje životnu sredinu", navode u saopštenju.
Od Vlade je zatraženo i da hitnim merama obezbedi da toplane počnu da se ponašaju u duhu Zakona o zaštiti potrošača ("Sl. glasnik RS", br. 62/2014, 6/2016 - dr. zakon i 44/2018 - dr. zakon) i Zakona o javnoj svojini("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 88/2013, 105/2014, 104/2016 - dr. zakon, 108/2016, 113/2017 i 95/2018), tako što svoja dugovanja i gubitke neće prelivati na potrošače, a prema javnoj svojini će postupati kao dobar i odgovoran domaćin.
Izvor: Vebsajt Danas, 24.02.2020.Naslov: Redakcija