Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDNACRT GRAĐANSKOG ZAKONIKA: Predviđena je mogućnost surogat materinstva, koje se tretira kao metod lečenja, a ne izbor načina reprodukcije. Ugovorom će se uređivati odnosi između majke koja će nositi i roditi dete za bračne ili vanbračne partnere, a reguliše se i visina naknade razumnih troškova izazvanih nošenjem i rađanjem deteta. Ugovor će moći da zaključe samo domaći državljani ili lica koja imaju boravište u Republici Srbiji najmanje tri godine


U skorijoj budućnosti, kada bude donet Građanski zakonik, u Srbiji će biti ozakonjeno surogat majčinstvo. Surogat-majke zapravo i nisu majke nego žene koje će decu nositi i doneti na svet, a gajiće ih i podizati majka i otac. Bar jedan od njih biće i genetski roditelj deteta, a u mnogim slučajevima to će biti oboje.

Surogat-majka, kako se čulo na Kopaoničkoj školi prirodnog prava, najčešće neće uopšte biti genetska majka deteta. Od polnih ćelija budućeg oca i buduće majke, dete bi nastajalo u epruveti, a onda bi se embrion polagao u matericu žene koja će sa budućim roditeljima sklopiti Ugovor o rađanju za drugoga.

U Srbiji ima oko 300.000 parova koji ne mogu da imaju decu, a ovo bi bio jedini način da dobiju potomstvo. Mnoge žene imaju jajne ćelije sposobne za oplođenje, ali ne mogu da iznesu trudnoću. U takvim slučajevima surogat materinstvo je način da se dođe do potomstva. To treba da bude metod lečenja neplodnosti bračnih i vanbračnih partnera, a ne vid slobodnog izbora načina začeća – rekla je dr Olga Cvejić-Jančić, profesor porodičnog prava u Novom Sadu, koja je nadležna za porodično pravo u Prednacrtu Građanskog zakonika.

Sud bi overavao ugovor u kojem bi bila definisana prava i obaveze budućih roditelja i žene koja nosi njihovo dete. Takođe imao bi uvid u svu neophodnu medicinsku dokumentaciju. Surogat-majka može biti i bliska srodnica budućih roditelja.

– Dete može biti začeto od oplodne ćelije žene koja će biti u tom slučaju i pravna i biološka majka. Druga mogućnost je da se koristi jajna ćelija donatorke, a treća da to bude oplodna ćelija surogat-majke, koja će i izneti trudnoću.

U sva tri slučaja javnost se obično pita šta ako surogat-majka želi da zadrži dete, iako je sklopila ugovor da će roditi za drugoga.

O tome će odlučivati sud. Vrlo su retki slučajevi u svetu da surogat-majka hoće da zadrži dete, a još se ređe događa da sud njoj dodeli dete ako ona to želi. Donatori semenih ćelija se nikada ne interesuju ni koliko dece imaju, ni da li su ta deca zdrava, ni gde su, kako su – rekla je profesorka Cvejić-Jančić.

Moralna pitanja postavljaju se i kada je reč o nagradi za "uslugu" rađanja deteta. Prema slovu Prednacrta Građanskog zakonika, ugovorom se ne može utvrditi nagrada za rađanje za drugog, već samo "naknada razumnih troškova u vezi sa nošenjem i rađanjem deteta", kao što su gubitak zarade, medicinske usluge, prevoz, smeštaj i ishrana surogat-majke.

To znači da će budući roditelji izdržavati surogat-majku za vreme trudnoće. Brinuće o tome da se kvalitetno hrani, da ima adekvatnu medicinsku negu i dobre uslove života. Ako bi troškovi bili nesrazmerno veliki, sud bi imao ovlašćenje da ih smanji.

Kod nas postoje predrasude prema ženama, pa se već govori o tome da će zbog novca donositi odluku da budu surogat-majke. Novac ne mora uvek da bude motiv, već želja da se pomogne ljudima kojima je ovo jedini način da dođu do potomstva, a to im omogućava savremeni razvoj medicine. Niko ne postavlja pitanje motiva muškaraca koji doniraju oplodne ćelije za novac. Čula sam da kod nas u Srbiji cene idu i do 500 evra po jednoj donaciji semene tečnosti. Dakle, kad muškarac prodaje svoj biološki materijal, to je normalno, a prema ženi surogat-majci postoje predrasude – rekla je profesorka Cvejić-Jančić.

Ugovor o rađanju za drugog može biti zaključen samo između državljana Republike Srbije ili između osoba koje imaju prebivalište na teritoriji Srbije najmanje tri ili pet godina, što će biti precizirano u konačnoj verziji Nacrta Građanskog zakonika. Javna rasprava traje do jula 2016. godine, pa su mnogi detalji još podložni promeni.

Prednacrtom GZ se predviđa da surogat-majka ima pravo da prekine trudnoću. I zbog toga je važno da budući roditelji dobro procene osobu sa kojom sklapaju ugovor o rađanju, jer ona uvek ima pravo da prekine trudnoću ako želi. Drugi razlog prekida trudnoće surogat-majke postojaće u slučaju da lekari utvrde da će dete imati neku naslednu bolest ili anomaliju, ali i u tom slučaju trudnoća se ne može prekinuti ako trudnica to ne želi. Samo u jednom slučaju ona mora pristati na to – ako je usled trudnoće teško narušeno njeno zdravlje.

Pisci GZ pretpostavljaju da bi u većini slučajeva sve trebalo da bude u redu. Kada se surogat-majka porodi, u matične knjige se kao roditelji upisuju pravna majka i otac deteta. Postoji i mogućnost da ugovor sa surogat-majkom zaključi i žena koja živi sama, odnosno bez partnera. U tom slučaju za oplodnju mora biti korišćena njena jajna ćelija.

Surogat materinstvo je dozvoljeno u Rusiji, SAD, Kanadi, Australiji, Holandiji, Belgiji, Grčkoj, Izraelu, Ukrajini, Gruziji, Velikoj Britaniji, Češkoj, a vrlo je rasprostranjeno u Indiji. Zabeleženi su slučajevi naših građana koji su svoje pravo na roditeljstvo ostvarili upravo na ovakav način, ali van Srbije.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 25.01.2016.
Naslov: Redakcija