Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O REFERENDUMU I NARODNOJ INICIJATIVI: Ubuduće referendumska odluka punovažna ako je podrži polovina izašlih birača, a ne kao do sada polovina svih građana upisanih u birački spisak


Loše što se između sada važećeg Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi ("Sl. glasnik RS", br. 48/94 i 11/98) i Nacrta zakona o referendumu i narodnoj inicijativi javlja ozbiljna razlika, jer zakon ćuti o tome kad je referendum punovažan - to je korak nazad u odnosu na ono što smo imali do sada, ocenio je nekadašnji sudija Vrhovnog suda Zoran Ivošević. Zakon predviđa i neka nova i detaljnija rešenja od prethodnog, rekao je Pavle Dimitrijević iz organizacije CRTA.

Nacrt zakona stigao je do završne javne rasprave. Ostaje da ga nadležno ministarstvo pošalje Vladi na usvajanje, a zatim će taj predlog stići i do Narodne skupštine. Ključna novina u odnosu na postojeći Zakon je što će ubuduće referendumska odluka biti punovažna ako je podrži polovina izašlih birača, a ne kao do sada polovina svih građana upisanih u birački spisak. Opozicija se usprotivila ovakvim izmenama što ministar državne uprave naziva bespotrebnom politizacijom.

"Važeći Ustav Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) predviđa da je za punovažnost referenduma dovoljan broj od većine izašlih, a ne od većine u biračkom spisku kako je pisalo u ranijem Ustavu, pa dolazi do usaglašavanja sa Ustavom koji se promenio u odnosu na prethodni i koji je, po mom osećanju, dubiozan, jer većina od izašlih, a može da se desi i da je to jedan jedini građanin, ili ako je troje građana izašlo, opet je referendum uspeo", ukazao je.

Ipak, član 2 Ustava kaže da su svi građani nosioci suvereniteta, a ako je izlaznost bila nepodnošljivo mala, ne može se govoriti o ispoljavanju suvereniteta svih građana, upozorio je Ivošević.

"Zato se postavlja pitanje da li je naš Ustav dobar, ja bih rekao da nije, i da je prethodni bio bolji. On bi trebalo da nađe meru koja će biti u skladu sa članom koji kaže da su svi građani nosioci suvereniteta, a ako bismo ovaj zakon usklađivali sa Ustavom, postavlja se pitanje - šta je bolje, da li Ustav ili ono što sada piše u Zakonu", istakao je.

Kako je naveo, druga mera u odnosu na ukupan broj građana mora da bude utvrđena, da niko ne može da preuzme suverenitet umesto građana, oni treba da ga ostvaruju na različite načine - referendumom, inicijativama ili u parlamentu.

Pavle Dimitrijević iz organizacije CRTA rekao je da je ovaj zakon važan za građane Srbije, i to i zbog mehanizama kojima će građani moći da odlučuju ne samo na dan izbora već da odlučuju u demokratskom životu i da odlučuju u svojoj sudbini.

"On predviđa neka nova i detaljnija rešenja od prethodnog i može da omogući, npr. kroz razne inicijative, građanima da se njihov glas čuje više", pojasnio je.

Ivošević smatra da je loše što se između sada važećeg Zakona i nacrta zakona javlja ozbiljna razlika, jer zakon ćuti o tome kad je referendum punovažan - to je korak nazad u odnosu na ono što smo imali do sada.

"Bilo je logičnije da se razmatra promena Ustava, pa tek onda promena Zakona. Ako je referendum jedan od načina donošenja Ustava ne mogu tri građanina da predstavljaju sve građane kao nosioce suvereniteta", istakao je.

Dimitrijević je kao važno pitanje, pored legitimiteta koji građani daju izlaskom na referendum, istakao da su to i birački spiskovi, kao I finansiranje kampanje, dok je Ivošević podsetio i na problem pitanja Kosova u Ustavu.

Dimitrijević je naveo i da ne bi bilo dobro da ovaj zakon bude predmet politizacije, "pogotovo u ovom komplikovanom političkom trenutku".

Izvor: Vebsajt N1, 21.11.2019.
Naslov: Redakcija