Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA I NAMEŠTENICIMA: Predviđeno je da se u slučaju premeštaja i preuzimanja državnog službenika iz drugog državnog organa može sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština u skladu sa uredbom Vlade Republike Srbije


Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, kao ovlašćeni predlagač, izradilo je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i nameštenicima (u daljem tekstu: Nacrt zakona). U toku je proces prikupljanja mišljenja od nadležnih organa.

Nacrtom zakona predviđeno je da se u slučaju premeštaja i preuzimanja državnog službenika iz drugog državnog organa može sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština u skladu sa uredbom Vlade Republike Srbije, što u ovom trenutku nije slučaj. Ako javni konkurs nije uspeo, rukovodilac može ponoviti postupak popunjavanja radnog mesta na jedan od načina propisanih važećim Zakonom o državnim službenicima ("Sl. glasnik RS", br. 79/2005, 81/2005 - ispr., 83/2005 - ispr., 64/2007, 67/2007 - ispr., 116/2008, 104/2009 i 99/2014) – premeštajem, preuzimanjem, na osnovu internog ili javnog konkursa.

Prema važećem zakonu, postoji mogućnost da se, radi popunjavanja izvršilačkog radnog mesta u organima državne uprave i službama Vlade, sprovede interni konkurs ako radno mesto nije popunjeno premeštajem državnog službenika unutar istog organa ili premeštajem po osnovu sporazuma o preuzimanju. Nacrtom zakona je predviđen izuzetak od navedenog. Naime, ako državni službenik podnese pismeni otkaz ili u drugim slučajevima u kojima je izvesno vreme prestanka radnog odnosa državnog službenika, rukovodilac organa može da raspiše interni ili javni konkurs nezavisno od toga što u trenutku raspisivanja konkursa radno mesto nije upražnjeno, ali se radno mesto ne može popuniti dok akt o prestanku radnog odnosa ne postane konačan.

Nacrtom zakona izmenjene su odredbe važećeg zakona koje uređuju sadržinu oglasa i rok za podnošenje prijava. Takođe, predviđeno je da se prijava na konkurs vrši na obrascu jedinstvene prijave. Prilikom predaje, jedinstvena prijava na konkurs dobija šifru pod kojom kandidat učestvuje u daljem izbornom postupku koja omogućava objektivnost i nepristrasnost u izbornom postupku i zaštitu ličnih podataka kandidata.

Izmenjene su i odredbe važećeg zakona koje uređuju izborni postupak. Konkursna komisija sastavlja spisak kandidata koji na osnovu podataka iz jedinstvene prijave na konkurs ispunjavaju uslove za zaposlenje na radnom mestu i među njima sprovodi izborni postupak. U izbornom postupku se vrednuju stručne osposobljenosti, znanja i veštine kandidata prema merilima propisanim za izbor. Izborni postupak sprovodi se iz više delova, koji se sastoje od opšteg testa znanja, provere veština i sposobnosti, provere stručnih znanja, neposrednog usmenog razgovora sa kandidatima i psihološkog testiranja. Svaki deo izbornog postupka se vrednuje i kandidat koji postigne unapred određeni rezultat za taj deo izbornog postupka može da učestvuje u narednom delu izbornog postupka. Kandidati koji su uspešno prošli jedan deo izbornog postupka obaveštavaju se o narednom delu izbornog postupka. Kandidati koji su uspešno prošli delove izbornog postupka pre usmenog razgovora, obaveštavaju se pisanim putem o mestu, danu i vremenu kada će se obaviti usmeni razgovor i pozivaju se da u roku od pet radnih dana od dana prijema obaveštenja dostave ostale dokaze koji se prilažu u konkursnom postupku. Sa kandidatima koji ne dostave tražene dokaze, ne obavlja se usmeni razgovor.

Nacrtom zakona predloženo je i da konkursna komisija na osnovu ukupnih rezultata kandidata, sačinjava listu za izbor od najviše tri najbolja kandidata i dostavlja je rukovodiocu organa radi izbora. Rukovodilac je dužan da izvrši izbor kandidata u roku od 15 dana od dana prijema liste za izbor. Izbor kandidata rukovodilac je dužan da izvrši samo sa liste za izbor. Po sprovedenom postupku javnog konkursa, rezultat izbora objavljuju se na internet prezentaciji državnog organa koji je oglasio konkurs. Organ državne uprave obaveštava službu za upravljanje kadrovima o rezultatu izbora u roku od 8 dana od dana donošenja rešenja, koja rezultat izbora objavljuje na svojoj internet prezentaciji.

Nacrtom zakona, predviđeno je i da Vlada Republike Srbije uredbom bliže uređuje sprovođenje internog i javnog konkursa za popunjavanje izvršilačkih radnih mesta u svim državnim organima, izgled, sadržinu i način podnošenja obrasca jedinstvene prijave, kakve se stručne osposobljenosti, znanja, sposobnosti i veštine vrednuju u izbornom postupku i način njihove provere, merila za izbor na radna mesta, kao i način provere stručnih osposobljenosti, sposobnosti, znanja i veština.

Iz Nacrta zakona brisane su odredbe važećeg Zakona koje regulišu da je interni konkurs obavezan ako položaj popunjava Vlada, a da se u ostalim državnim organima može odmah sprovesti javni konkurs. Nacrtom zakona predviđen je dodatni uslov za ponovno postavljanje državnih službenika posle proteka vremena na koje je postavljen, a bez internog ili javnog konkursa, a to je da u poslednjoj godini na položaju mora biti ocenjen ocenom "zadovoljavajući", pri čemu se pod istim položajem podrazumeva položaj na kome se obavljaju poslovi koji su u pretežnoj meri istovetni sa poslovima koji su se obavljali na prethodnom položaju. Do postavljenja državnog službenika na položaj, može biti postavljen vršilac dužnosti, na period do šest meseci, bez internog ili javnog konkursa.

Nacrtom zakona, predviđen je, takođe, i izuzetak da vršilac dužnosti može biti postavljen radi zamene državnog službenika na položaju koji odsustvuje sa rada uz naknadu plate duže od 30 dana, najduže do njegovog povratka na rad. Istekom predviđenih rokova za vršioce dužnosti, vršiocima dužnosti prestaje rad na položaju po sili zakona, pri čemu je rešenje državnog organa ili tela nadležnog za postavljenje o prestanku rada na položaju deklaratornog karaktera.

Na internom konkursu kad položaj popunjava Vlada mogu da učestvuju samo državni službenici iz organa državne uprave i službi Vlade, odnosno drugih državnih organa u kojima položaje popunjava Vlada koji su u prethodne dve godine ocenjeni ocenom "naročito se ističe", "ističe se" ili "dobar", koji su već na položaju, kojima je proteklo vreme na koje su postavljeni, koji su podneli ostavku na položaj ili kojima je položaj ukinut i vršioci dužnosti koji su postavljeni iz reda državnih službenika.

Prema važećem zakonu, javni konkurs oglašava se narednog dana od dana prijema obaveštenja da interni konkurs nije uspeo, dok se Nacrtom zakona predlaže da se interni, odnosno javni konkurs oglašava u roku od osam dana od dana prijema rešenja o otpočinjanju postupka popunjavanja položaja.

Nacrtom zakona, bliže je uređena provera rada državnog službenika na položaju. Naime, rad državnog službenika koji se prvi put postavlja na položaj ili na novi položaj, podleže vrednovanju rada u prvih šest meseci od dana postavljenja na položaj. Rad državnog službenika na položaju rukovodilac organa može vrednovati kao:

1) "zadovoljavajući", kada se na osnovu rada i pokazanog znanja i radnih sposobnosti službenika može očekivati da će službenik i dalje uspešno izvršavati poslove i

2) "nezadovoljavajući", kada je obavljao poslove na način kojima nije ostvario rezultate rada, odnosno kada se na osnovu rada i pokazanog znanja i radnih sposobnosti službenika ne može očekivati da će službenik izvršavati poslove na način na koji se ostvaruju zahtevi radnog mesta. Rukovodilac organa po proteku perioda od šest meseci od dana stupanja državnog službenika na položaj, čije je rad vrednovan kao "nezadovoljavajući", predlaže pokretanje postupka za njegovo razrešenje u roku od osam dana od dana vrednovanja.

Državni službenik se razrešava sa položaja ako mu radni odnos prestane zbog:

  1. osude na kaznu zatvora od najmanje šest meseci,
  2. konačnog rešenja kojim mu je izrečena disciplinska kazna prestanka radnog odnosa,
  3. konačnog rešenja kojim mu je na ocenjivanju određena ocena "nezadovoljavajući",
  4. čiji je rad vrednovan kao "nezadovoljavajući",
  5. ako ne položi državni stručni ispit, kao i
  6. iz drugih razloga predviđenih opštim propisima o radu kojima se uređuje prestanak radnog odnosa nezavisno od volje zaposlenog i volje poslodavca.

Državni službenik kome je proteklo vreme na koje je postavljen, koji je podneo ostavku na položaj, kome je položaj ukinut donošenjem novog ili izmenom postojećeg pravilnika, ako nije zadovoljio na proveri rada, ima pravo da u istom državnom organu bude premešten na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove ako ono postoji, a ako ne postoji postaje neraspoređen. Državni službenik kome je prestao rad na položaju jer je podneo pismenu ostavku sa zahtevom za mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa u skladu zakonom, ima pravo da se u roku od 15 dana od dana prestanka razloga za mirovanje u isti državni organ u kome je bio postavljen.

Nacrtom zakona bliže je uređen cilj ocenjivanja, i to kao otkrivanje i otklanjanje nedostataka u radu državnih službenika, radi ostvarivanja očekivanih rezultata u radu i podsticanje na bolje rezultate rada, utvrđivanje ličnog plana razvoja i stvaranje uslova za pravilno odlučivanje o napredovanju i stručnom usavršavanju. Nacrtom zakona predviđeno je i da ocenjivanje državnih službenika na izvršilačkim radnim mestima sa ocenom "naročito se ističeˮ može da se vrednuje najviše do pet procenata, a sa ocenom "ističe se, može da seˮ vrednuje najviše do 10 procenata od ukupnog broja državnih službenika u državnom organu.

Državni službenici na položaju u državnom organu su dužni da međusobno sarađuju radi usklađene primene merila u vezi sa vrednovanjem rada državnih službenika na način utvrđen Nacrtom zakona i davanja obrazloženog predloga ocena rukovodiocu organa. Pored toga, predviđen je i izuzetak koji se odnosi na državne organe u kojima ima manje od 20 državnih službenika, gde rukovodilac organa može sa ocenom "ističe se" ili ocenom "naročito se ističe", oceniti samo jednog državnog službenika.

Predloženo je i da, izuzetno, državni službenik na izvršilačkom radnom mestu može biti ocenjen pre isteka peroda za ocenjivanje, ukoliko po proceni neposrednog rukovodioca nije ostvario očekivane rezultate rada u periodu kvartalnog vrednovanja. Očekivani rezultati u radu državnih službenika predstavljaju ostvarenje radnih ciljeva i ispunjenje zahteva radnog mesta sa prosečnim rezultatom koji je vrednovan ocenom "dobar".

Predlog za prevremeno ocenjivanje podnosi državni službenik koji je neposredno pretpostavljen državnom službeniku koji se prevremeno ocenjuje. Predlog za prevremeno ocenjivanje mora biti obrazložen. Po predlogu za prevremeno ocenjivanje rukovodilac donosi rešenje kojim se utvrđuje prevremena ocena. Državni službenik se upućuje na vanredno ocenjivanje, ukoliko je ocenjen sa ocenom "ne zadovoljava" ili "delimično zadovoljava". Osim navedenih razloga, državni službenik ocenjuje se pre isteka peroda za ocenjivanje, ako mu prestaje radni odnos ili ako će duže vreme biti odsutan. Rešenje o prevremenoj oceni donosi se do dana prestanka radnog odnosa, odnosno odlaska na odsustvo.

Precizirane su i odredbe važećeg zakona koje uređuju vanredno ocenjivanje. Naime, državnom službeniku kome je određena ocena "ne zadovoljava" i "delimično zadovoljava" i državni službenik koji je prevremeno ocenjen zbog neostvarivanja osnovnih standarda u radu, neposredni rukovodilac u saradnji sa državnim službenikom koji obavlja poslove upravljanja kadrovima, određuje lični plan razvoja radi ostvarivanja osnovnog standarda u radu. Državni službenik kome je određen lični plan razvoja vanredno se ocenjuje protekom roka od tri meseca od dana konačnosti rešenja o prevremenoj oceni. Nacrtom zakona predloženo je i da državni službenik na položaju polaže državni stručni ispit u roku od šest meseci od dana stupanja na položaj.

Nacrtom zakona uređen je i program za razvoj kadrova u organima državne uprave. Ministarstvo nadležno za poslove državne uprave, prema Nacrtu zakona, može da predloži Vladi donošenje programa za razvoj kadrova u organima državne uprave. Program za razvoj kadrova sprovodi se u organima državne uprave za poslove na kojima se zahteva posebna stručna podrška i podrazumeva radno angažovanje uz obavezno sprovođenje obuke i stručno usavršavanje. Na osnovu programa za razvoj kadrova, sprovodi se konkursni postupak za izbor kandidata za rad na poslovima na kojima se zahteva posebna stručna podrška. U konkursnom postupku mogu da učestvuju državni službenici, kao i lica koja nisu zaposlena u organima državne uprave. Prava i obaveze radno angažovanih lica koja budu izabrana u konkursnom postupku uređuju se ugovorom, kojim se naročito utvrđuje u kojim organima državne uprave će se vršiti radno angažovanje i sprovoditi obuka i stručno usavršavanje.

Aktom Vlade bliže se uređuje način utvrđivanja potrebe organa državne uprave za sprovođenje programa za razvojem kadrova, sadržina programa, konkursni postupak, bitni elementi ugovora i druga pitanja od značaja za sprovođenje programa. Državnom službeniku koji je radno angažovan po osnovu programa za razvoj kadrova, miruju prava i obaveze iz radnog odnosa u organu u kome je zasnovao radni odnos. Izuzetno od navedenog, lica koja su bila radno angažovana i koja su prošla obuku i stručno usavršavanje u programu za razvoj kadrova, mogu da učestvuju na internom konkursu radi popunjavanja radnog mesta u organu državne uprave.

Precizirane su i odredbe koje uređuju disciplinski postupak. Naime, Nacrtom zakona predloženo je da rukovodilac može da odluči da se u disciplinskom postupku zbog lakše povrede dužnosti iz radnog odnosa, ne održi usmena rasprava. Rukovodilac ne mora da obrazloži odluku da se u disciplinskom postupku zbog lakše povrede dužnost iz radnog odnosa, ne održi usmena rasprava. Državni službenik može u roku od osam dana od dana prijema zaključka o pokretanju disciplinskog postupka da dostavi pismeno izjašnjenje o povredi dužnosti iz radnog odnosa navedenoj u zaključku. Ovlašćenje za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti rukovodilac može preneti na rukovodioca uže unutrašnje jedinice u državnom organu.

Državni službenik protiv koga je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog dela učinjenog na radu ili u vezi sa radom, ili je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog dela kojim može biti umanjen ugled državnog organa i poverenje građana u državni organ ili disciplinski postupak zbog teže povrede dužnosti, može da se udalji s rada do okončanja krivičnog, odnosno disciplinskog postupka ako bi njegovo prisustvo na radu štetilo interesu državnog organa ili ometalo vođenje disciplinskog postupka.

Rešenje o udaljenju sa rada državnog službenika protiv koga je pokrenut krivični postupak može se doneti uz prethodno pribavljeno mišljenje Visokog službeničkog saveta o tome da li se zbog krivičnog dela povodom koga je pokrenut krivični posupak umanjuje ugled državnog organa i poverenje građana u državni organ. Zastarelost ne teče dok disciplinski postupak nije moguće pokrenuti ili voditi zbog odsustva državnog službenika, za vreme trajanja upravnog spora odnosno sudskog postupka u vezi sa sprovedenim disciplinskim postupkom i izrečenom discipliskom merom ili iz drugih opravdanih razloga.

U slučaju donošenja novog pravilnika, svi državni službenici raspoređuju se na odgovarajuća radna mesta, shodnom rešenjima predloženim u Nacrtu zakona. Predviđeno je i da se u centralnu kadrovsku evidenciju upisuju, pored već postojećih podataka o državnim službenicima, i podaci o nacionalnoj pripadnosti, ukoliko se državni službenik dobrovoljno izjasni o ovom podatku.

Odredbama predloženim u Nacrtu zakona precizirana je i uloga Visokog službeničkog saveta. Naime, Visoki službenički savet prati funkcionisanje službeničkog sistema i predlaže mere za njegovo unapređenje, a naročito u oblasti stručnog usavršavanja i unapređenja ljudskih resursa, razmatra i daje mišljenje na programe opšteg stručnog usavršavanja državnih službenika, učestvuju u konkursnom postupku kad položaj popunjava Vlada, donosi kodeks ponašanja državnih službenika, prati njegovo sprovođenje, stara se o unapređenju etičkih standarda u skladu sa međunarodnom praksom i vrši druge poslove određene ovim zakonom.

Takođe, predloženo je da Vlada ubuduće uredbom bliže uređuje, pored sprovođenja internog i javnog konkursa za popunjavanje položaja u svim državnim organima, i način rada Visokog službeničkog saveta.

Izvor: Redakcija, Dragana Aleksić, 25.11.2015.