Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O UTVRĐIVANJU POREKLA IMOVINE I POSEBNOM POREZU: Predmet kontrole biće i ponašanje "sumnjivih" na društvenim mrežama


Poreska uprava tražila je od turističkih agencija da dostave lične podatke klijenata koji su u toku jedne godine na aranžmane potrošili više od 5.000 evra. Od podataka su tražili bukvalno svaku stavku iz lične karte klijenta, a iza svega se krije Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu ("Sl. glasnik RS", br. 18/2020 i 18/2021 – dalje: Zakon) koji je nedavno stupio na snagu, a čiji je cilj razotrkivanje lica koja su imovinu stekla na nelegalan način.

Kako je precizirano, poreznici su od turističkih agencija tražili podatke za period od 1. januara 2018. do 31. decembra 2020. godine i to JMBG uplatioca, ime i prezime, te ukupnu uplata aranžmana izražena u evrima, dinarsku protivvrednost, datum uplate i broj korisnika aranžmana.

Miroslav Đinović, pomoćnik direktora Poreske uprave rekao je da je Poreska kao institucija za sprovođenje Zakona o poreklu imovine dužna da prikuplja određene podatke.

- Ništa se principijelno nije promenilo, mi smo kao institucija za sprovođenje Zakona o poreklu imovine dužni da prikupljamo određene podatke, a među njima su i podaci o ličnoj potrošnji lica. Podatke smo tražili od pojedinačnih turističkih organizacija. Probali smo da utvrdimo njihovo tržišno učešće, a na svih 12 adresa na koje smo poslali zahteve za podacima, organizacije su prometovale više od 200 miliona dinara prošle godine - rekao je Đinović.

Đinović je rekao da su se prethodno bavili i podacima o pokretnostima i nepokretnostima, te podacima APR, vlasništvom lica u akcijama i njihovom vrednošću.

- Podaci iz turističkih organizacija su poslednje čime se bavimo - poručio je Đinović.

Za unakrsnu proveru imovine zadužena je posebna jedinica u Poreskoj upravi. Po Zakonu, su "na udaru" oni za koje se posumnja ili utvrdi da, za najviše tri uzastopne kalendarske godine, imaju razliku iznad 150.000 evra, između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda.

Načina na koji će biti proveravani praktično je čitav niz, a osnov je provera imovine, njene vrednosti i poreklo. Poreski inspektori "češljaće" i bilanse firmi, zatim računovodstvene izveštaje, ali i stanje računa u bankama i druge evidencije i baze. Prilikom provere koristiće i podatke poslovnih banaka, Narodne banke Srbije, Poreske uprave, MUP-a, ali i Uprave za sprečavanje pranja novca, Agencije za sprečavanje korupcije, Republičkog geodetskog zavoda, Agencije za privredne registre, Centralnog registra i svih ostalih resornih institucija.

Predmet kontrole biće čak i ponašanje "sumnjivih" na društvenim mrežama, pa bilo to da se hvale skupocenim satovima, limuzinama ili putovanjima.

Kada odeljenje za rizike utvrdi nesrazmeru između imovine i prihoda, to fizičko lice ide u prethodni postupak. Odeljenje za prethodni postupak ima zadatak da se pisanim ili elektronskim putem obrati svim onima koji raspolažu podacima koje nisu mogli da preuzmu.

Zakon se odnosi jednako na sve građane. Dakle, ne samo na političare i estradu i na državne službenike, već i na ostale građane koji kojih se utvrdi nesrazmera između prijavljenih prihoda i uvećanja imovine.

Novi Zakon predviđa da su i svi koji imaju račun u inostranstvu, a rezidenti su Srbije, dužni da prijave i taj prihod.

Zakon predviđa da se poreskom stopom od čak 75 odsto oporezuje nezakonito stečena imovina. Takođe, ako se u postupku provere imovine ukažu osnovi sumnje da je izvršeno krivično delo, jedinica Poreske uprave o tome obaveštava policiju, Poresku policiju i javno tužilaštvo.

Praktično, Zakon predviđa da ko ne bude mogao da dokaže da je na zakonit način stekao imovinu, ostaće bez tri četvrtine njene vrednosti, a ako sud utvrdi da je imovina stečena krivičnim delom, mogao bi da mu bude oduzeta celokupna nezakonito stečena imovina.

Izvor: Vebsajt Blic, S. Lakić, 18.10.2021.
Naslov: Redakcija