Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

U PRIPREMI NOVI ZAKON O MALOLETNICIMA: Sudije i tužioci biće obavezni da za lakša krivična dela pokušaju da izbegnu suđenja maloletnicima i da primene neki od vaspitnih naloga. – Maksimum kazne maloletničkog zatvora povećava se sa 10 na 12 godina


Ministarstvo pravde priprema novi zakon o maloletnicima, rečeno je na seminaru pravnika na Tari.

– Kad maloletnik krene lošim putem, pred njim može da stoji dugačka kriminalna „karijera”, koja će mnogo koštati i državu i društvo. Veliki broj mladih prestupnika koji su dospeli pred sud izvršiće ponovo neko krivično delo, ali kod nas postoje pogrešni statistički podaci o stopi povrata. Navodi se da je ova stopa kod punoletnih lica 65 odsto, a kod maloletnika samo 15 odsto. To je statistička laž, jer većina maloletnika ponovo izvrši krivično delo kada postanu punoletni i tada se u statistici vode kao da su prvi put osuđivani kao punoletni. Upoređivanjem podataka došlo se do stope povrata maloletnika od čak 80 odsto, jer manji broj njih ponovi delo dok su još maloletni, a veći broj posle navršene osamnaeste godine – rekao je prof. dr Milan Škulić na okruglom stolu posvećenom novim rešenjima u radnoj verziji budućeg zakona.

Ovako visoka stopa povrata beleži se širom Evrope, ali mnoge zemlje danas mnogo ulažu u prevenciju maloletničke delinkvencije, za razliku od Srbije, rečeno je na okruglom stolu.

Ministarstvo pravde formiralo je radnu grupu koja je napisala radnu verziju novog zakona, a prvo što je promenjeno jeste njegov naziv: zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i zaštiti maloletnih lica u krivičnom postupku – umesto sadašnjeg naziva Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica.

Radna verzija zakona još nije objavljena na sajtu Ministarstva pravde, ali su članovi radne grupe za izradu novog zakona dr Dragan Obradović i dr Milan Škulić objasnili sudijama i tužiocima koje su najvažnije izmene u odnosu na sadašnji zakon.

  • Novi zakon predviđa da se za lakša krivična dela, zaprećena kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom, ne pokreće krivični postupak, već da i javni tužioci i sudije odmah pokušaju s primenom vaspitnog naloga.

– Pokušaj primene vaspitnog naloga u ovim slučajevima biće obavezan. Vaspitni nalozi predstavljaju odstupanje od sistema kažnjavanja i cilj im je da se kod određenih krivičnih dela uopšte ne ulazi u krivični postupak ukoliko maloletni izvršilac u potpunosti prizna krivično delo i prihvati da se, na primer, izvini oštećenom, da mu na neki način nadoknadi štetu ili da se podvrgne lečenju od alkoholizma, odnosno bolesti zavisnosti. Na taj način se izbegava ulazak u krivični postupak prema maloletnicima – objašnjava dr Dragan Obradović, sudija Višeg suda u Valjevu i trener iz oblasti maloletničkog pravosuđa na Pravosudnoj akademiji.

Trenutno u Srbiji postoji tendencija povećanja primene vaspitnih naloga u postupcima pred javnim tužilaštvima, ali je to i dalje zanemarljiv broj.

– U sudskoj praksi sada se uočava neravnomerna primena vaspitnih naloga u različitim delovima Srbije. Najviše se primenjuje na području Vojvodine, zahvaljujući sudijama Višeg suda u Novom Sadu, iako još nije donet pravilnik o primeni vaspitnih naloga – kaže sudija Obradović.

  • Predviđena je i još jedna značajna novina – brisanje vaspitnih mera koje do sada, prema odredbama Krivičnog zakonika, nisu mogle da se brišu.

– Važeća sudska praksa nije pronašla odgovarajuća rešenja u tom pogledu jer samo izvršioci krivičnih dela kojima je kao maloletnicima izrečena vaspitna mera nisu mogli da ostvare pravo da im se ta krivična sankcija izbriše, za razliku od svih ostalih, kojima je pod određenim uslovima mogla da se briše i kazna zatvora, odnosno maloletničkog zatvora – kaže dr Obradović.

Podatke o izrečenim vaspitnim nalozima vodili bi sudovi i javna tužilaštva prema svojoj teritorijalnoj nadležnosti, a evidenciju i statistiku vaspitnih naloga za područje cele zemlje vodilo bi Ministarstvo pravde.

  • Jedna od značajnih novina biće i povećanje maksimuma kazne maloletničkog zatvora sa 10 na 12 godina. Ova kazna izriče se maloletnicima samo za najteža krivična dela, a to su zločini za koje je punoletnim licima zaprećena kazna zatvora od 30 do 40 godina, dakle teški oblici ubistva i razbojništva.

Prof dr Milan Škulić ističe da će veoma važne promene biti unete i u sam krivični postupak prema maloletnicima.

– Sudiji se daje veći značaj jer će sud morati da bude mnogo više dokazno aktivan. Uloga suda je mnogo jača i teži se dokazivanju istine, za razliku od krivičnog postupka prema punoletnim licima, gde je uloga suda pasivna, dok se dokazivanje prepušta „dvoboju” između tužioca i okrivljenog. Bilo bi smešno očekivati da maloletnik od 15 godina predlaže dokaze, ispituje svedoke i bude ravnopravan s tužiocem – kaže dr Škulić.

Novi zakon donosi i rešenja koja će u većoj meri zaštititi maloletne žrtve krivičnih dela, kao što je zabrana sugestivnih pitanja tokom unakrsnog ispitivanja. Takođe, radi se i na usavršavanju i specijalizaciji sudija i tužilaca koji će postupati samo u maloletničkim predmetima.

Izvor: www.politika.rs, Aleksandra Petrović