Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

KRIVIČNI ZAKONIK: Nije krivično delo ono delo koje je učinjeno u nužnoj odbrani. Učiniocu koji je prekoračio granice nužne odbrane može se kazna ublažiti. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane usled jake razdraženosti ili prepasti izazvane napadom može se i osloboditi od kazne


Oslobađajuća presuda S.B., koji je usmrtio provalnika koji mu je upao u stan, ponovo je otvorila pitanje - pod kojim uslovima u Srbiji imate pravo da se branite kada vas neko napadne?

Da li treba suditi onima koji su ubili napadača u samoodbrani? Ta polemika u Srbiji traje godinama, a zakon je jasan - ako nekoga povredite ili usmrtite u odbrani, zbog toga možete završiti iza rešetaka. Poslednji takav slučaj je dobio epilog. Naime, S.B., koji je 2013. usmrtio provalnika pet godina je dokazivao da je s razlogom razbojniku zario nož u leđa i zbog toga je oslobođen.

Na samoodbranu u Srbiji imate pravo. Ipak, da li je istu lako dokazati?

Naime, u narodu poznatija kao samoodbrana, zakon je imenuje kao nužna odbrana. Znači, branite se tek kad vas napadnu. Ipak, akt je jasan: u odbrani morate znati kad je dosta. Da ne biste zbog samoodbrane završili iza rešetaka, morate pažljivo birati stil odbrane. Krivični zakonik ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016) toleriše - "oko za oko, zub za zub".

"Ako vam neko pokuša da ukrade novčanik, a vi njemu u tom trenutku polomite ruku, naravno da je teško to dokazati kao nužnu odbranu", objašnjava advokatica Zora Dobričanin.

Dakle, ako neko nasrne čekićem, ne biste smeli odgovoriti metkom. I još nešto. Zakon toleriše samoodbranu samo ukoliko se događa u trenutku napada. Na primer, provalnika ne smete napasti ni trena pre nego što vam je upao u kuću, ni trena nakon što je iz iste pobegao.

"Ukoliko sa nekakvim pištoljem nekog naterate da pobegne iz te kuće, nemate pravo da mu pucate u leđa. Ukoliko neko već izađe, ukoliko se neko okrenuo, ukoliko je on već suviše daleko od vas da vam ne može ugroziti život onda čini mi se da bi sve to drugo bilo prekoračenje nužne odbrane", kaže advokat Božo Prelević.

Dakle, ne možete tek tako ubiti napadača koji se ušunjao u vaš posed. Jer, Srbija nije Amerika. Ovde na sudu morate dokazivati da ste se adekvatno branili, a to traje godinama.

"Tu istovremenost i isti intenzitet odbrane u odnosu na napad - najteže je dokazati", rekla je Zora Dobričanin.

I zato su katkad oni koji su nekoga povredili u samoodbrani u Srbiji završavali osuđeni kao da su i sami napadači. Ipak, zakon gleda kroz prste onima koji se u nuždi brane. Naime, Zakonik predviđa da onaj koji je u samoodbrani preterao može biti oslobođen ili mu je kazna smanjena jer se razdražio tj. prepao.

"Dakle, kada se neko u sred noći nađe u vašem stanu vi ste objektivno prepadnuti i vi ne možete pretpostaviti da on hoće recimo da vam uzme samo ključ od kola, jel?", dodaje Prelević.

Koliko je tačno oslobođenih ili osuđenih zbog nužne odbrane u Srbiji podataka nema. Ipak, da ih nema mnogo ukazuje i činjenica da tužioci često kada vide da se radi o samoodbrani onog koji se branio i ne optužuju.

KRIVIČNI ZAKONIK ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016)

Nužna odbrana

Član 19

(1) Nije krivično delo ono delo koje je učinjeno u nužnoj odbrani.

(2) Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od svog dobra ili dobra drugoga odbije istovremen protivpravan napad.

(3) Učiniocu koji je prekoračio granice nužne odbrane može se kazna ublažiti. Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane usled jake razdraženosti ili prepasti izazvane napadom može se i osloboditi od kazne.

Izvor: Vebsajt N1, Adam Santovac, 24.02.2018.
Naslov: Redakcija