Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O SPREČAVANJU NASILJA U PORODICI: Subotički Centar za socijalni rad primenjuje psihološki tretman za počinioce nasilja, kroz zajedničke razgovore sa psiholozima kako da promene svoje ponašanje


U Centru za socijalni rad upravo je završen tretman za počinioce nasilja u partnerskim odnosima, i ovo je jedna od novina u radu ove ustanove. Psiholog Boris Telečki, voditelj tretmana podseća da je prvi put ovakva terapijska grupa formirana uz podršku UNDP-a 2014. godine, a projekat je tada realizovan u više gradova Srbije. Ovoga puta, rad sa počiniocima nasilja ostvaren je u okviru konkursnog finansiranja posredstvom Ministarstva pravde koji je novac dobijen načelom oportuniteta, usmerio na neki način u prevenciju nasilja. Koliko je to u slučaju Subotice bilo opravdano pokazuju podaci koje iznosi Miroslava Bagavac, direktorka Centra za socijalni rad: u 2016. bilo je 139 slučajeva prijavljenog nasilja, da bi u 2017. godini bilo tri i po puta više, odnosno 507 slučajeva.

Kroz ovakav terapijska rad obraća se velika pažnja na rešavanje problema u slučajevima partnerskog nasilja.

Telečki objašnjava da se u odnosu prema žrtvi i dalje preduzimaju aktivnosti procesne zaštite u okviru novog, znatno restriktivnog Zakona o sprečavanju nasilja u porodici ("Sl. glasnik RS", br. 94/2016). "Ovo je dodatak i smatramo da tretman ima budućnost jer ima sveobuhvatan pristup sa ciljem zaustavljanja nasilja. Imamo situacije da počinioci formiraju nove porodice i velika je verovatnoća da u njima ponovo počine neko nasilno delo. Zato ovaj tretman polazi od pretpostavke da se utiče na njih, da promene obrasce mišljenja i ponašanja, da nauče da kontrolišu svoje impulse i da ih tako vratimo u zajednicu", objašnjava Telečki.

Nije svaki nasilnik bio podoban za ovu vrstu zajedničkog tretmana. Pravni osnov određivalo je osnovno javno tužilaštvo, a to je pretpostavljalo da nije reč o osobi koja je počinila teži oblik nasilja, da ne postoji pretnja ubistvom ili samoubistvom, da osoba ne poseduje oružje, da u nasilje nije uključeno dete. Polazeći od tih kriterijuma OJT je Centru za socijalni rad uputilo spisak od oko 15 osoba koje su počinile neki lakši oblik nasilja u partnerskim odnosima. Međutim, nakon ozbiljnih procena, sa tog spisak tek šestoro ljudi je prihvaćeno za tretman, dok se dvoje dobrovoljno javilo. "Mi smo svakog pojedinačno pozvali na razgovor i u ovoj psihološkoj proceni bilo nam je važno da saznamo da li osoba preuzima odgovornost za počinjeno nasilje, odnosno da li ima kapacitet za promenu", kaže Telečki. Nakon toga otpočeo je četvoromesečni grupni rad koji se u početku odvijao u atmosferi blage nelagode da bi se vremenom opustili tokom kvalitetnih interaktivnih tretmana gde su polaznici iznosili svoje iskustvo, nalazili rešenja kako prevazići krizne momente i aktivno učestvovali u malim psihološkim radionicama.

U radu je korišćen prilagođen norveški model, objašnjava Telečki, što je pretpostavilo obradu osam bitnih tema od definisanja nasilja, preuzimanja odgovornosti do razgovora o posledicama nasilja. Telečki navodi da su se prvi efekti javili već kada su počeli da razgovaraju o vidovima psihološkog nasilja koje do tada nisu prepoznavali, a da je na učesnike tretmana snažan uticaj ostavio i razgovor na temu odnosa između njih i dece, odnosno da li je to model ponašanja koji žele da dalje prenesu. U radu sa grupom učestvovali su psiholozi Nada Vereš i Telečki, koji naglašava da je upravo činjenica da im je on kao muškarac govorio o alternativi nasilja bio i jedan od načina kako da se prevaziđu neki stereotipi ukorenjeni u naše pretežno patrijarhalno društvo.

Tretman predviđa i da se u roku od tri i šest meseci radi procena uspeha ovakve prevencije, ali prvi rezultati su ohrabrujući jer tokom rada u grupi niko od njih nije ponovio nasilje u partnerskim odnosima.

"U društvu u kojem je za muškarca ogromna sramota da se javi psihologu i psihoterapeutu za pomoć ovaj tretman je višestruko značajan, pa makar imali i samo jednog čoveka. Ali on deluje na razbijanje predrasuda, na normalizaciju traženja pomoći i na promenu jednog uspostavljenog sistema vrednosti koji je poželjan za muškarce, a nije odgovarajući", kaže Telečki.

Direktorka centra Miroslava Bagavac navodi da će i ove godine kroz konkursno finansiranje nastojati da nastave sa programom, ali da žele da naglasak stave i na angažovanje supervizije. "Želimo uz pomoć supervizora da uradimo dobru identifikaciju korisnika, jer je to jedan od načina da povećamo uspeh u tretmanu", kaže Bagavac.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Isakov, 23.01.2018.
Naslov: Redakcija