Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDNACRT GRAĐANSKOG ZAKONIKA: Predviđena je mogućnost surogat materinstva, koje se tretira kao metod lečenja, a ne izbor načina reprodukcije. Ugovorom će se uređivati odnosi između majke koja će nositi i roditi dete za bračne ili vanbračne partnere, a reguliše se i visina naknade razumnih troškova izazvanih nošenjem i rađanjem deteta. Ugovor će moći da zaključe samo domaći državljani ili lica koja imaju boravište u Republici Srbiji najmanje pet godina


Surogat majčinstvo ili rađanje za drugog, uskoro bi trebalo da bude pravno regulisano i u Srbiji. Taj vid odnosa biće uređen Građanskim zakonikom, koji bi trebalo da bude usvojen u drugoj polovini 2016. godine.

Surogat materinstvo biće dozvoljeno isključivo kao metod lečenja, a ne izbor načina reprodukcije. Ugovorom, koji će se overavati u sudu, uređivali bi se odnosi između majke koja će nositi i roditi dete za drugu ženu i njenog supružnika ili vanbračnih partnera i nije predviđena novčana naknada za surogat majku.

Komisija za izradu Prednacrta Građanskog zakonika pošla je od činjenice da i onim parovima koji na drugi način ne mogu da postanu roditelji, treba obezbediti pravo na roditeljstvo, što je garantovano Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

"Barem jedan od nameravanih roditelja je i biološki roditelj, a može se desiti da i oba budu biološki roditelji, u onim slučajevima kada recimo žena može da proizvede jajnu ćeliju, ali zbog nekih drugih medicinskih razloga ne može da nosi i rodi dete ili ako ona ne može ni da proizvede jajnu ćeliju – da se koriste jajne ćelije treće žene, donorke", kaže Olga Cvejić Jančić iz Komisije za izradu GZ.

I stručnjaci koji pomažu parovima u lečenju neplodnosti podržavaju uvođenje surogat materinstva, ali navode da su nam najpre neophodna druga zakonska rešenja.

"Mislim da je to dobro rešenje, mislim da se populacija ljudi koji boluju od steriliteta povećava, to možemo da vidimo i po zahtevima za vantelesnu oplodnju", kaže direktorka GAK "Narodni front" Snežana Rakić.

Pokrajinska sekretarka za zdravstvo, Vesna Kopitović, smatra da još nije vreme za surogat majke u Srbiji.

"Iz ugla struke smatram da uvođenje surogat majke danas u Srbiji još ne bi bilo dobro rešenje, pre nego što uvedemo zakon koji reguliše donaciju spermatozoida i janih ćelija", kaže Kopitovićeva.

U budućem Zakonu o biomedicinski potpomognutoj oplodnji biće dozvoljena donacija reproduktivnih ćelija, ali ne i surogat materinstvo.

"Taj zakon je dobio pozitivnu ocenu Evropske komisije, očekujemo ga u skupštinskoj proceduri u toku 2016. godine", kaže direktor Uprave za biomedicinu Ministarstva zdravlja, Nenad Milojičić.

Koliko smo kao društvo i država spremni za surogat materinstvo zavisi i od uređenosti zdravstvenog i pravnog sistema, ali i psihologije ljudi.

"Ono što svakako treba izbeći jeste eksploatacija. U surogat majčinstvu nema ničega lošeg ukoliko se nemogućnost rađanja dece kod nekog para rešava tako", kaže Vojin Rakić sa Katedre za bioetiku Uneska.

Da bi se izbegao reproduktivni turizam, Prednacrtom GZ predviđeno je da ugovor o surogat materinstvu mogu da zaključe samo domaći državljani ili osobe koje imaju boravište u Srbiji najmanje tri ili pet godina, što će biti precizirano tokom javne rasprave.

Rađanje za drugog dozvoljeno je u Rusiji, Ukrajini, Gruziji, Grčkoj, Izraelu, Engleskoj, Belgiji, Holandiji, Indiji, u pojedinim američkim državama, Kanadi i Australiji.

Izvor: Vebsajt RTS, Ana Stamenković, 23.12.2015.
Naslov: Redakcija