Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU: U toku je izrada novog propisa, koji će se primenjivati od oktobra 2016. godine. Nova upisna politika na fakultete, uvođenje sufinansirajućih studenata, novi model po kome će država finansirati univerzitete, linearno umanjenje školarina, po grupama, zavisno od uspeha na studijama, novi sistem napredovanja kroz akademska zvanja


Početkom 2016. godine trebalo bi da budu poznate glavne promene koje će doneti potpuno novi Zakon o visokom obrazovanju, čija je izrada u toku.

Formirano je nekoliko radnih grupa za izradu novog zakona - za finansiranje, za kvalitet i akreditaciju, za ljudske resurse i za organizaciju i upravljanje na univerzitetima. U svakoj je do 20 relevantnih članova. Tu je i peta grupa, čiji posao je studentsko organizovanje i grupa o naučnoistraživačkom radu.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srđan Verbić poručio je da je potrebno utvrditi smislene indikatore za merenje učinka u visokom obrazovanju i na osnovu njih napraviti novi način finansiranja fakulteta koji će omogućiti studentima veću dostupnost, ali i pravednost visokog obrazovanja.

Verbić je, na okruglom stolu posvećenom merenju učinka visokog obrazovanja, u Palati Srbija, istakao važnost donošenja odluka na osnovu podataka, a ne na osnovu bilo čijeg utiska ili mišljenja.

"Cilj je da utvrdimo indikatore i dobijemo pouzdane podatke i da na osnovu njih napravimo novi model finansiranja visokog obrazovanja i rangiranje studijskih programa, kao bismo mogli da poboljšamo kvalitet visokog obrazovanja", istakao je ministar.

Prema njegovim rečima, cilj je da finansiranje bude usaglašeno sa rezultatima koje su postigle visokoškolske ustanove, a ne na primer, da bude finansiranje na osnovu kvadrature nekog fakulteta.

Verbić je naglasio da je važno da se utvrde koji su to indikatori - da li je to broj studenata koji su završili fakultet, broj objavljenih radova, broj doktora nauka i studenata upisanih na doktorske studije, mobilnost studenata..., kao i da je o tom pitanju potreban konsenzus u akademskoj zajednici.

Na skupu, koji su organizovali HERE tim - Tim za reformu visokog obrazovanja i Fondacija tempus -Erazmus plus, predstavljeni su i modeli finansiranja visokog obrazovanja u Evropi i u regionu.

Početkom 2016. godine treba da počne javna rasprava o predloženim novinama na svim nivoima obrazovanja, koje treba da poprave i unaprede kvalitet visokog obrazovanja, a inače su zacrtane u Akcionom planu za sprovođenje Strategije razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine.

U Akcionom planu za sprovođenje Strategije razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine predviđene su sledeće akcije koje treba da budu implementirane u novom Zakonu:

  • Razvoj sistema upisa na osnovne studije na osnovu položene mature,
  • Uvođenje alternativnih puteva ulaska u visoko obrazovanje,
  • Uvođenje studija uz rad ("part time" studije),
  • Osiguranje dostupnosti na sva tri nivoa studija studentima iz osetljivih grupa,
  • Razvoj programa za povećanje obuhvata u prioritetnim oblastima,
  • Jačanje javne odgovornosti visokoškolskih ustanova za kvalitet visokog obrazovanja.
  • Unapređenje sistema osiguranja kvaliteta - formiranje nacionalne akreditacione agencije,
  • Usklađivanje broja nastavnika po oblastima,
  • Usaglašavanje ishoda učenja i opterećenja studenata,
  • Osavremenjivanje studijskih programa u skladu sa potrebama tržišta rada i stepenom dostignutog naučnog i tehnološkog razvoja u svetu,
  • Uvođenje rangiranja studijskih programa,
  • Razvoj studijskih programa za inicijalno obrazovanja nastavnika,
  • Razvoj programa obrazovanja nastavnika, uključujući i pomoćne nastavnike, instruktore, voditelje, trenere, za obrazovanje odraslih i drugo. 
Izvor: Vebsajt Tanjug, 24.11.2015.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija