Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O POŠTANSKIM USLUGAMA: Propisana obaveza poštanskog operatora da prilikom prijema paketa izvrši identifikaciju pošiljaoca paketa uvidom u ličnu ispravu sa fotografijom, kao što je lična karta, pasoš ili druga dokumenta. Takođe, operatoru je dato pravo da u prisustvu onoga ko šalje paket otvori pošiljku ili paket ukoliko postoji sumnja da se u pošiljci nalazi zabranjena sadržina


Potreba za izmenama postojećeg Zakona o poštanskim uslugama ("Sl. glasnik RS", br. 18/2005, 30/2010 i 62/2014), koji je donet 2005. godine, a izmenjen i dopunjen 2010. godine i 2014. godine, uslovljen je obavezom Srbije da ovu oblast uskladi sa direktivama EU shodno Poglavlju 3 - Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga, kao i činjenicom da je ubrzan razvoj tržišta poštanskih usluga.

Poštanski saobraćaj je oduvek imao specifičnu i značajnu ekonomsku ulogu, ali sa ekspanzijom elektronske trgovine, poštanske usluge postaju još važnija karika u razvoju privrede.

Razvoj elektronske trgovine je značajno doprineo promenama u poštanskom saobraćaju na globalnom planu, kao i u Srbiji, budući da broj pismonosnih pošiljka opada, a beleži se izuzetno značajan rast broja paketa koji se dostavljaju kroz ekspres i kurirske usluge. To znači da komercijalne usluge beleže značajno veći rast u odnosu na tradicionalne poštanske usluge.

Postojeća zakonska rešenja ne mogu da prate zahteve tržišta poštanskih usluga, koje karakteriše pojava rastućih i promenljivih zahteva korisnika i sve većeg broja novih poštanskih operatora u delu komercijalnih poštanskih usluga, što dovodi do povećanja rizika po potrošače i operatere.

Ključne novine Predloga zakona o poštanskim uslugama se odnose na veću orijentisanost prema korisniku u vidu veće bezbednosti korisnika i većeg kvaliteta poštanskih usluga.

Predlogom zakona je propisana obaveza poštanskog operatora da prilikom prijema paketa izvrši identifikaciju pošiljaoca paketa uvidom u ličnu ispravu sa fotografijom, kao što je lična karta, pasoš ili druga dokumenta.

Takođe, operatoru je dato pravo da u prisustvu onoga ko šalje paket otvori pošiljku ili paket ukoliko postoji sumnja da se u pošiljci nalazi zabranjena sadržina.

U aktuelnom Zakonu o poštanskim uslugama nije postojala mogućnost poštanskog operatora da identifikuje onoga ko šalje paket ili da otvori paket. Ovo iz razloga što je zakonskim rešenjem iz 2005. godine pogrešno tumačena ustavna odredba o nepovredivosti i tajnosti pisma i drugih sredstava komuniciranja, član 41, koja je, umesto da se odnosi samo na pisanu korespodenciju, proširena i na sve poštanske pošiljke.

Kuriri koji su uzimali poštanske pakete sa robom od prodavaca nisu imali zakonski osnov da traže lične isprave, pa se dešavalo da se trgovci prijavljuju pod lažnim imenima i lažnim adresama, a neki su čak navodili i adresu policijskih stanica, advokatskih kancelarija ili pošte.

Upravo zato se nezakonita prodaja robe sa ulice preselila na internet, jer je tržišnim inspektorima gotovo nemoguće da onlajn trgovcima uđe u trag. Zahvaljujući izmenama zakona, tržišni inspektori i drugi nadležni organi će dobijati podatke od poštanskih inspektora koji će raspolagati pravim imenima i adresama pošiljaoca. Organizovana borba države protiv sive ekonomije preko interneta je došla u pravom trenutku, jer tek sledi ekspanzija e-trgovine u Srbiji, pa je veoma važno da građani steknu poverenje u ovaj vid kupovine.

Predlogom zakona se skraćuje rok u kome je operater dužan da u unutrašnjem saobraćaju odgovori na reklamaciju korisnika usluge sa 30 na osam dana. Ovom odredbom se vrši usklađivanje sa važećim Zakonom o zaštiti potrošača ("Sl. glasnik RS", br. 62/2014, 6/2016 - dr. zakon i 44/2018 - dr. zakon).

Kada je u pitanju međunarodni saobraćaj, rok za odgovor na reklamaciju ostaje isti - 60 dana, jer to zahtevaju akta Svetskog poštanskog saveza.

Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge će po novom zakonu posredovati u vansudskom rešavanju sporova koji nastanu između korisnika poštanskih usluga i poštanskih operatora, jer se ova uloga regulatornog tela pokazala kao veoma efikasna. Na ovaj način se skraćuje vreme i izbegavaju troškovi koji su nastali pokretanjem dugotrajnih i skupih sudskih sporova. Bez obzira na ovu mogućnost, korisnici poštanskih usluga i operatori svakako imaju pravo da se sudski spore.

Predlogom zakona je propisana obaveza da Pošta, kao trenutni i jedini pružalac univerzalne poštanske usluge na celoj teritoriji Srbije, prilagodi pristup, odnosno ulaz u objekte poštanske mreže, kao i poštanske terminale potrebama osoba sa invaliditetom. Na ovaj način se navedenoj kategoriji korisnika omogućava da bez diskriminacije ostvare svoja prava koja se odnose na poštanske usluge.

U skladu sa zahtevima evropskih direktiva ide se ka postepenoj liberalizaciji tržišta poštanskih usluga. Taj proces se svodi na postepeno smanjivanje opsega pošte u pružanju univerzalne poštanske usluge i omogućavanje i drugim poštanskim operaterima da pružaju ovu vrstu usluge. Naime, Predlogom zakona data je mogućnost da i drugi poštanski operatori mogu obavljati univerzalnu poštansku uslugu na čitavoj teritoriji ili delu teritorije, ali pod uslovom da poseduju poštansku mrežu.

Poštanski operatori koji nemaju poštansku mrežu mogu da obavljaju univerzalnu poštansku uslugu tako što će pristupiti mreži pošte ukoliko ispune određene uslove.

Univerzalna poštanska usluga je usluga od opšteg interesa koju je po zakonu jedino Pošta u obavezi da pruža pod istim uslovima svim građanima na celoj teritoriji Srbije i pod istim cenama, bez obzira da li je to isplativo ili ne. Ovu uslugu Pošta pruža po značajno nižim cenama od tržišnih, kako bi one bile pristupačne svim građanima Republike Srbije i pri tom imaju obavezu da paket, sudsko pismeno ili obično pismo dostavi najmanje jednom nedeljno građanima koji žive na teško pristupačnom delu naše zemlje, bez obzira što se to i ne isplati. Iako je to do sada drugim poštanskim operatorima načelno bilo omogućeno da pružaju univerzalnu poštansku uslugu, niko se na taj potez nije odlučivao, jer im to nije bilo isplativo, upravo iz već navedenih razloga.

Predlogom zakona se obezbeđuje održivost univerzalne poštanske usluge, imajući u vidu njenu društvenu i socijalnu ulogu. Šta više, univerzalna poštanska usluga je važna za svaku državu i to ne zbog njenog unutrašnjeg, već međunarodnog saobraćaja.

Usluga koja je obuhvaćena procesom liberalizacije tržišta i rezervisani servis koji je deo univerzalne poštanske usluge… Ovaj servis do sada se odnosio na sve pošiljke mase do 100 grama, a novim zakonskim predlogom taj limit će se smanjiti na 50 grama.

Najbolja ilustracija o važnosti rezervisanog servisa za poštu je podatak da rezervisani servis čini 93% prihoda univerzalne poštanske usluge, a pod kojim se u najvećoj meri podrazumeva slanje komunalnih računa, računa za struju, telefon i poreska rešenja. Budući da najvažniji deo rezervisanog servisa čine komunalni i drugi računi, a koji spadaju u pošiljke do 20 grama, jasno je da se kroz ovo spuštanje limita prihodi pošte neće ugroziti.

Međutim, u prelaznim i završnim odredbama Predloga zakona je propisano da se rezervisani servis ukida ulaskom Srbije u EU. To će se u velikoj meri odraziti na prihode Pošte, jer do tog trenutka Vlada neće određivati cenu rezervisanog servisa, već će se svi operatori na tržištu cenovno utrkivati oko ove usluge, sem pisama u sudskom, prekršajnom i upravnom postupku, koja će i po pristupanju EU ostati isključivo pravo obaveza Pošta Srbije.

Promene na tržištu poštanskih usluga, ekspanzija e-trgovine, rast komercijalnih usluga, kao i izmene zakona ukazuju da će pošta u budućnosti sve više zavisiti od tržišta, a njeno poslovanje će sve manje zavisiti od volje države.

Trend u svetu je da operatori sve više idu ka razvoju komercijalnog servisa, posebno u skladu sa zahtevima koje diktira ekspanzija elektronske trgovine.

Predložena zakonska rešenje će bitno uticati na razvoj malih i srednjih preduzeća koja će po pristupačnim cenama moći svoje proizvode da plasiraju i prodaju, posebno putem elektronske trgovine, i iste dostavljaju kupcima širom zemlje i inostranstva preko poštanskih operatora. Praktično, kroz tokove poštanskog saobraćaja omogućen je brži plasman, odnosno protok robe i novca putem poštanskih usluga.

Predlog zakona o poštanskim uslugama baziran je na implementaciji poštanskih direktiva EU, prilagođavanju novim zahtevima tržišta, davanju doprinosa u sprečavanju nelegalne trgovine putem poštanskih paketa, unapređenju zaštite prava potrošača korisnika poštanskih usluga, kao i obezbeđivanju održivosti univerzalne poštanske usluge, naveo je obrazlažući Predlog zakona ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 23.10.2019.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija