Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI: Za advokatske komore Beograda i Vojvodine Nacrt zakona je neprihvatljiv, dok su pojedine odredbe u suprotnosti sa Ustavom RS. Nacrt zakona ne sme da sadrži odredbe o uslugama u pravnoj pomoći, o ukidanju advokatske Tarife i slično


Nakon protesta beogradske i celokupne srpske advokature, koji je počeo u maju 2014. godine, a okončan u januaru 2015. godine, tada aktuelna sporna pitanja u vezi poreskog položaja advokature i njenih kapaciteta u pružanju pravne pomoći, uspešno su razrešena, zaključenjem Sporazuma stručnih timova Advokatske komore Srbije i Ministarstva pravde, od 08. januara 2015. godine.

Tim sporazumom, između ostalog, dogovoreno je da se tadašnji Nacrt zakona o besplatnoj pravnoj pomoći povuče iz procedure usvajanja i da Advokatska komore Srbije delegira stručni tim, koji će učestvovati u radu na donošenju tog zakona, te da se ubuduće unapredi saradnja između Advokatske komore Srbije i Ministarstva pravde.

Međutim, saradnja Advokatske komore Srbije i Ministarstva pravde, na izradi teksta navedenog Nacrta zakona, do danas, ostala je na nivou radne verzije neusaglašenog teksta, koja je, za advokaturu, nezadovoljavajuća, navodi se u saopštenju Advokatske komore Beograda.

U međuvremenu, Ministarstvo pravde dostavilo je Advokatskoj komori Beograda i Advokatskoj komori Vojvodine, svoju najnoviju verziju Nacrta zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Ni ta verzija Nacrta zakona nije unapredila koncept besplatne pravne pomoći, već je pokušala uvođenje novih nepotrebnih pravnih pojmova i pružalaca pravne pomoći, suprotno odredbama Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006), o nezavisnom i samostalnom položaju advokature.

Stoga su Advokatska komora Beograda i Advokatska komora Vojvodine, zajednički pokrenuli javnu raspravu, u advokaturi, o navedenom Nacrtu zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, odnosno o konceptu besplatne pravne pomoći u našem društvu.

Prva tribina, u okviru javne rasprave, održana je 18. oktobra 2016. godine u Novom Sadu, a na njoj su doneti i zajednički zaključci:

1. Nacrt zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u celosti je neprihvatljiv.

2. U izradi ovog Nacrta kao relevantni akti koji predstavljaju osnovu ovog zakona, nisu poštovani i to:

  • Evropska Konvencija o ljudskim pravima kojom se u odredbi člana 6. svakom garantuje pravo na pristup pravdi i pravično suđenje;
  • Rezolucija (78) 8 o pravnoj pomoći Ministara Saveta Evrope kojom su pozvane vlade zemalja članica na preduzimanje neophodnih koraka u otklanjanju ekonomskih prepreka u pravnim postupcima za sve one koji su u ekonomski slabijem položaju i za uspostavljanje određenih pravila za pružanje pravne pomoći licima slabijeg imovnog stanja;
  • Ustav RS i to odredbe člana 32. kojom je zajemčeno pravo na nezavisan, nepristrasan i zakonom ustanovljen sud da pravično raspravi i odluči o pravima i obavezama svakog pojedinca, član 67. stav 2 po kojoj odredbi pravnu pomoć pruža advokatura kao samostalna i nezavisna služba i službe pravne pomoći koje se osnivaju u jedinicama lokalne samouprave saglasno zakonu i stav 3 istog člana kojim je propisano da se zakonom određuje kada je pravna pomoć besplatna.

Relevantnost navedenih akata proizilazi iz činjenice da ovi akti utvrđuju:

  • pružaoce pravne pomoći i to: advokaturu kao samostalnu i nezavisnu službu i službe pravne pomoći koje se osnivaju u jedinicama lokalne samouprave;
  • da pravo na pravnu pomoć mora biti dostupno svima, bez obzira ne ekonomsku sposobnost;
  • da pravo na pravnu pomoć od strane advokature - stručnih lica imaju sva lica kada se odlučuje o njihovim pravima i obavezama bez obzira na njihovu ekonomsku sposobnost;
  • da je uloga države u obezbeđivanju dostupnosti prava na pravično suđenje samo u okviru njene socijalne funkcije, odnosno ograničena isključivo na obezbeđivanju sredstava i kontrolu tih sredstava.

3. U Zakonu o advokaturi ("Sl. glasnik RS", br. 31/2011 i 24/2012 - odluka US) - član 73. i 74, regulisano pitanje besplatne pravne pomoći kao i način kako se ona ostvaruje.

4. U Nacrtu zakona potpuno je promašen cilj i predmet Zakona, odnosno ovaj Nacrt je trebao da reguliše samo pitanje korisnika besplatne pravne pomoći i uslova pod kojim se ona ostvaruje, a ne da se ponovo reguliše pojam pravne pomoći i određuju pružaoci suprotno kako je to regulisano Ustavom i Zakonom o advokaturi. Pored toga, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći ne sme da sadrži odredbe o uslugama u pravnoj pomoći, o ukidanju advokatske Tarife i slično.

5. Nedopustivo je pravnu pomoć deliti na pravnu pomoć i pravnu podršku. Pravna pomoć je jedinstvena i ona pripada svakom kada se raspravlja o njegovim pravima i obavezama u građansko pravnim stvarima kao i o optužbama u krivično pravnim stvarima.

Izvor: Vebsajt Advokatska komora Beograda, 22.10.2016.
Naslov: Redakcija