Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PRIVATNOM OBEZBEĐENJU: Pravna lica i preduzetnici za privatno obezbeđenje, kao i oni koji su obrazovali unutrašnji oblik organizovanja obezbeđenja za sopstvene potrebe - samozaštitna delatnost, kao i fizička lica koja rade u privatnom sektoru bezbednosti, u obavezi su da steknu licencu za vršenje poslova privatnog obezbeđenja do 1. januara 2017. godine. Privredni subjekti koji do navedenog datuma ne dobiju odgovarajuću dozvolu, neće moći da obavljaju delatnost privatnog obezbeđenja, a korisnici usluga imaće obavezu da angažuju isključivo licencirane kompanije i preduzetnike


Imajući u vidu Zakon o privatnom obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 104/2013 i 42/2015 - dalje: Zakon) svi radnici privatnih kompanija za obezbeđenje do kraja 2016. godine moraće da prođu obuku, polože stručni ispit i tako steknu licencu, potpisanu od strane Ministarstva unutrašnjih poslova.

Članom 80. Zakona propisana je odgovornost vlasnika objekata za angažovanje nelicenciranog privatnog obezbeđenja za rad u noćnim klubovima, splavovima i diskotekama.

Pravilnikom o bližim uslovima koje moraju da ispune pravna i fizička lica za sprovođenje stručne obuke za vršenje poslova privatnog obezbeđenja ("Sl. glasnik RS", br. 117/2014) propisane su obuke za dobijanje licence za tri vrste obezbeđenja i to za obavljanje poslova:

  • procene rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja u oblasti privatnog obezbeđenja (propisani su uslovi za prostoriju u kojoj bi se održavala obuka i za angažovane predavače i instruktore)
  • fizičko-tehničke zaštite lica i imovine i održavanja reda na sportskim priredbama, javnim skupovima i drugim mestima okupljanja građana (propisani su uslovi za prostoriju, salu, nastavna sredstva, vozila i oprema, predavače i trenere)
  • planiranja, projektovanja i nadzora nad izvođenjem sistema tehničke zaštite, kao i uslovi za vršenje obuke za obavljanje poslova montaže, puštanja u rad i održavanja sistema tehničke zaštite (propisani su uslovi zaprostoriju i predavače)

Zakon nalaže obavezu pribavljanja licence i za unutrašnje službe obezbeđenja kao unutrašnjeg oblika organizovanja obezbeđenja za svoje potrebe. Nameće se pitanje da li onda licencu treba da pribave sva privredna društva i preduzetnici?

Naime, prekršajna odgovornost propisana je samo za pravna lica i preduzetnike koji imaju organizovanu unutrašnju službu obezbeđenja (samozaštite). Privatno obezbeđenje, u smislu Zakona, obuhvata, između ostalog i poslove zaštite lica, imovine i poslovanja fizičkom i tehničkom zaštitom, koje (poslove) vrše pravna lica i preduzetnici koji su obrazovali "unutrašnji oblik organizovanja" obezbeđenja za sopstvene potrebe (dalje: samozaštitna delatnost). Po tome se ta delatnost (kao samozaštitna, unutrašnja) i razlikuje od delatnosti pružanja usluga vršenjem istih poslova za druge (za treća lica, spoljašnja delatnost), kao i od zaštite obavezno obezbeđenih objekata.

Imajući u vidu navedeno, interes nemalog broja malih i srednjih preduzeća biće da svoje poslove srodne poslovima privatnog obezbeđenja ne uvedu (unutrašnjim aktima) u režim kojim su podvrgnuti poslovi privatnog obezbeđenja, jer će ih to izložti troškovima, kako odmah, tako i dugoročno.

Samozaštitnom delatnošću ne mogu se po automatizmu smatrati poslovi (niti prosti skup poslova) koji su predviđeni aktom o sistematizaciji radnih mesta i obavljaju se na jednom ili više radnih mesta, pod nazivom radnik obezbeđenja, domar, čuvar ili sličnim nazivom i opisom poslova. Za prerastanje tih poslova u samozaštitnu delatnost uslov je da se obrazuje unutrašnja služba obezbeđenja (samozaštita), kao Zakonom propisani unutrašnji oblik organizovanja obezbeđenja za sopstvene potrebe i da se, pod uslovima iz člana 45. stav 1. Zakona, stekne odgovarajuća licenca za vršenje poslova privatnog obezbeđenja.

Još dok je Zakon bio u fazi predloga privredna društva pripremala su se da ispune uslove i potom stekla pravo da vrše obuke, tako da je taj proces već odmakao, a ukoliko se izuzmu privredni subjekti koji nemaju organizovane službe obezbeđenja - samozaštitnu delatnost, broj obveznika je mnogo manji od onog koji je u prvom momentu bio procenjen.

Izvor: Redakcija, 24.07.2016.