Zastava Bosne i Hercegovine | Zastava Crne Gore
Email Print

PREDLOG ZAKONA O POJEDNOSTAVLJENOM RADNOM ANGAŽOVANJU NA SEZONSKIM POSLOVIMA U ODREĐENIM DELATNOSTIMA: Predviđeno umanjenje stope poreza u odnosu na postojeće modele radnog angažovanja, što će dovesti do smanjenja troškova po sezonskom radniku, po osnovu poreza i doprinosa


Predlogom zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima usmerava se na rešavanje problema neformalno angažovanih sezonskih radnika u poljoprivredi. Problem sa angažovanjem sezonske radne snage u poljoprivredi naročito je izražen u letnjim mesecima kada su potrebni radnici za poljske radove i berbu voća i povrća. Pored pronalaženja radnika, poslodavci se suočavaju i sa velikim brojem birokratskih procedura koje prate prijavu i odjavu radnika koji se angažuju na svega nekoliko dana, najčešće po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima.

U sektoru poljoprivrede prema popisu poljoprivrede iz 2012. godine, bilo je 1.442.628 zaposlenih lica. Međutim, popis ne daje precizan broj sezonsko angažovanih radnika, već ih izražava kroz kategoriju godišnjih radnih jedinica. Korišćenjem proporcije postavljene na osnovu dostupnih podataka procenjuje se da se broj sezonsko angažovanih radnika i radne snage pod ugovorom kreće od 65.691 lica do 76.863 lica. Sezonski radnici u poljoprivredi mogu biti angažovani ili na nekom od poljoprivrednih gazdinstava ili od strane preduzeća čija je primarna delatnost poljoprivreda.

Za svoj rad poljoprivrednici su u 2016. godini u proseku mesečno zarađivali 54.238 dinara, odnosno 312 dinara po satu. Međutim, sezonsko angažovani radnici u poljoprivredi često novac dobijaju po završetku radnog dana na ruke i taj iznos varira od 1.000 do 3.000 dinara, u zavisnosti od vrste poljoprivredne delatnosti i dela Srbije u kojem rade. Stoga je za potrebe ovog rada korišćena pretpostavka da su sezonci prijavljeni na minimalnu zaradu koja je u 2016. godini iznosila 21.054 dinara, odnosno zarađivali su 121 dinar po satu ili 968 dinara dnevno.

Trenutno, sezonski radnici se formalno mogu angažovati putem ugovora o privremeno povremenim poslovima što je regulisano članom 197. i 198. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US i 113/2017). Prema podacima Poreske uprave u 2017. godini je svega 3.585 sezonskih radnika u poljoprivredi bilo angažovano po ugovoru o privremeno povremenim poslovima, odnosno 95% sezonskih radnika je angažovano u sivoj zoni što ukazuje da se ovaj institut, predviđen Zakonom o radu, ne koristi u punom kapacitetu.

Imajući u vidu navedeno, veliki problem u poljoprivredi, a posebno među sezonskim radnicima, jeste i angažovanje sezonskih radnika u neformalnoj zoni. Trenutni zakonski okvir, odnosno angažovanje putem ugovora o privremeno povremenim poslovima, na osnovu Zakona o radu, ne može pratiti dinamiku sezonskih poslova u poljoprivredi koji podrazumevaju promene na dnevnoj bazi usred vremenskih uslova, raspoloživosti radne snage i slično.

Takođe, potrebno je uvesti novi model angažovanja koji bi fizičkim licima koja se bave poljoprivredom omogućilo relativno jednostavnu prijavu i odjavu sezonskih radnika prateći specifičnost ove vrste posla. Donošenjem ovog zakona značajno će se smanjiti vreme potrebno za prijavu, odnosno odjavu sezonskog radnika, odnosno biće uveden fleksibilan način angažovanja radnika primenom elektronske platforme i bez odlaska na šalter.

Takođe, Predlogom zakona predviđa se umanjenje stope poreza u odnosu na postojeće modele radnog angažovanja, što će dovesti do smanjenja troškova po sezonskom radniku, po osnovu poreza i doprinosa, a što će motivisati poslodavce da prijave svoje sezonske radnike. Uvođenje zakonskog okvira za uspostavljanje sistema pojednostavljenog zapošljavanja sezonskih radnika predviđeno je kao jedna od mera akcionog plana Vlade za sprovođenje nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije.

Prema Predlogu zakona će se zakonski urediti sistem pojednostavljenog zapošljavanja koji će poslodavca osloboditi nepotrebne i obimne administracije vezane za postupak prijave i odjave sezonskih radnika, a sezoncima će omogućiti da ostvare prava po osnovu rada. Korist države usled uvođenja novog sistema bio bi smanjenje neformalne nezaposlenosti i sive ekonomije i time povećanje naplate poreza i doprinosa. Dodatno, na ovaj način se obezbeđuju poslovi i prava po osnovu rada za teško upošljive i trajno nezaposlene kategorije, čime se smanjuju socijalne tenzije.

Siva ekonomija i neformalno zapošljavanje predstavljaju jedan od vodećih izazova sa kojima se Republika Srbija suočava. Neregistrovane aktivnosti u značajnoj meri nanose štetu svim zainteresovanim akterima, poslodavcima, zaposlenima, kao i samoj državi. Sa jedne strane neprijavljeni radnici su uskraćeni za osnovna prava, između ostalog prava iz penzionog i zdravstvenog osiguranja, dok sa druge strane država ne uspeva da naplati poreze i doprinose.

Takođe, kompanije koje posluju legalno imaju znatno veće troškove poslovanja, posebno radne snage, u odnosu na svoje konkurente iz sive zone. Stoga, sve zainteresovane snage moraju imati zajednički cilj i zadatak, a to je da se bore protiv sive ekonomije.

Poseban problem predstavlja neformalno zapošljavanje u sektoru poljoprivrede. Usred sezonske prirode poslova u ovoj oblasti, zbog komplikovane procedure prijave i odjave radnika, većina sezonskih radnika u poljoprivredi je još u sivoj zoni.

Bolji položaj radnika treba da obezbedi Zakon o pojednostavljenom zapošljavanju sezonskih radnika, koji između ostalog predviđa i uvođenje pojednostavljenog načina prijavljivanja sezonskih radnika u poljoprivredi putem elektronske platforme.

Za sprovođenje ovog zakona nisu potreba finansijska sredstva iz budžeta Republike Srbije. Za nabavku softvera koji će biti korišćen za elektronsku prijavu preko portala Poreske uprave, kao i za dodatne obuke za korišćenje portala na centralnom i lokalnom nivou, finansijska sredstva su obezbeđena preko projekta "Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika", koje sprovode NALED i GIZ, a koji se finansira od strane Nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj. Obuke će naročito biti organizovane za zaposlene u servisnim centrima na lokalnom nivou, koji će pružiti potpunu podršku poslodavcima za prijavu i odjavu radnika preko elektronskog portala, naveo je ministar rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja, Zoran Đorđević, obrazlažući Predlog zakona u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 21.06.2018.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija