Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O PRAVIMA BORACA, VOJNIH INVALIDA, CIVILNIH INVALIDA RATA I ČLANOVA NJIHOVIH PORODICA: Nevladine organizacije vide kao sporno to što su žrtve koje su stradale na teritoriji drugih država, žrtve seksualnog zlostavljanja i torture koje pate od psihičkih oboljenja kao posledica preživljenog nasilja, neke od kategorija koje su isključene iz Nacrta zakona


Sudbina Nacrta zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica, koji je u javnosti mesecima izazivao negodovanje, posebno kod nevladinog sektora koji smatra da njime više od 15.000 osoba u Srbiji ostaje bez statusa civilnih žrtava rata, zavisiće isključivo od toga ko će da bude novi ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, navedeno je iz ovog Ministarstva, čija je radna grupa i izradila ovaj dokument.

Ukoliko novi ministar ne povuče ovaj Nacrt zakona i ne obezbedi status civilnim žrtvama rata, oni neće ostvariti pravo na reparaciju.

Višemesečna saga u vezi sa ovim Nacrtom zakona trajala je zbog toga što nevladine organizacije, pre svih Fond za humanitarno pravo (FHP), vide kao sporno to što su žrtve koje su stradale na teritoriji drugih država, žrtve seksualnog zlostavljanja i torture koje pate od psihičkih oboljenja kao posledica preživljenog nasilja, neke od kategorija koje su isključene iz ovog dokumenta. Civilni sektor je nekoliko puta pozvao na povlačenje ovog dokumenta iz procedure, ali predstavnici Ministarstva, pa i sam ministar, na to nisu obraćali posebnu pažnju.

S druge strane, kako je ranije rekao državni sekretar Ministarstva, Dragan Popović, u ovom Nacrtu zakona "prvi put je uvedena civilna žrtva rata. Tvrdnje civilnog sektora da smo dužni da poštujemo i ispunjavamo prava žrtava rata su tačne i mi to radimo kao i sve države u okruženju. I zemlje u regionu civilnim žrtvama rata smatraju samo svoje državljane koji su stradali na teritoriji te zemlje", ukazao je tada Popović.

FHP u svom izveštaju "Pravo žrtava na reparacije u Srbiji i standardi Evropskog suda za ljudska prava", navodi da nadležne institucije nastavljaju da ignorišu svoju ustavnu i međunarodnu obavezu da civilnim žrtvama rata pruže pravičnu nadoknadu štete i druge vrste reparacija. Sa druge strane, Dragan Popović smatra da je Nacrt zakona u saglasnosti sa evropskim tekovinama, "jer smo dobili i saglasnost vladine Kancelarije za evropske integracije".

Izvor: Vebsajt Danas, J. D., 23.05.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija