Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KORIŠĆENJU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o korišćenju obnovljivih izvora energije (“Službeni glasnik RS”, broj 40/21), u članu 4. stav 1. posle tačke 11) dodaje se tačka 11a) koja glasi:

“11a) dan spajanja tržišta znači prvi dan operativnog rada, u spojenom režimu, unutardnevnog organizovanog tržišta električne energije Republike Srbije spojenog sa jedinstvenim pan-Evropskim unutardnevnim tržištem električne energije;ˮ

Tač. 14) i 19) brišu se.

Posle tačke 28) dodaje se tačka 28a) koja glasi:

“28a) negativna tržišna premija je, u sistemu dvostrane tržišne premije, negativna razlika između referentne tržišne cene i prihvaćene ponuđene cene na aukciji;ˮ.

Član 2.

U članu 9. stav 2. briše se.

 

Član 10. menja se i glasi:

Član 3.

“Član 10.

Proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora energije su dužni da urede svoju balansnu odgovornost u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika i pravilima o radu tržišta električne energije.

Garantovani snabdevač preuzima balansnu odgovornost za proizvođače iz obnovljivih izvora energije koji su u sistemu tržišne premije, uz pravo da prenese balansnu odgovornost na drugu balansno odgovornu stranu u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast energetike i pravilima o radu tržišta.

Garantovani snabdevač preuzima balansnu odgovornost i snosi troškove balansiranja za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora koji su u sistemu fid-in tarife, do isteka podsticajnog perioda.

Proizvođači iz obnovljivih izvora energije koji su u sistemu tržišne premije su dužni da:

1)         plaćaju garantovanom snabdevaču novčani iznos u fiksnom procentu od ponuđene cene na aukciji po svakom proizvedenom MWh;

2)         plaćaju garantovanom snabdevaču po ceni na dan-unapred tržištu pozitivnu razliku između prodate električne energije koju je prijavio garantovanom snabdevaču i proizvedene električne energije u MWh;

3)         savesno prognoziraju proizvodnju električne energije. Kriterijumi za utvrđivanje nesavesne prognoze električne energije i posledice nesavesnog postupanja uređuju se ugovorom iz stava 6. ovog člana.

 

Na zahtev Ministarstva garantovani snabdevač u roku od 15 dana prijema zahteva, predlaže fiksni procenat od ponuđene cene iz stava 4. tačka 1) ovog člana, a Ministarstvo ga objavljuje u javnom pozivu za sprovođenje aukcija.

Garantovani snabdevač i proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora iz stava 1. ovog člana, zaključuju ugovor o preuzimanju balansne odgovornosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast energetike, ovim zakonom i podzakonskim aktom iz stava 9. ovog člana.

Istekom šest meseci od dana spajanja organizovanog unutardnevnog tržišta Republike Srbija sa evropskim organizovanim unutardnevnim tržištem, proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora su dužni da urede svoju balansnu odgovornost u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika i pravila o radu tržišta električne energije u roku od pet meseci od dana spajanja organizovanog unutardnevnog tržišta, dok se aukcije za dodelu tržišne premije sprovode bez prava iz stava 2. ovog člana.

Garantovani snabdevač nadoknađuje troškove preuzimanja balansne odgovornosti za proizvođače iz obnovljivih izvora energije iz sredstava iz stava 4. ovog člana, negativne tržišne premije i naknade za podsticaj povlašćenih proizvođača iz člana 57. ovog zakona.

Vlada bliže uređuje model ugovora o preuzimanju balansne odgovornost, prava i obaveze balansno odgovorne strane i proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, trajanje i prestanak ugovora, uslove i postupak zaključivanja ugovora i druge elemente.ˮ.

Član 4.

U članu 11. stav 1. posle reči: “obnovljivih izvoraˮ dodaju se reči: “u objektima čije je odobrena snaga proizvodnog objekta manja od 400 kW, odnosno za objekte koji se priključuju na mrežu nakon 1. januara 2026. godine odobrene snage manje od 200 kWˮ.

Član 5.

Naziv člana 15. i član 15. menjaju se i glase:

“Određivanje maksimalne ponuđene cene na aukciji za tržišne premije Član 15.

Za potrebe aukcija, Ministarstvo u javnom pozivu određuje maksimalnu ponuđenu cenu za električnu energiju po MWh.

Za rekonstruisane elektrane, Ministarstvo određuje posebnu maksimalnu ponuđenu cenu za električnu energiju po MWh.ˮ.

Član 6.

U članu 17. stav 3. tačka 3) menja se i glasi:

“3) maksimalnu ponuđenu cenu;ˮ.

Posle tačke 3) dodaje se tačka 3a) koja glasi:

“3a) fiksni procenat od ponuđene cene koju povlašćeni proizvođač plaća garantovanom snabdevaču po svakom proizvedenom MWh za uslugu preuzimanja balansne odgovornosti;ˮ.

Član 7.

U članu 21. posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

“Ako deo kapaciteta elektrane popuni kvotu, učesnik na aukciji je dužan da u postupku sticanja statusa povlašćenog proizvođača dokaže da je za taj deo kapaciteta obezbedio posebno merno mesto u odnosu na preostali deo kapaciteta elektrane koji nije popunio kvotu.ˮ.

Dosadašnji st. 4. i 5. postaju st. 5. i 6.

U dosadašnjem stavu 5. koji postaje stav 6. reči: “u st. 1 - 4. ovog članaˮ zamenjuju se rečima: “u st. 1 - 5. ovog članaˮ.

Član 8.

Naziv člana 34. i član 34. menjaju se i glase:

“Određivanje maksimalne ponuđene cene na aukciji za fid-in tarife Član 34.

U slučaju dodele fid-in tarifa u postupku aukcija, Ministarstvo u okviru javnog poziva određuje maksimalnu fid-in tarifu za električnu energiju po MWh, čiju visinu učesnici aukcija ne mogu svojim ponudama da premaše na aukciji.

Za rekonstruisane elektrane, Ministarstvo određuje posebnu maksimalnu fid-in tarifu za električnu energiju po MWh.ˮ.

Član 9.

U članu 58. stav 3. posle reči: “krajnjeg kupcaˮ dodaju se reči: “niti veća od 10 MWˮ.

Član 10.

U članu 60. stav 1. posle reči: “kupca-proizvođačaˮ dodaju se reči: “čija je odobrena snaga proizvodnog objekta manja od 400 kW, odnosno za objekte koji se priključuju na sistem nakon 1. januara 2026. godine odobrene snage manje od 200 kW,ˮ.

Član 11.

U članu 67. stav 2. posle reči: “u postupku priključenja,ˮ dodaju se reči: “naziv podnosioca zahteva,ˮ.

Posle stava 3. dodaju se st. 4. i 5. koji glase:

“Operator prenosnog sistema svake godine donosi akt o proceni adekvatnosti resursa proizvodnog sistema za desetogodišnji period, na koji saglasnost daje Agencija i koji se objavljuje na internet stranici operatora sistema.

U slučaju da procena iz akta iz stava 4. ovog člana ukaže na rizike po siguran rad elektroenergetskog sistema, Operator prenosnog sistema može za priključenje proizvođača iz varijabilnih obnovljivih izvora energije da uvede obavezu obezbeđivanja novog kapaciteta na teritoriji Republike Srbije koji je osposobljen da Operatoru prenosnog sistema pruži sistemske usluge regulacije frekvencije i snage razmene (konvencionalni izvori, skladišta električne energije), kao uslov definisan u Studiji priključenja, za priključenje elektrana koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije.ˮ.

Član 12.

U članu 68. stav 2. posle reči: “u postupku priključenja,ˮ dodaju se reči: “naziv podnosioca zahteva,ˮ.

Član 13.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbijeˮ.

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

1.         Problemi za koje zakon treba reši

Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije (u daljem tekstu: Zakon o OIE) je objavljen u “Službenom glasniku RSˮ, broj: 40/21 od 22.04.2021. godine, a stupio je na snagu 30.04.2021. Zakon o OIE trebalo je da reši problem nedovoljnog povećanja udela obnovljivih izvora energije (u daljem tekstu: OIE) uklanjajući glavne uzroke koji sprečavaju njihov rast, ali i da postigne druge ciljeve u ovoj oblasti.

Nakon stupanja na snagu Zakona o OIE nastupio je period njegove primene, u okviru koga su identifikovani određeni problemi, te je u ministarstvu nadležnom za poslove energetike je ocenjeno da se ti problemi mogu prevazići isključivo izmenama i dopunama važećeg zakona.

Naime, osnovni razlozi za pripremu Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije (u daljem tekstu: Nacrt zakona), tj. problemi za koje zakon treba reši se ogledaju u sledećem:

Postojeće zakonsko rešenje u članu 10. Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije daje pravo svim proizvođačima iz obnovljivih izvora energije da prenesu balansu odgovornost na garantovanog snabdevača, odnosno JP EPS koji obavlja funkciju garantovanog snabdevača i ujedno je najveći učesnik na tržištu. Ovo pravo zakon garantuje bez obzira da li se proizvođači nalaze u sistemu podsticaja. Nakon donošenja Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, operatoru prenosnog sistema podneto je za oko 14000 MW projekata elektrana na vetar i solarnih elektrana zahtev za priključenje. Da bi se razumeo koliki je to obim projekata, treba imati u vidu da je ukupan instalisani kapacitet u Srbiji oko 8000 MW svih elektrana. Usled vanrednog broja zahteva operator prenosnog sistema bio je prinuđen da obustavi rešavanja zahteva, jer bi se, u slučaju stupanja operatora prenosnog sistema u ugovorne obaveze sa svim navedenim projektima, omogućio nastavak realizacije projekata koje koriste varijabilne obnoljive izvore energije u obimu koji bi, u slučaju njihove izgradnje i puštanja u rad ugrozilo sigurnost rada elektroenergetskog sistema. Operator prenosnog sistema je i pre donošenja Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije imao 4000 MW zahteva za priključenje elektrana na vetar i solarnih elektrana i predstavlja veliki izazov za njihovu integraciju.

Sa druge strane, postojeće rešenje predstavlja veliki rizik za poslovanje JP EPS-a i krajnje kupce koji finansiraju podsticaje za povlašćene proizvođače, jer mu se nameće obaveza preuzimanja balansne odgovornosti i za projekte koji se razvijaju komercijalno. Osim navedenog, predloženo rešenje da se odnos garantovanog snabdevača i i proizvođača iz obnovljivih izvora u pogledu balansne odgovornosti reši kroz dozvoljeni procenat balansnog odstupanja i plaćanje garantovanog snabdevaču od strane proizvođača iznos fiksne naknade za svaki kilovat sat van dozvoljenog procenta balansnog odstupanja pokazao se problematičnim u toku priprema podzakonskog akta, jer ne rešava pitanje zloupotrebe proizvođača na tržištu, a pitanje iznosa naknada i dozvoljenog procenta nije rešen do danas.

Naredni problem koji Nacrt zakona treba da reši tiče se kupaca- proizvođača kojima je omogućeno da sa pravom prioritetnog preuzimanja električne energije od strane operatora sistema instaliraju proizvodne objekte na prenosni sistem, što u uslovima postojećih zahteva za priključenje u iznosu od 17 GW može dovesti do ugrožavanja sigurnosti rada elektroenergetskog sistema. Nacrt zakona treba da ukloni i neusaglašenost člana 11. zakona koji propisuje pravo prioritetnog pristupa za sva proizvođače iz obnovljivih izvora energije, iako je to pravo referentnom evropskom regulativom sa kojom Srbija treba da se usaglasi, ograničeno samo na mala postrojenja do 400 kW, a od 1. januara 2026. samo na 200 kW.

Nacrt zakona treba reši pitanje nadležnosti za određivanje maksimalne cene koja se može ponuditi na aukcijama, s obzirom da postojeće rešenje predviđa da Agencija za energetiku Republike Srbije određuje maksimalnu cenu na aukcijama, a Ministarstvo ih sprovodi, što potencijalno dovodi do neefikasnosti celog procesa, jer se odgovornost za uspeh aukcija i njihovo sprovođenje distribuira na dve državne institucije, od kojih je jedna nezavisna i samostalna u radu, pa je potrebno sistem aukcije centralizovati oko jedne institucije.

2.         Ciljevi koji se zakonom postižu

Nacrt zakona je usmeren na to da se njegovim donošenjem eliminišu problemi identifikovani u periodu njegove primene, a posebno da postignu sledeći ciljevi:

1)         da se stvore uslovi za sprovođenje aukcija i uređenje balansne odgovornosti za proizvođače u sistemu podsticaja na takav način koji će biti atraktivan za ulaganje u nove OIE kapacitete, a sa druge strane, koji će zaštiti garantovanog snabdevača i krajnje kupce od neumereno visokih troškova integracije obnovljivih izvora u sistem,

2)         da se obezbedi zaštitni mehanizam od ugrožavanja sigurnosti rada elektroenergetskog sistema u slučaju masivne integracije varijabilnih obnovljivih izvora energije, tako što će proizvođači iz varijabilnih obnovljivih izvora energije u postupku priključenja obezbediti kapacitete za pružanje pomoćnih usluga operatoru prenosnog sistema koji obuhvataju regulaciju frekvencije i razmenu snage (baterija i druga skladišta, odnosno upravljive izvore energije) ako operator prenosnog sistema proceni u analizi sigurnosti i adekvatnosti rada elektroenergetskog sistema da je sistem ugrožen,

3)         da se pravo prioritetnog pristupa uredi u skladu sa evropskom regulativom,

4)         da se koncept kupaca-proizvođača ograniči na distributivni nivo.

3.         Razmatrane mogućnosti da se problem reši bez donošenja zakona i zašto je donošenje zakona najbolji način rešavanja problema

Nacrt zakona je jedini efikasan način da se postojeći praktični problemi u primeni Zakona o OIE reše. Bez Nacrta zakona nije moguće rešiti gore navedene probleme.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. Nacrta zakona vrše se izmene u članu 4. Zakona o OIE kojima je određeno značenje izraza u tom zakonu.

Članom 2. Nacrta zakona briše se stav 2. u članu 9. Zakona o OIE čime se vrši izmena sistema podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Članom 3. Nacrta zakona menja se član 10. Zakona o OIE kojim se uređuje preuzimanje balansne odgovornosti.

Članom 4. Nacrta zakona menja se član 11. stav 1. Zakona o OIE čime se vrši preciziranje dužnosti operatora prenosnog, distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema.

Članom 5. Nacrta zakona menjaju se naziv člana 15. i član 15. Zakona o OIE kojim se određuju maksimalne ponuđene cene na aukciji za tržišne premije.

Članom 6. Nacrta zakona menja se član 17. stav 3. Zakona o OIE kojim se propisuju elementi Javnog poziva kojim se pokreće i sprovodi postupak aukcija.

Članom 7. Nacrta zakona u članu 21. Zakona o OIE posle stava 3. dodaje se novi stav 4. čime se precizira postupak sastavljanja rang liste i popunjavanje kvote koje predstavljaju ukupnu odobrenu snagu elektrana u MW ili električnu energiju u MWh za koje se mogu steći tržišne premije, odnosno fid-in tarife.

Članom 8. Nacrta zakona menja se naziv člana 34. i član 34. Zakona o OIE kojim se propisuju određivanje maksimalne ponuđene cene na aukciji za fid-in tarife.

Članom 9. Nacrta zakona vrše se dopune člana 58. stav 3. Zakona o OIE, čime se preciziraju parametri instalisane snage proizvodnog objekta kupca- proizvođača.

Članom 10. Nacrta zakona vrši se dopuna člana 60. stav 1. Zakona o OIE čime se preciziraju dužnosti operatora prenosnog, distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema u pogledu prava na prioritetan pristup kupca- proizvođača.

Članom 11. Nacrta zakona vrše se dopune člana 67. Zakona o OIE, čime se preciziraju dužnosti operatora prenosnog sistema električne energije.

Članom 12. Nacrta zakona vrši se dopuna člana 68. stav 2. Zakona o OIE čime se preciziraju dužnosti operatora distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema koje se tiču objavljivanja spiska svih podnetih zahteva u postupku priključenja.

Članom 13. Nacrta zakona propisano je stupanje na snagu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije.

Izvor: Vebsajt Ministarstva rudarstva i energetike, 21.01.2023.
Naslov: Redakcija