Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

U PRIPREMI IZMENE KRIVIČNOG ZAKONIKA: Preispitivanje sankcija za određena krivična dela, definisanje doživotne kazne zatvora i određivanje novih mera za višestruke povratnike


Radna grupa za izmenu i dopunu Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016 - dalje: KZ), koju je Ministarstvo pravde osnovalo krajem prethodne godine, radiće na preispitivanju sankcija za određena krivična dela, na definisanju doživotne kazne zatvora, ali i određivanju novih mera za višestruke povratnike, odnosno lica koja ponavljaju krivična dela. Predvodiće je profesor dr Zoran Stojanović. Članovi ove radne grupe biće predstavnici Vrhovnog kasacionog suda, Republičkog javnog tužilaštva, strukovnih udruženja i institucija, kao i predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova, zdravlja i pravde, ali i Fondacije "Tijana Jurić" i Autonomnog ženskog centra.

Članovi radne grupe definisaće tačno sva krivična dela za koja je potrebno izmeniti opseg krivičnih sankcija, kao i zakone koje je potrebno usaglasiti s predloženim izmenama KZ-a. Očekujemo da će u narednih mesec dana radna grupa izraditi nacrt izmena i dopuna Krivičnog zakonika kako bi se dalje nastavilo s procedurom usvajanja novih zakonskih mera – rečeno je u Ministarstvu pravde.

Igor Jurić, osnivač Fondacije "Tijana Jurić", koja je u okviru narodne inicijative sakupila gotovo 160.000 potpisa građana za izmenu Krivičnog zakonika i predložila uvođenje kazne doživotnog zatvora za ubistvo deteta, maloletnika ili trudne žene, kaže za naš list da je određen njihov predstavnik u radnoj grupi. To će biti advokat Maja Atanacković, pravni zastupnik fondacije, koja je učestvovala u pisanju predloga izmene pomenutog zakona.

Jurić kaže da se nada da će predlog, kada stigne u parlament, ujediniti vlast i opoziciju i da će stvar, za koju se fondacija bori već dve godine, biti okončana.

Posle toliko vremena i našeg upornog insistiranja, lobiranja, razgovaranja, prikupljanja potpisa, organizovanja okruglih stolova, niko nije našao za shodno da nas pozove, da razgovara s nama dok to nije došlo pred svršen čin. Sada se odjednom neke organizacije i udruženja javljaju i prave problem oko onoga za šta se zalažemo. Pre prikupljanja potpisa smo dugo radili na analizi mogućnosti uvođenja kazne doživotnog zatvora, njenim prednostima, manama, ali i koliki bi bili troškovi uvođenja ovakvog sistema – kaže Jurić.

I advokati su izabrali predstavnike za radnu grupu Ministarstva pravde, ali će njihova imena saopštiti tek pošto taj predlog usvoji Upravni odbor.

Advokat Zora Dobričanin Nikodinović, koja vodi Radnu grupu za krivično pravo u Advokatskoj komori Srbije, kaže da bi institut doživotnog zatvora, čije je uvođenje najavljeno, bio nov institut u našem krivičnom zakonodavstvu i pravnog sistema u celini. Imajući to u vidu, kaže ona, advokatura ima obavezu da se ozbiljno posveti ideji za njenu eventualnu implementaciju u naš pravni sistem.

U društvu zasnovanom na vladavini prava, advokat ima visok stepen profesionalne odgovornosti koja proističe iz obaveza da svoje znanje i sposobnost podjednako posveti klijentima i interesima zakonitosti i pravde. Izmene i dopune Krivičnog zakonika predstavljaju promene sistemskog zakona i tome treba pristupiti s velikom ozbiljnošću i kroz redovnu zakonsku proceduru. Na tome maksimalno ozbiljno učešće treba da uzme i široka stručna javnost. Temeljne izmene našeg krivičnog zakonodavstva su potrebne i poželjne i advokatura u tome želi da učestvuje i da svoj doprinos. Od uvođenja težih i strožih krivičnih sankcija, pooštravanja kaznene politike i politike kažnjavanja u borbi protiv kriminala, za suzbijanje vršenja krivičnih dela i učinilaca važnija je efikasnost – smatra Dobričanin Nikodinović.

Kada to kaže ona misli na izvesnost da će izvršioci krivičnih dela biti otkriveni kroz zakonit postupak otkrivanja krivičnih dela i učinilaca, zakonito i blagovremeno prikupljanje dokaza od strane MUP-a i javnih tužilaštava.

Dakle, pravilnost postupka, obezbeđenje dokaza i zakonit sudski postupak sproveden od strane stručnog, nepristrasnog, odgovornog i nezavisnog sudstva, standardi su kroz koje se istovremeno ostvaruju građanska prava okrivljenih i oštećenih, ali i nezavisnost sudija. Tako se ostvaruje i opšti interes, pravna sigurnost i vladavina prava u sistemu podele vlasti, za šta se advokatura kao ustavna kategorija u potpunosti zalaže – navodi Zora Dobričanin Nikodinović. Ona dodaje da je to i većinsko mišljenje njenih kolega.

Sudija Višeg suda u Beogradu Aleksandar Trešnjev saglasan je da se u krivično pravni sistem Srbije za najteže oblike krivičnih dela uvede kazna doživotnog zatvora.

– U našem pravnom sistemu kazne su visoko postavljene. Moje mišljenje je da nedostaje kazna doživotnog zatvora, ali i da postojeće kazne nema potrebe pooštravati s obzirom na to da već postoji veliki raspon između donje i gornje granice propisane kazne koje sudije mogu da koriste. Činjenica da sudije izriču kazne u njenoj donjoj polovini govori da su one visoko postavljene – navodi Trešnjev.

On smatra i da bi borba protiv kriminaliteta bila uspešnija kada bi se sprovele opsežne mere na unapređenju policije i njenom osposobljavanju da prepozna određene oblike kriminaliteta.

Izvor: Vebsajt Politika, 21.01.2019.
Naslov: Redakcija