Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACIONALNI PROGRAM ZA SUZBIJANJE SIVE EKONOMIJE: Smanjenje obima sive zone u narednih pet godina sa 30,1 odsto na 26,7 odsto BDP-a


Predstavnici Vlade Republike Srbije, Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i Savez za fer konkurenciju predstavili su Nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije koji predviđa da se u narednih pet godina obim sive zone smanji sa 30,1 odsto na 26,7 odsto BDP-a, odnosno da u legalne tokove bude vraćeno više od milijardu evra.

Predstavljajući Nacionalni program predsednik UO NALED-a, Vladan Atanasijević, ocenio je da je taj cilj dostižan.

Prema njegovim rečima, ključne mere će biti efikasniji nadzor nad tokovima sive ekonomije i jačanje institucija, bolja koordinacija inspekcija i saradnja, smanjenje administrativnog i parafiskalnog opterećenja za privredu i građane, unapređenje sistema procesuiranja krivičnih dela, unapređenje sistema fiskalizacije, poreske olakšice za preduzetnike, sučeljavanje sa suvišnom birokratijom i jačanje svesti građana o negativnim posledicama sive ekonomije.

On je rekao da je u radu na Nacionalnom programu učestvovalo više od 100 učesnika iz javnog i privatnog sektora, organizacija civilnog društva i stručnjaka, a važnim je ocenio to što je Vlada Republike Srbije direktno uključila privredu u rad stručne grupe za izradu takvog dokumenta.

Prema analizama NALED-a, zbog sive ekonomije budžet Srbije je svakog dana uskraćen za osam miliona evra, a svaki građanin je zbog toga oštećen za jednu prosečnu platu.

Predsednik UO NALED-a je rekao da su 2016. i 2017. godina proglašene godinama borbe protiv sive ekonomije i da je cilj Srbije da sivu zonu spusti na nivo na kojem je bila u 11 zemalja srednje i istočne Evrope u trenutku kada su pristupale EU.

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji, Majkl Kirbi, istakao je da siva ekonomija onemogućava ekonomski razvoj Srbije i da je Nacionalni program za njeno suzbijanje pravi korak u borbi protiv takvog poslovanja.

Nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije omogućiće veću saradnju između inspekcijskog nadzora i sudova da se bore protiv sive ekonomije, ali i ohrabriti građane da se uključe u tu borbu, rekao je Kirbi i poručio da će to pomoći Srbiji da postane još snažniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Ambasador Nemačke u Beogradu, Aksel Ditman, izjavio je da siva ekonomija ima negativan efekat na poslovnu klimu i ekonomski rast zemlje, i zato je pre svega, kako je rekao, potrebno da građani shvate da i sebi i drugima štete ako ne plate porez.

Ditman je podsetio da je ekonomska reforma definisana programom sa MMF nastavila borbu protiv sive ekonomije, kao i da se već povećava javni prihod po tom osnovu.

"Ovaj trud će poslati važan signal na putu Srbije ka EU i stranim investitorima, poslaće poruku o transparentnosti, stabilnosti i vladavini prava", poručio je Ditman.

Prema računici NALED-a novac koji država gubi zbog sive ekonomije bio bi dovoljan da svaka opština u Srbiji dobije novi dom zdravlja (609 miliona evra), da se rekonstruišu i opreme sve opšte i specijalne bolnice (439 miliona evra), finansiraju plate vatrogasaca, policajaca i lekara (963 miliona evra), a ostatkom novca da se prepolovi deficit budžeta.

U prethodnih 10 meseci prijavljeno je skoro 15.000 neregistrovanih zaposlenih izjavila je potpredsednica Vlade Republike Srbije, Kori Udovički i poručila da je za borbu protiv sive ekonomije najvažnije da društvo promeni odnos prema plaćanju poreza.

"Prijavljivanje radnika raste na bitno brži način nego što je bilo ranije", rekla je Udovički i dodala da je prijavljeno 3.000 preduzetnika više.

Udovički, koja je i ministarka državne uprave i lokalne samouprave, rekla je da je to samo početak u narednom periodu, pored jačanja svesti i promene odnosa države, radiće se, kako je rekla i na podešavanju fiskalnih podsticaja.

Predviđa se da se stimulišu oni koji redovno plaćaju poreze i prijavljuju radnike, ali to mora, kako je istakla, pažljivo da se uradi.

"Moramo da zaštitimo poreske prihode i da nastavimo na putu smanjivanja budžetskog deficita. Pokušavamo da proširimo poreski obuhvat. Ovim programom je identifikovano smanjenje opterećenja za one koji su već dobre platiše, ali to mora korak po korak da se radi", rekla je ona i dodala da bi povraćaj mogao da dođe u obzir ali nakon perioda istrajnog pridržavanja propisa i plaćanja poreza.

"Oni koji se pokažu kao izuzetno dobri, biće na nekoj vrsti 'bele liste', kako bi se videlo ko su oni privrednici koji se drže propisa. Oni bi mogli da dobiju podsticaje", rekla je Udovički.

Ona kaže da je dobijala informacije od onih preduzetnika koji su zatvarani po nedelju dana za poreske prekršaje, ali nisu smatrali da je kazna u proporciji sa prekršajem.

"Mora da se podesi odnos i da se vodi računa o tome kakav je prestup učinjen sa tim kako bi trebalo da se kazni. Ne može sve ni da se propiše. Mora da postoji i zdravorazumska procena onoga ko radi, ali ipak ne govorim o velikoj diskreciji i ona je štetna", rekla je Udovički.

Izmene svih poreskih zakona moraju da se urade i usvoje u naredne dve godine, do aprila 2017. godine, rekla je ministarka.

Prema njenim rečima, anketa koju je sproveo USAID sa predstavnicima malih i srednjih preduzeća pokazala je da je poreska naplata povećana prošle godine.

"Da bismo nastavili borbu protiv sive ekonomije važan element je da se odnos građana, ali ne samo njih, promeni prema plaćanju poreza, kao i odnos državne uprave prema građanima i privrednicima, kako bi se razvilo partnerstvo u prikupljanju budžetskih prihoda i usklađivanju sa zakonskim procesima", poručila je Udovički.

Upitana šta je u tom kontekstu planirano za privrednike koji su na listi najvećih poreskih dužnika, koja je javna, ona je rekla da je to drugi set mera.

"Reč je o finansijskoj disciplini i smanjuje se prostor i broj onih koji ne plaćaju porez. Smanjuje se i broj privrednika i iznos neplaćenog poreza. Važno je i da merama ne ubijemo privrednika time što sada, kada uvodimo finansijsku disciplinu, tražimo da se uplate svi dugovi odjednom. Ako pogledate podatke ti se brojevi smanjuju", navela je Udovički.

Poreska uprava uporedo sa kontrolom privrednika po Srbiji kontroliše i svoje inspektore, jer apsolutno neće tolerisati korupciju u sopstvenim redovima, poručila je direktorka Poreske uprave, Dragana Marković.

"Na teritoriji cele Srbije, pojačane su terenske kontrole evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa i radnog statusa zaposlenih", rekla je Marković.

Ona je rekla da poreznici gotovo svakodnevno imaju akcije na sprečavanju nelegalnog prometa duvana i duvanskih proizvoda kao i drugih akciznih proizvoda.

Za efikasnu borbu protiv sive ekonomije, potrebna su stabilna sistemska rešenja, navela je ona i podsetila da je u junu 2015. godine usvojen program transformacije Poreske uprave sa jasno definisanim rokovima i ciljevima, kako bi se napravila savremena i efikasna poreska administracija.

Procenat naplate poreza za prvih 11 meseci, kako je navela, indeks je 103 što znači da Poreska uprava radi zadovoljavajuće.

Ako bi se samo 10 odsto sive ekonomije prevelo u legalne tokove, to bi moglo da utiče na rast BDP-a do tri odsto, ocenjeno je tokom predstavljanja Nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije.

Država bi, u daljoj borbi protiv sive ekonomije, kako je rečeno, trebalo da vodi računa i o saradnji državnih organa, promovisanju plaćanja poreza, inspekcijskim merama, ali i da reši problem parafiskalnih nameta.

Član Saveza za fer konkurenciju, Goran Pitić, konstatovao je da u godinama za nama ne postoje jasni politički ciljevi šta se želi postići parafiskalnim i neporeskim nametima zbog čega postoji hiperinflacija tih nameta.

Prema njegovim rečima, trebalo bi da njihovo donošenje bude transparentno, predvidivo, da postoji pravna sigurnost, da ne postoji arbitrarnost, kao i da postoji pravni osnov u vidu zakona koji bi uredio naknade za korišćenje javnih dobara.

On je dodao da je potrebna analiza koje takse i naknade bi trebalo ukinuti, a koje prevesti u poreske oblike i učiniti sistem takvim da za građane i preduzeća ne postoje nikakva iznenađenja.

Pitić je istakao da parafiskalni nameti uništavaju konkurentnost i ukazao na rezultate istraživanja koja su pokazala da strani investitori kao najveće probleme u poslovanju privrede u Srbiji vide pravnu sigurnost, infrastrukturu i stabilnost i predvidivost poreskog sistema, dok domaći privrednici na treće mesto stavljaju parafiskalne namete.

"NALED je evidentirao 400 nameta, od kojih je 250 parafiskalnog karaktera. Postoji maltene mit da se najveći deo nameta nalazi na lokalnom nivou, ali ogroman deo, više od 70 odsto tih taksi, naknadi i licenci, jeste na nivou Republike", rekao je Pitić.

Sve to ukazuje, dodao je on, da je veoma važno uraditi ozbiljnu analizu opravdanosti i svrsishodnosti ili uvođenja određenih parafiskalnih nameta.

"To je tačka broj jedan koja će obezbediti evidenciju svega i sučeljavanje sa kvalitetom i nivoom usluga koju bi ti nameti trebalo da pruže građanima i privredi", rekao je Pitić.

Državni sekretar Ministarstva privrede, Miloš Petrović, izjavio je da, sve dok je veći strah od upuštanja u preduzetništvo od rizika rada u sivoj zoni, siva ekonomija će jačati.

On je rekao da nema borbe protiv sive ekonomije bez intenzivnog rada i saradnje državnih organa na njenom suzbijanju. Petrović je primetio da su zakoni u Srbiji dobri, ali problem postoji u tumačenju i primeni.

Prema njegovim rečima, važni su podsticaji za preduzetništvo, kao i poreske olakšice a na tom planu važna je i edukacija privrednika.

Izvor: Vebsjat Tanjug, 23.12.2015.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija