Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ELEKTRONSKOJ TRGOVINI: Objavljena nova "crna lista" internet trgovaca


Broj potrošača koji se javljaju potrošačkim organizacijama, a u vezi sa kupovinom putem društvenih mreža od neregistrovanih prodavaca, svakodnevno raste. Nažalost, u ovakvoj situaciji, odredbe Zakona o zaštiti potrošača nisu primenjive ("Sl. glasnik RS", br. 62/2014, 6/2016 - dr. zakon i 44/2018 - dr. zakon) (ne važe) i potrošačke organizacije nisu u mogućnosti da postupaju, niti da pruže adekvatne pravne savete, izuzev da potrošače upute na samostalni sudski postupak.

Zbog toga je, posmatrajući navode u čl. 6. Zakona o elektronskoj trgovini ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009, 95/2013 i 52/2019), ali i druge zakone, Udruženje za zaštitu potrošača Vojvodine (UZPV) u saradnji sa potrošačkim organizacijama članicama Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS), izvršilo proveru određenog broja trgovaca na društvenoj mreži "Fejsbuk" i utvrdilo spisak onih za koje se sumnja da ne posluju u skladu sa propisima.

Taj spisak se stalno ažurira i upravo je objavljen novi.

Crnu listu trgovaca možete pogledati OVDE, na zvaničnom sajtu Udruženja za zaštitu potrošača.

Kako je rečeno, reč je o trgovcima koji svoju robu prodaju putem Fejsbuka ili Instagrama, a koji imaju i više od 5.000 pratilaca na svojim profilima.

Pretpostavka je da na listi postoje trgovci koji su eventualno i registrovani, a na listi su se našli iz razloga što ne poštuju Zakon. Svaki trgovac koji dostavi dokaz da posluje u skladu sa Zakonom, biće uklonjen sa liste. Lista nije konačna, svakodnevno će biti ažurirana.

NOPS moli potrošače koji imaju bilo kakav problem s neregistrovanim trgovcima koji posluju putem društvenih mreža da dostave nazive profila.

- Kako da znate koji je lažni? -

Kako je ranije rekao pravni savetnik iz NOPS, Marko Dragić, trgovac koji svoju prodaju vrši putem interneta, u obavezi je da na vidnom i dostupnom mestu naznači: Poslovno ime, adresu sedišta, kontakt podatke, matični broj (MB), poreski identifikacioni broj (PIB), detaljne podatke o ceni proizvoda, koji uključuju i troškove dostave i ostale manipulativne troškove.

- Šta dalje? -

Provera je rađena jer je uočeno da je ove godine, kada je porastao promet u elektronskoj trgovini, primećeno da veliki broj trgovaca ne prodaje u skladu sa zakonima, pri tom ne poštuju ni etičke norme a da je rast broja trgovaca koji posluju na crno posebno izražen na društvenim mrežama.

Naglašava se da Zakon o elektronskoj trgovini propisuje koje informacije pružalac usluge elektronske trgovine mora da poseduje, a među je i obaveza da ako navodi cene, one moraju biti jasno naznačene, a posebno se mora naznačiti da li su u te cene uključeni troškovi dostave, ostali manipulativni troškovi, porez i drugi troškovi koji na njih utiču.

Kako je rekao Dragić, broj potrošača koji se javljaju potrošačkim organizacijama u vezi sa kupovinom putem društvenih mreža od neregistrovanih prodavaca, svakodnevno raste.

Ministarstvo trgovine i ranije je najavilo ovakav sistem kontrole. Međutim, za razliku od EU, koja je svojim udruženjima potrošača dala šire ingerencije kada je reč o rešavanju ovog problema, kod nas je to tek počelo i očekuje se da će Udruženja, kao relevantne institucije nastaviti da se bave dovođenjem u red sistema, što je i najavljeno.

Izvor: Vebsajt Kurir, 21.09.2021.
Naslov: Redakcija