Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

UREDBA O FISKALNIM POGODNOSTIMA I DIREKTNIM DAVANJIMA PRIVREDNIM SUBJEKTIMA U PRIVATNOM SEKTORU I NOVČANOJ POMOĆI GRAĐANIMA U CILJU UBLAŽAVANJA EKONOMSKIH POSLEDICA NASTALIH USLED BOLESTI COVID-19: Na minimalac imaju pravo zaposleni koji su prijavljeni u firmi koja je osnovana pre 15. marta 2020. godine, kao i da nije registrovala prekidanje delatnosti pre ovog datuma, a tokom vanrednog stanja. U slučaju da preduzetnik istovremeno ima status zaposlenog a penzioner je, on nema pravo na minimalac. Pravo na ovakvu direktnu pomoć države nemaju ni trudnice i porodilje kojima celu zaradu isplaćuje država


Nemaju svi zaposleni pravo na ekonomsku pomoć i minimalac od oko 30.000 dinara koliko će kompanije dobiti po zaposlenom. Vlada je Uredbom o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti COVID-19 ("Sl. glasnik RS", br. 54/2020 - dalje: Uredba), vrlo precizno definisala grupe radnika koji će za april, maj i jun, od države dobiti nešto više od 91.000 dinara, a jasno je i koji zaposleni na to nemaju pravo.

Prvo i najvažnije pravilo jeste da na minimalac imaju pravo radnici koji su prijavljeni, u prevodu oni koji ne rade na crno. Drugo pravilo jeste da je firma u kojoj rade osnovana pre 15. marta ove godine, kao i da nije registrovala prekidanje delatnosti pre ovog datuma, a tokom vanrednog stanja.

Tako će minimalac biti uplaćen onima koji imaju ugovor o radu, ugovor na određeno ili na neodređeno vreme. Pritom se na isti način tretiraju zaposleni sa punim radnim vremenom, odnosno nepunim radnim vremenom, bez obzira da li je reč o zaposlenom na određeno ili neodređeno.

Što se tiče zaposlenih koji su primljeni u radni odnos 01.04.2020. godine, poslodavac po osnovu ovih zaposlenih može ostvariti pravo na minimalac za dva meseca. Pravo na minimalac pritom nemaju lica angažovana po ugovoru o povremenim i privremenim poslovima, kao ni ostala lica koja su angažovana van radnog odnosa. U ovoj grupi najčešće su sezonci.

Takođe, u slučaju da preduzetnik istovremeno ima status zaposlenog a penzioner je, on nema pravo na minimalac. Pravo na ovakvu direktnu pomoć države nemaju ni trudnice i porodilje kojima celu zaradu isplaćuje država.

Pravilo je i da poslodavac nema pravo na minimalac ukoliko je smanjio broj radnika tokom vanrednog stanja do 15.03.2020. godine za više od deset odsto, izuzev zaposlenih kojima je do tada istekao ugovor o radu zaključen na određeno vreme.

Uredba predviđa i da poslodavac gubi pravo na direktna davanja i fiskalne pogodnosti ukoliko pre isteka roka od 3 meseca od poslednje isplate minimalca smanji broj zaposlenih za više od 10%, ne računajući zaposlene sa kojima je zaključio ugovor o radu na određeno vreme pre 15. marta 2020. godine za period koji ističe pre 3 meseca od poslednje isplate minimalca.

Podsetimo, država je nedavno u sklopu ekonomske pomoći privredi, donela odluku da svakoj kompaniji, za svakog radnika, isplati po 30.000 dinara tokom tri meseca. Cilj države je da na ovaj način svakom radniku obezbedi bar minimalac, a da li će poslodavac dobijeni novac dati kao dodatak na platu ili ne, njegova je volja, pre svega mogućnost u momentu kada cela privreda gotovo da stoji.

Izvor: Vebsajt Kurir, 21.04.2020.
Naslov: Redakcija