Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O ZAŠTITI UZBUNJIVAČA: Pripremljen Priručnik za postupanje javnih tužilaca po krivičnoj prijavi uzbunjivača


Srbija ima jedan od najboljih Zakona o zaštiti uzbunjivača na svetu, a takvu zakonsku regulativu još nemaju ni neke od zemalja Evropske unije, ocenjeno je na predstavljanju Priručnika za postupanje javnih tužilaca po krivičnoj prijavi uzbunjivača, koji su pripremili portal Pištaljka i Republičko javno tužilaštvo.

Vladimir Radomirović iz portala Pištaljka rekao je da je i sudijama i tužiocima i policajcima potrebna ista podrška javnosti kakva se pruža uzbunjivačima.

On je naglasio da Zakon o zaštiti uzbunjivača ("Sl. glasnik RS", br. 128/2014) , koji je Srbija usvojila pre pet godina, i najveći svetski eksperti iz ove oblasti nazivaju zlatnim standardom.

"Sa ovim zakonom smo dobili priliku da izvozimo naš zakon u EU. Nedavno je Hrvatska usvojila takav zakon u kome su ključne odredbe preuzete iz srpskog zakona. Ovaj zakon pruža snažnu podršku građanima Srbije koje kao uzbunjivači se suočavaju sa raznoraznim problemima i izazovima", rekao je Radomirović.

Kako je ukazao, uloga tužilaštva u sprovođenju ovog zakona je izuzetna i naglasio da se, prema statistici koju vodi portal, 14,80 odsto uzbunjivača poslednjih pet godina obratilo upravo tužilaštvu, a samo 2,62 odsto novinarima i to samo u slučajevima kada je prethodno izostala institucionalna reakcija.

"Uzbunjivači i dalje veruju da će državni organi uraditi svoj posao i boriti se sa korupcijom i zato uzbunjuju", rekao je Radomirović i naglasio da državni organi treba da gledaju na uzbunjivače kao svoje najveće saveznike.

Nisam siguran, dodaje on, da bi u drugoj državi mogla da se organizuje takva vrsta saradnje između jedne nevladine organizacije i Republičkog javnog tužilaštva.

Šefica političkog odeljenja delegacije EU u Srbiji Nora Harinen kaže da Zakon o zaštiti uzbunjivača, koji je usvojila Srbija, predstavlja značajan elemenat u poštovanju vladavine prava i ispunjavanju kriterijuma iz Poglavlja 23.

"Uzbunjivači koji su najčešće istraživački novinari doprinose sjajno u mapiranju korupcije u društvu i zato njihova zaštita treba da bude što je moguće više. Tema uzbunjivača u EU je takođe na vrhu agende, kako bi se usvojili direktive za suočavanje ovim problemom", objašnjava Harinen.

Ona je navela da su uzbunjivači na svojevrstan način zaštitnici biznisa, ekonomskog i privrednog razvoja, kao i zaštitnici svakog pojedinca, i dodala da se preko 990 milijarde evra pričini šteta na godišnjem nivou zbog korupcije u svetskim okvirima.

"Srbija ima naprednu legislativu, ali, kao što sam rekla, sve to treba da se sprovodi u praksi i da postoji zaštita uzbunjivača od pravosuđa", navela je ona i naglasila da će Evropska unija raditi sa Srbijom na polju poboljšavanja odnosa prema uzbunjivačima.

Ivan Kuzminović iz ambasade Kraljevine Norveške u Srbiji kaže da je Zakon o zaštiti uzbunjivača od posebnog značaja u borbi protiv kriminala i korupcije.

"Srbija je zaista na ovom polju napredovala, prema međunarodnim izveštajima. Treba samo što više ove norme da se sprovode u praksu a to je svakako podrška EU da se ovaj proces istera do kraja", rekao je Kuzminović.

Zamenica republičkog javnog tužioca Jasmina Kiurski kaže da ovaj Priručnik treba da postane deo svakodnevne stručne literature svakog tužioca u Srbiji.

Ona je ukazala da je Republičko javno tužilaštvo obično bilo kritikovano, ali da su konačno uspeli da vrate poverenje i krenu putem koji predviđa ovaj Priručnik.

"On će pomagati tužiocima da prepoznaju određene probleme", naglasila je Kiurski i dodala da će sada tužioci moći da reaguju jer, kako je navela, ako ne dođe do reakcije tužilaštva, ako osobe koje su optuženi nisu sankcionisani, onda taj posao nije završen do kraj.

Cilj tužilaca, objašnjava ona, će biti da prepoznaju uzbunjivače i da daju svoj doprinos kada je u pitanju ova tema.

"Srbija je napravila veliki iskorak usvajanjem Zakona o zaštiti uzbunjivača, jer čak i neke EU zemlje za ovu tematiku još koriste zakone iz radnog prava ili Krivičnog zakonika", naglasila je Kiurski.

Gordana Delić iz Balkanskog fonda za demokratiju kaže da je osnovni cilj da se putem uvažavanja i postupanje po žalbama uzbunjivača.

Izvor: Vebsajt RTV, 17.12.2019.
Naslov: Redakcija