Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O ZAŠTITI PODATAKA O LIČNOSTI: Poverenik ocenjuje da je Nacrt propisa slab i da i dalje predviđa da se pristanak na obradu podataka može dati samo pismeno, a ne i konkludentnom radnjom (faktičkim postupcima), što je u uslovima saveremenog života i upotrebe informacionih tehnologija u komunikaciji nezaobilazno


Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti povodom Nacrta zakona o zaštiti podataka o ličnosti, konstatuje da i pored toga što je Akcionim planom za Poglavlje 23 u okviru pregovora sa EU utvrđeno da Nacrt zakona treba da bude u skladu sa Modelom koji je još pre više od godinu dana Poverenik pripremio i stavio na raspolaganje Ministarstvu pravde i Vladi Republike Srbije, to očigledno nije tako, navodi se u saopštenju Poverenika.

Poverenik ocenjuje da Nacrt zakona ignoriše većinu u praksi uočenih problema i da ukoliko bi bio usvojen kao zakon, ne samo da ne bi doprineo poboljšanju situacije u oblasti zaštite podataka o ličnosti nego bi mogao postati i izvor dodatnih problema.

Poverenik je u mišljenju koje je dostavio Ministarstvu pravde ukazao na dug niz odavno poznatih problema koje Nacrt zakona ne rešava.

Npr. iako je posebno mnogo problema u dosadašnjoj praksi izazivala neuređenost tzv. posebnih vidova obrade podataka o ličnosti (video-nadzor, biometrija, obrada JMBG na internetu, upotreba ličnih identifikacionih dokumenata, neposredno oglašavanje i sl.), Nacrt zakona ih i dalje ostavlja neuređene, za neke predviđajući da će "biti" uređeni posebnim zakonima, a većinu uopšte ne pominje. A svaki od njih spada u izuzetno česte oblike obrade podataka o ličnosti koji u odsustvu jedinstvene i konzistentne zakonske regulative, vode neopravdanom, široko zastupljenom zadiranju u privatnost, navodi se u saopštenju.

Nacrt zakona i dalje predviđa da se pristanak na obradu podataka može dati samo pismeno, a ne i konkludentnom radnjom (faktičkim postupcima), a izjavljivanje pristanka konkludentnom radnjom pokazuje se kao nezaobilazno u uslovima saveremenog života i upotrebe informacionih tehnologija u komunikaciji.

Nacrt zakona donošenje Uredbe o zaštiti naročito osetljivih podataka, sa čim Vlada Republike Srbije kasni već šest i po godina, odlaže za još godinu dana, navedeno je u saopštenju.

Nacrt zakona iznošenje ličnih podataka iz zemlje reguliše na način koji ga čini praktično potpuno slobodnim, bez kontrole ili odobrenja. To što predviđa nekakvu obavezu da se nakon iznošenja o tome obaveštava Poverenik, zapravo je samo stvaranje privida o postojanju nekakve "zaštite", jer je jasno da nakon što su podaci izneti Poverenik ne može praktično ništa preduzeti da ih zaštiti.

U saopštenju se navodi da Nacrt zakona ignoriše neophodnu potrebu usavršavanja znanja lica odgovornih za postupanje sa podacima o ličnosti i ne predviđa nikakvu formalnu obavezu edukacije.

U situaciji u kojoj se svakodnevno susrećemo sa drastičim primerima neznanja odgovornih lica koje za posledicu imaju i izuetno teške povrede ljudskih prava, ovo je posebno neshvatljivo i zabrinjavajuće, zaključuje Poverenik.

Izvor: Vebsajt Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, 20.11.2015.
Naslov: Redakcija